Prognoze rasta BDP-a po zemljama u 2023.

Od ruske invazije na Ukrajinu početkom prošle godine, razgovori o globalnoj recesiji su dominantna tema za 2023.

231
BDP

 

Visoka inflacija, podstaknuta rastućim troškovima energije, bila je test za rast BDP-a. Pooštravanje monetarne politike u SAD-u, sa kamatnim stopama koje su skočile sa otprilike nula posto na preko četiri posto u 2022. godini, istorijski je prethodilo padu otprilike jednu do dvije godine kasnije.

Za evropske ekonomije, cijene energije su kritične. Dobra vijest je da su cijene nedavno pale sa najviših nivoa u martu, ali je sve i dalje na klimavim nogama.

Infografika koja slijedi u nastavku prikazuje prognoze rasta BDP-a po zemljama za narednu godinu, na osnovu projekcija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za oktobar 2022. i ažuriranja iz januara 2023. godine.

Izgledi za rasta BDP-a za 2023.

Predviđa se da će svjetska ekonomija imati rast BDP-a od samo 2,9 posto u 2023. godini, što je pad sa 3,2 posto predviđenih za 2022. godinu.

Ovo je povećanje od 0,2 posto u odnosu na prognozu za oktobar 2022. zahvaljujući djelimičnom otvaranju Kine, većoj globalnoj potražnji i usporavanju inflacije koja je predviđana za određene zemlje u narednoj godini.

 

Cijelu tabelu možete pogledati na ovom linku.

Predviđa se da će SAD ostvariti rast BDP-a od 1,4 posto u 2023. godini, u odnosu na 1,0 posto u prošloj oktobarskoj projekciji.

Ipak, znaci ekonomske slabosti mogu se vidjeti u rastućem talasu otpuštanja u tehnološkom sektoru. Prošle godine je otpušteno 88.000 zaposlenih u ovom sektoru a trend se nastavio i u 2023. Velike finansijske kompanije su takođe slijedile taj primjer. Ipak, nezaposlenost je i dalje prilično stabilna, na 3,5 posto od decembra 2022. U budućnosti, i dalje ostaje zabrinutost oko inflacije i putanje povećanja kamatnih stopa, iako oboje pokazuju znake usporavanja.

Širom Evrope, prosječna projektovana stopa rasta BDP-a je 0,7 posto za 2023. godinu, što je nagli pad u odnosu na prošlu godinu od 2,1 posto.

I za Njemačku i za Italiju predviđa se blagi rast, od 0,1 posto, odnosno 0,6 posto. Prognoze rasta su revidirane naviše od oktobarskog saopštenja MMF-a. Međutim, tekuća energetska kriza izlaže proizvodni sektor ranjivosti, sa potencijalnim efektima prelivanja na potrošače i preduzeća, i ukupni rast u eurozoni.

Kina ostaje otvoreno pitanje. U 2023. predviđa se rast od 5,2 posto , više nego u mnogim velikim ekonomijama. Iako je sektor nekretnina pokazao znake slabosti, nedavno otvaranje 8. januara, nakon 1.016 dana nulte politike Covid-a, moglo bi podstaći potražnju i ekonomsku aktivnost.

Dug put je pred nama

MMF je naveo da će veći dio globalne ekonomije percipirati 2023. kao godinu recesije ali ostaje nepoznato da li ide ka oporavku ili oštrijem padu.

Danas, dva faktora koji podržavaju globalnu ekonomiju su niže cijene energije od očekivanih i solidni bilansi privatnog sektora. Cijene prirodnog gasa u Evropi pale su na nivoe prije rata u Ukrajini. Tokom vrhunca energetskih šokova, kompanije su pokazale zapaženu sposobnost da izdrže astronomske cijene energije. Takođe, kako se navodi kompanije imaju značajne gotovinske rezerve.

S druge strane, inflacija je daleko od kraja. Da bi se suprotstavile ovom efektu, mnoge centralne banke će morati koristiti mjere za obuzdavanje cijena. Ovo zauzvrat može imati loš efekat na ekonomski rast i finansijska tržišta, sa nepoznatim posledicama.

IZVORvisualcapitalist.com
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here