Zaključne teme Energetskog samita 2024 – Tržišna ekonomija i razvoj mrežnih kapaciteta

Bosna i Hercegovina zaostaje za državama članicama EU i zemljama regije u uspostavljanju organizovanog tržišta-berze električne energije, što sprječava integraciju u šire EU tržište.

18

Posljednji dan Energetskog samita 2024 fokusiran je na teme razvoj tržišta električne energije u regiji i usklađivanje razvoja mrežnih kapaciteta i distribuirane proizvodnje.

Tokom panela učesnici su diskutovali o naučenim lekcijama i razmijenili iskustva sa predstavnicima regionalnih berzi električne energije u cilju uspostavljanja organiziranog tržišta električne energije u Bosni i Hercegovini.

Organizovana veleprodajna tržišta električne energije integrisana sa panevropskim tržištem pružaju priliku zemljama da privuku nove investicije, posebno iz oblasti obnovljive energije, podstaknu tranziciju na čistu energiju i ojačaju energetsku sigurnost i otpornost. Sve osim jedne od zemalja Zapadnog Balkana sada imaju aktivna tržišta električne energije i realne šanse za povezivanje svojih tržišta sa susjedima EU. Sada je vrijeme da BiH usvoji državni zakon o električnoj energiji kako bi omogućila pokretanje vlastitog dan-unaprijed tržišta i spajanje sa regionalnim berzama, rekla je Francesca Hsie, direktorica odjela za energetsku infrastrukturu za region Evrope i Evroazije, USAID.

Na panelu su učestvovali Ante Mikulić, direktor Cropex-a, Dejan Drašković, vršilac dužnosti glavnog izvršnog direktora BELEN, Crna Gora, Faruk Serdarević, regionalni predstavnik-savjetnik za tržište električne energije, Connect for Growth, Martin Hergot Festoy, vlasnik usluge XBID i savjetnik za trgovinu, NordPool, EU4Energy, te Simon Shutionski, glavni izvršni director MEMO, Sjeverna Makedonija.

Usklađivanje razvoja mrežnih kapaciteta i distribuirane proizvodnje posljednja je tema o kojoj se govorilo na ovogodišnjem Energetskom samitu. Razvoj proizvodnih objekata koji koriste obnovljive izvore energije dostiže nivo koji uzrokuje pojavu lokalnih zagušenja u prenosnim i distributivnim sistemima. Pitanje raspoloživih kapaciteta za povezivanje obnovljivih izvora energije donekle je prisutno u svim zemljama regiona. Glavni fokus ovog panela bila je razmjena informacija i procjena rada elektroenergetskog sistema u uslovima povećanog broja zahtjeva za priključenje obnovljivih izvora u prijenosnu i distributivnu mrežu u BiH i regiji. Pored toga, diskutovano je o regulatornom okviru u vezi sa troškovima povezivanja i povećanjem kapaciteta mreže kao i o mogućnostima njegovog unapređenja.

Kada razmišljamo o zelenoj energiji obično na umu imamo vjetroturbine i solarne krovove. Samo rijetki bi ikad pomislili na dalekovode, kontrolne centre ili transformatore kao nešto što je relevantno za ovu temu. U ime Vlade Njemačke a sa našim projektnim partnerima iz energetskog sektora Zapadnog Balkana želimo ovo promijeniti kako bi električne mreže bile prepoznate kao ključne za prevladavanje obnovljive energije u energetskoj tranziciji”, istakao je Nicolas Heger, projektni menadžer u GIZ-u.

„Postojeće distributivne mreže pojedinih operatora distributivnog sistema se u velikoj mjeri razlikuju po nivou opremljenosti, kadrovskoj osposobljenosti, i investicionim kapacitetima, mada ni najbolji među njima nemaju zadovoljavajuće resurse. Operatori distributivnog sistema se nalaze usred istorijskog procesa potpune transformacije svojih operativnih i poslovnih modela, i oni ne mogu da iznesu tu tranziciju sami – potrebna je široka podrška, jer su investicioni, kadrovski i tehnički zahtevi izuzetno veliki. Planiranje distributivnih sistema se mora podići najmanje na nivo na kome je sada planiranje prenosnih sistema. Razvoj mreže mora uvijek da bude barem jedan korak ispred razvoja proizvodnje i potrošnje“, rekao je Božidar Radović, konsultant.

Također, na panelu su učestvovali i Džemo Borovina, rukovodilac sektora za pristup mreži, upravljanje i mjerenje, Elektroprivreda BiH, Dušan Vukotić, specijalista za mrežne operacije, Elektrodistribucija Srbije, Goran Kovačević, rukovodilac sektora, Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS).

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here