Kako su saopćili organizatori, nagradni fond ovogodišnjeg Australian Opena uvećan je za 10 posto i iznosio je 43 miliona dolara. Iznos je veći od nagradnog bazena Roland Garosa, ali i dalje niži od fonda Wimbledona (44 miliona) i US Opena (50 miliona dolara).

Pobjednici u muškoj i ženskoj kategoriji nagrađeni su sa 3,1 miliona dolara, što je nagrada vrijednija za blizu 1,5 miliona dolara u odnosu na prošlogodišnju.

Nezadovoljstvo igrača

Švicarski teniser Roger Federer pobijedio je u ovogodišnjem finalu Australian Opena hrvatskog igrača Marina Čilića rezultatom 3:2, čime je došao do svog 20. Grand Slam trofeja, čime je u muškoj singl konkurenciji neprikosnoven. Federer je Australian Open osvojio šesti put u karijeri (2004., 2006., 2007., 2010., 2017., 2018.). Po broju titula na prvom Grand Slamu sezone izjednačio se tako sa Novakom  Đokovićem i Australijancem Roj Emersonom. Federer je Čilića pobijedio deveti put u karijeri, a drugi put u Grand Slam finalu (protiv Čilića je slavio i na prošlogodišnjem Wimbledonu).

U ženskoj singl kategoriji Dankinja Caroline Wozniacki osvojila je svoj prvi Grand Slam u karijeri savladavši u finalu Rumunku Simonu Halep 7:6 (7:2), 3:6, 6:4. U Melburnu je viđeno pravo finale koje je trajalo skoro tri sata. Wozniacki je tako postala prva Dankinja osvajačica jednog od četiri najveća svjetska turnira. Osim toga, Wozniacki se nakon osam godina vraća na prvo mjesto WTA liste.

Federer je uz novčanu nagradu osvojio i 2.000 ATP bodova, koliko i Wozniackijeva. Poraženi u finalu dobili su dvostruko manji iznos. Finalisti su za svoje napore zaradili 1,5 miliona dolara, polufinalisti 942.000 dolara, a igrači u četvrtfinalu 470.000 dolara.

Pa, ipak, nisu svi zadovoljni.

Veće fondove

Pojedini igrači nisu zadovoljni visinom nagrada, ali ni situacijom u svijetu tenisa općenito.„Igrači su ti koji prave šou“, jasan je najbolji srbijanski teniser koji je otvorio niz tema povodom organizacije Grand Slamova.

Britanski mediji osuli su paljbu po slavnom srpskom teniseru, tvrdeći da se Đokoviću osladio novac, pa traži još. Britanski mediji pišu da je Đoković, koji je predsjednik Međunarodnog savjeta tenisera (Assotiation od Tennis Professionals – ATP), na redovnom godišnjem sastanku zatražio da čelnici ATP tura i Australijan Opena napuste sastanak, kako bi u prostoriji ostali samo igrači i prevodioci. Tada je Novak navodno tražio veće nagradne fondove na turnirima.

“Teniserima je ranije tokom večeri održana prezentacija čelnika Australian Opena, u kojoj je otkriven plan da se nagradni fond prvog Grand Slema udvostruči sa 43 miliona na blizu 90 miliona dolara u sljedećih pet godina”, pisali su britanski mediji.

Nakon što su engleski mediji “osuli paljbu” po Novaku Đokoviću koji je izjavio da bi teniseri trebali dobijati više novca i prozivali Đokovića da traži više iako je zaradio više od 100 miliona tokom karijere, pobjednik ovogodišnjeg Australian Opena nije bio baš toliko šokiran.

“Nema sumnje da bi Slamovi trebalo da povećaju nagradne fondove. Ako pogledate prihode i raspodjelu nagradnih sredstava, nije kako bi trebalo da bude, ali to se ne rješava za jedan dan”, rekao je Federer.

Organizatori imaju svoju računicu, a sami teniseri ponekad djeluju kao da se ništa ne pitaju. Suštinski, njihovo je da igraju, a kad i u kakvim okolnostima, to je pitanje koje je pokrenuo Novak.

Dvoranski sport

Temperatura u hladu bila je 39,9 stepeni Celzijusa. Jedva da je moglo da se gleda, a kamoli da se igra tenis. U takvim okolnostima Novak Đoković i Gael Monfis odigrali su meč drugog kola Australian Opena, poslije kojeg je pitanje vremenskih neprilika kojima su izloženi teniseri na prvom Grand Slamu sezone podignuto na viši nivo.
„To su bili trenuci za koje čovjek ne može u potpunosti da se spremi. Za sve postoji granica prihvatljivosti, valja uzeti u obzir zdravlje igrača, ali očigledno je to sporedno u današnjem svijetu, u sportskoj industriji čiji smo dio. Primarno je da se ulaznice prodaju, da se zaradi novac, da se televizijskim zahtjevima udovolji, a tek na četvrtom, petom mjestu nalazi se ono šta igrač misli o svemu. Na neki način smo posmatrani kao životinje u kavezu“, povjerio se Đoković.

Uprkos temperaturama, organizatori prvog Grand Slama odlučili su zatvoriti krov. Mnogi su komentirali da je takva odluka išla u korist švicarskog tenisera, branitelja naslova. Poznato je da Federer voli igrati u takvim dvoranskim uslovima te je na kraju u pet setova pobijedio Čilića.

Teniski svijet se pita jesu li organizatori namjerno odlučili pomoći Federeru u lovu na njegov 20. Grand Slam naslov. U ženskom finalu krov nije bio zatvoren, a uslovi za igru bili su skoro identični.  Osim toga, Federer se za finale pripremao u dvoranskim uvjetima, a Čilić na otvorenom, pa djeluje kao da je jedan od njih dvojice znao da će se igrati pod zatvorenim krovom.

Evidentno je da Australian Open ne može riješiti problem vrućina, Roland Garros i Wimbledon muče se sa kišom, a US Open sa satnicom koju valja uskladiti sa vremenskim zonama.

Tema je kompleksna, zahtijeva reakciju najviših instanci ATP-a, ali da bi uopće stigla do njih potrebno je da neko o njoj dublje progovori.

Prag tolerancije

“Potrebno je dati mišljenje i istaći određene stvari koje nisu korektne. Na kraju krajeva, bez igrača oni ne mogu da zarade novac koji im je primaran ovdje. O tim pravilima za vremenske uslove koje su postavili prije nekoliko godina treba više razgovarati, ali se vraćamo na početak – suštinski, igrači nemaju dovoljno utjecaja i snage iza svojih glasova. Grand Slemovi imaju apsolutno pravo i slobodu da donose odluke bez pitanja bilo kojeg igrača. Kao i svi ostali, ja sam samo preko medija bio informiran da će od ove godine, na mečevima glavnog žrijeba Australian Opena, možda biti ozvaničeno korištenje sata koji mjeri vrijeme između poena. Malo je falilo da i to proguraju. Niko o tome nije pitao igrače. Ne mislim da je to korektno. Ako su igrači ti koji stvaraju neki njihov interes i kvalitet, sve ono što oni žele da imaju, smatram da glas tenisera mora da ima vrijednost”, rekao je Đoković.

U svemu ispaštaju igrači. Također, veliki broj mečeva tokom sezone prijeti da pomjeri njihov prag tolerancije.

„Kad sam rekao da smo dio industrije, mislio sam na to da se turniri samo gomilaju. Ne postoji ni najmanja indicija da ćemo imati bilo kakvu vrstu diskusije o skraćivanju sezone. Samo dodajemo turnire, zvanične i nezvanične i čini se iz perspektive igrača da smo uvijek u nekoj jurnjavi. Imamo obavezne turnire, obavezu da branimo osvojene poene, jer to utječe na sve – konstantno smo dio tako dinamičnog sporta što, s vremena na vrijeme, može da bude previše. To je naš izbor, da li ćemo igrati ili ne. Zato ne želim da zvučim nezahvalno, sasvim suprotno, veoma sam zahvalan, ali mislim da bi trebalo da postoji racionalna komunikacija o pravilima koja su možda nametnuta ili o stvarima koje brinu igrače“, rekao je Đoković.

Nešto se mora mijenjati. Ko, kako, kad – neizvjesno je.

 

PREKOMaja Hadžić
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here