Industrijska proizvodnja pala je za 4%
Stopa ekonomske aktivnosti povećana za jedan procentni poen
Bez obzira na kolebajuće globalne izazove u vidu oružanih sukoba i carinskih ratova te turbulentenu unutašnju političku situaciju koja varira između loše i gore, prognoze Svjetske banke o ekonomskom rastu u Bosni i Hercegovini godinama su praktično iste – između dva i tri posto. Tako je i sa posljednjim proljetnim Redovnim ekonomskim izvještajem Svjetske banke za zapadni Balkan, u kojem se procjenjuje da će stopa ekonomskog rasta naše zemlje u 2025. godini iznositi 2,7 posto.
Rast potrošnje
Podsjećajući da se realni ekonomski rast BiH lani poboljšao na 2,6 posto, nakon 1,9 posto u 2023. godini, analitičari Svjetske banke konstatiraju da je to odraz dva međusobno suprotstavljena faktora – povećane domaće potražnje za 4,4 posto, uslijed jačanja potrošnje i investicija, te smanjenja neto izvoza za 23 posto, zbog pogoršanja uvjeta trgovine i povećanja uvoza povezanog s investicijama.
“Usporavanje inflacije povećalo je realni raspoloživi dohodak i privatnu potrošnju.
Inflacija je u 2024. usporila na 1,7 posto, a godinu ranije zabilježeno je 6,1 posto.
Cijene većine roba i usluga su rasle brže od cijena hrane, zbog čega je u 2024. osnovna inflacija (2,8 posto) prerasla inflaciju cijena hrane (2,1 posto). Usporavanje inflacije je rezultiralo padom cijena prijevoza i usporavanjem rasta cijena stanovanja, vodosnabdijevanja, električne energije i plina“, napominje se u Izvještaju, uz opasku da bi, prema projekcijama Svjetske banke, ekonomski rast BiH, na krilima privatne potrošnje potaknute većim realnim dohotkom, u 2026. mogao dostići stopu od 3,1 posto, “ali će to zahtijevati dublje reforme za povećanje produktivnosti i privlačenje investicija“. Istovremeno, iz Svjetske banke očekuju dalje povećanje inflacije, uzrokovane uglavnom povećanjem cijena hrane i usluga, kao posljedice globalne ekonomske neizvjesnosti.
U proljetnom Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zapadni Balkan procjenjuje da će stopa ekonomskog rasta naše zemlje u 2025. godini iznositi 2,7 posto
“BiH ostvaruje skroman ekonomski rast, a poticanje tog rasta će zahtijevati prelazak s modela rasta zasnovanog na potrošnji na rast vođen izvozom.
U vrijeme globalne neizvjesnosti, BiH treba ubrzati reforme koje omogućavaju otvaranje radnih mjesta, privlačenje investicija i jačanje ekonomske otpornosti. Istovremeno, politička stabilnost bit će od ključnog značaja za dugoročno podržavanje rasta i povećanje povjerenja investitora“, sugerira se u Izvještaju.
Hronološki elaborirajući svoje zaključke, analitičari Svjetske banke ukazuju i da su lani prosječne mjesečne neto plate u BiH na godišnjem nivou porasle za 7,8 posto, ali da je, s druge strane, “rast industrijske proizvodnje nastavio opadati, smanjujući se za četiri posto godišnje“.
“Nezaposlenost je pala na 12,2 posto, što je za 0,5 procentnih poena manje u odnosu na kraj 2023. godine, dok je stopa ekonomske aktivnosti povećana za jedan procentni poen, na 49,6 posto. Međutim, poboljšanja su potaknuta onima sa najmanje visokim obrazovanjem, uz blaža poboljšanja među onima sa nižim obrazovnim postignućima.
Veća državna potrošnja doprinijela je procijenjenom konsolidovanom fiskalnom deficitu od 2,5 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) u 2024. godini, što je za 0,9 procentnih poena više nego godinu prije, zbog većih plata i potrošnje na robu i usluge. U međuvremenu, deficit tekućeg računa se povećao za 2,3 procentna poena, na 4,6 posto BDP-a, dok se deficit robne razmjene povećao na 22,2 posto BDP-a.
U 2024. skoro tri četvrtine deficit tekućeg računa finansirano je prilivom stranih direktnih investicija, uglavnom u bankarski sektor u stranom vlasništvu. Ipak, ukupni
vanjski dug ostaje relativno nizak, ispod 50 posto BDP-a“, sumira se u Izvještaju, s napomenom da je ublažavanje inflacije rezultat pada cijena transporta te usporavanja cijena stanovanja, vode, električne energije i plina.
Argumentirajući procjenu o rastu realnog BDP-a u BiH na 2,7 posto u 2025. i 3,1 posto u 2026. godini, autori Izvještaja izražavaju očekivanje da će inflacija porasti “uglavnom zbog povećanja cijena hrane i usluga, izazvanog neizvjesnošću globalne ekonomije i implementacijom odluke Vlade Federacije BiH o povećanju minimalne plate za 60 posto“.
“Uvođenje subvencija za kompenzaciju poslodavcima za doprinose također će doprinijeti deficitu, kao i očekivani set fiskalnih zakona namijenjenih smanjenju agregatne stope doprinosa sa 41,5 na 36 posto.
Pažnja kreatora politika i kratkoročno je usmjerena na ispunjavanje zakonodavnih zahtjeva za pokretanje pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, sa samo malo prostora za ekonomske strukturne reforme, osim fiskalnih“, rezimira se u Izvještaju, u kojem se predviđa da će do 2027. rast bosanskohercegovačkog BDP-a dostići 3,5 posto, “podržan investicijama i potrošnjom koji proizlaze iz poboljšanih ekonomskih uslova u EU i jačanja domaćih tržišta rada“.
“Inflacija će porasti uglavnom zbog povećanja cijena hrane i usluga, izazvanog neizvjesnošću globalne ekonomije i implementacijom odluke Vlade FBiH o povećanju minimalne plate“
Pritom se procjenjuje i da će snažan rast privatne potrošnje i veći uvoz robe široke potrošnje dovesti do blagog pogoršanja deficita tekućeg računa, ali i njegove stabilizacije ispod 4,8 posto BDP-a “uprkos određenom srednjoročnom oporavku i izvozu robe i usluga“.
Politički rizici
Kada je, pak, riječ o rizicima koji mogu usporiti ekonomski rast BiH na nivo niži od očekivanog, u Izvještaju se prvenstveno upozorava da bi “potencijalna eskalacija globalne ekonomske neizvjesnosti i trenja u unutrašnjoj politici mogli dovesti do nižih investicija i odgađanja bitnih strukturnih ekonomskih reformi“.
“Tekući sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku mogli bi ograničiti ekonomiju EU, što će dodatno uticati na potražnju za izvozom iz BiH, stranim direktnim investicijama i doznakama.
Inflacija, smanjena agregatna potražnja i ograničeni prilivi doznaka predstavljaju dodatne izazove za smanjenje siromaštva.
Održavanje rasta u korist siromašnih i poboljšanje blagostanja na dnu distribucije dohotka, kao i poboljšanje održivosti penzionog fonda i blagostanja starijih osoba, zahtijevat će poboljšano učešće na tržištu rada, posebno na nižem nivou obrazovanja“, ukazuje se u Izvještaju.
“Uprkos postizanju realnog rasta prihoda od tri posto godišnje od 2015. godine, bh. BDP po glavi stanovnika ostaje samo jedna trećina EU prosjeka“
Kao ključni zadaci domaćih državnih institucija usmjereni na ubrzanje ekonomskog rasta zemlje, pak, apostrofiraju se ubrzanje ključnih strukturnih reformi, uključujući poboljšanje nadzora i upravljanja državnim preduzećima, unapređenje poslovnog okruženja, poboljšanje politika zapošljavanja mladih, smanjenje troškova rada i prelazak s uglja na zelenu energiju.
“Da bi započela pregovore o pristupanju EU, BiH mora riješiti 14 pretežno političkih mjera, koje se odnose na demokratiju, vladavinu prava, temeljna prava i javnu upravu. Paralelno, potrebna su poboljšanja u integraciji unutrašnjeg tržišta, jačanju državnih institucija, poboljšanju državnih nadzornih i regulativnih institucija te smanjenju prekomjerno velikog javnog sektora kako bi se ispunili ekonomski kriteriji.
BiH je u proteklih deset godina imala koristi od makroekonomske stabilnosti kroz tri ključne političke mjere – valutni odbor, državnu naplatu indirektnih poreza i perspektive pridruživanja EU. Makroekonomska stabilnost podržana je fiskalnom štednjom – tokom perioda 2015. – 2019. fiskalni viškovi iznosili su jedan do tri posto BDP-a. Iako su fiskalni deficiti ponovo nastali tokom i nakon pandemije, nivo javnog duga ostaje relativno nizak, oko 34 posto BDP-a“, primjećuju analitičari Svjetske banke, uz sumoran zaključak da “uprkos postizanju realnog rasta prihoda od tri posto godišnje od 2015. godine, bh. BDP po glavi stanovnika ostaje samo jedna trećina EU prosjeka“, praćen još mračnijom činjenicom da je zvanična stopa siromaštva pala je sa 16,9 posto u 2015. na 13,5 posto u 2021. godini, “ali 40 posto odrasle populacije izvještava da nije u stanju sastaviti kraj s krajem duže od mjesec dana u slučaju gubitka glavnog izvora prihoda domaćinstva“.
Regionalni izgledi
“Ekonomski rast na zapadnom Balkanu u 2025. godini će umjereno usporiti i to zbog slabije vanjske potražnje te ekonomske neizvjesnosti koju donosi dalji razvoj globalnih trgovinskih politika. To bi moglo negativno uticati na povjerenje privrede i potrošača.
Svjetska banka predviđa da će ukupna stopa ekonomskog rasta Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 3,2 posto u 2025. godini, što je za 0,5 procentnih poena niže u odnosu na prethodne projekcije. U 2026. se očekuje ubrzanje rasta na 3,5 posto.
Neizvjesnost na polju globalne trgovine vjerovatno će uticati na zapadni Balkan prvenstveno zbog usporavanja ekonomske aktivnosti u eurozoni, što bi moglo umanjiti trgovinsku razmjenu dobara i usluga, kao i priliv ulaganja i doznaka.
U periodima neizvjesnosti, najdjelotvornije strategije za očuvanje ekonomske otpornosti su diverzifikacija izvora rasta i obnavljanje programa strukturnih reformi. Među ključnim mjerama su uklanjanje prepreka za pristup tržištu rada, produbljivanje regionalnih ekonomskih integracija, unapređenje standarda upravljanja i povećanje tržišne konkurencije radi podsticanja produktivnosti i pružanja podrške dugoročnom rastu.
U zemljama zapadnog Balkana, brže provođenje reformi u okviru procesa pristupanja EU – poput pridruživanja Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i uvođenja ‘zelenih traka’ radi pojednostavljenja prekogranične trgovine, moglo bi dalje unaprijediti povjerenje privrednika, privući investicije i podstaći stvaranje novih radnih mjesta.
Šest ekonomija zapadnog Balkana trebale bi kao prioritete postaviti reforme svojih sistema socijalne zaštite i službi za zapošljavanje, čime bi pomogle svom radno sposobnom stanovništvu da prebrodi vremenske nepogode kao što su poplave, suše i šumski požari, te da bude spremno za nove prilike za zapošljavanje koje donosi zelena tranzicija. Uz to, prekvalifikacija radnika za ‘zelena’ radna mjesta doprinijela bi da se odgovori na promijenjenu potražnju za vještinama, čime bi se pospješili produktivnost i ekonomski rast“, navodi se u Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zapadni Balkan.
