Iako je to i dale visoka prema švicarskim standardima, znatno je ispod dvocifrene drugih razvijenih privreda, poput SAD-a (9,1 posto), Ujedinjenog Kraljevstva (11,1 posto) i eurozone (10,6 posto).
“Mislim da to više osjećaju u inostranstvu nego ovdje, u Švicarskoj. Moja majka živi u Njemačkoj, u Berlinu, i uvijek mi govori da je sve postalo tako skupo”, rekao je jedan kupac u Ciriha za CNBC.
Švicarska je jedna od najbogatijih zemalja svijeta, s BDP-om po glavi stanovnika koji nadmašuje BDP drugih velikih privreda, poput SAD-a, Japana i Njemačke. Takođe je dom nekim od najbogatijih građana svijeta, s prosječnim bogatstvom od 696.604 dolara po odrasloj osobi — i visokim troškovima života.
Švicarski gradovi Cirih i Ženeva bili su među deset najskupljih na svijetu prošle godine, prema Economist Intelligence Unitu, iako je inflacija povećala troškove života u drugim gradovima sa liste, poput Singapura i Njujorka.
Kao rezultat, švicarski građani generalno su manje pogođeni rastom cijena, budući da imaju tendenciju da troše manji udio svojih prihoda na osnovne potrepštine kao što su hrana i smještaj, u odnosu na druge stavke.
“Budući da su ljudi u prosjeku prilično bogati, udio hrane u budžetu domaćinstava nije tako velik kao možda u drugim zemljama”, rekao je Tobias Straumann, profesor ekonomske istorije na Univerzitetu u Cirihu.
“Imamo i nejednakost, naravno. Ali, iz međunarodne perspektive, mislim da imamo socijalnu politiku koja vrlo dobro funkcioniše”, dodao je.
Drugi razlog za relativnu stabilnost cijena u Švicarskoj proizlazi iz jakog franka.
Valuta zemlje stabilno je jačala, rastući u vrijednosti da bi dosegla paritet prema euru 2022. Dok su mnoge valute pale u odnosu na aprecirajući američki dolar, švicarski franak ostao je stabilan usred nestabilnosti u Evropi. To je uglavnom zbog njegovog statusa valute “sigurnog utočišta” ili bezbjednog ulaganja. Švicarski franak snažno je potpomognut velikim rezervama zlata, obveznicama i finansijskom imovinom, što pomaže Švicarskoj narodnoj banci da osigura stabilnost valute tokom razdoblja volatilnosti.
To takođe koristi švicarskoj privredi, koja uveliko zavisi od međunarodne trgovine. Svake godine Švicarska uveze robu i usluge u vrijednosti od oko 302 milijarde dolara, od čega većina dolazi iz susjednih zemalja EU. Jači švicarski franak daje efektivni popust na taj uvoz. Švicarska istovremeno izvozi gotovo jednakih 305 milijardi dolara godišnje — uglavnom robu i usluge veće vrijednosti, kao što su satovi i ljekovi, koji su manje osjetljivi na fluktuacije cijena nego što je to roba masovne proizvodnje s niskom maržom.
Švicarska je takođe manje izložena nekim od spoljnih faktora koji su pogurali cijene na više 2022, kao što je ruski rat u Ukrajini.
S planinskom topografijom i više od 1.500 jezera, Švicarska se manje oslanja na uvoz nafte i gasa od nekih evropskih susjeda, a hidroelektrane igraju važnu ulogu u zalihama energenata.
Švicarski dobavljači energije takođe su većim dijelom u javnom vlasništvu, što znači da su manje izloženi ekstremnoj volatilnosti tržišta kroz finansijske sigurnosne mreže, dok podležu strožim regulacijama cijena.
Na kraju 2022, cijene energenata u Švicarskoj porasle su po stopi od 16,2 posto — ispod nivoa s kojima su se suočile velike zemlje poput Njemačke (25 posto), Holandije (30 posto), Ujedinjenog Kraljevstva (52,3 posto) i Italije (64,7 posto) ). Državni energetski regulator sada očekuje porast cijena za još 27 posto u 2023, s prosječnim računom za energiju u domaćinstvu koji će premašiti 1.215 švicarskih franaka (1.238 USD).
