Postignut tajni dogovor Njemačke i Rusije?

Pojedini analitičari tumače kako je ova pozitivna vijest za europsku energetsku sigurnost možda znak šireg dogovora na relaciji Zapad-Rusija

95

Prema pisanju Reutersa značajni dio EU može odahnuti kad je u pitanju energetska sigurnost jer će nakon zastoja zbog održavanja Gazprom ponovo pustiti plin kroz plinovod Sjeverni tok 1. Kroz taj plinovod Rusija je isporučivala oko jedne trećine plina Europskoj uniji. S obzirom na to da su njemački političari poručivali kako je mogućnost da Rusija više uopće ne pokrene isporuku plina kroz Sjeverni tok 1 sasvim realna, računalo se kako bi energetska situacija u EU mogla postati dramatično loša, što bi pak sigurno uzrokovalo duboku recesiju u više ekonomija eurozone.

Međutim, s obzirom da je više anonimnih izvora Reutersu i ostalim velikim medijima potvrdilo kako će plin ponovo krenuti, popustila je napetost, što je rezultiralo trenutačnim padom mjesečnih ugovora za isporuku plina od 3 posto. Rusija navodno neće pustiti Sjeverni tok 1 da radi punim kapacitetom od 160 milijuna prostornih metara plina dnevno, ali neće biti niti obustave.

Pojedini analitičari tumače kako je ova pozitivna vijest za europsku energetsku sigurnost možda znak šireg dogovora na relaciji Zapad-Rusija, ali se ne može znati što bi taj hipotetski dogovor mogao značiti. No, razvoj energetske drame unazad nekoliko tjedana bio je takav da je očigledno kako su se morale odvijati krupne diplomatske akcije koje su dovele do dogovora o nastavku isporuka. Vrhunac napetosti nastao je nakon što se Gazprom u pismu kupcima 14. srpnja retroaktivno pozvao na force majeure tj. klauzulu ugovora prema kojoj obveze isporuke prestaju u slučaju okolnosti kao što su prirodne katastrofe ili oružani sukobi.

Nakon toga krenule su javne spekulacije kako Rusija vrlo vjerojatno više uopće neće puštati plin te se činilo da je energetska drama u EU neizbježna. No, nakon što se više zapadnih zemalja koordiniralo u akciji vraćanja plinske turbine Gazprom, u koja je zbog sankcija zaplijenjena u Kanadi, došlo je do preokreta.

O intenzitetu drame puno govori pisanje Politica koji je izvijestio o parlamentarnoj istrazi u Kanadi u kojoj su ispitana dva federalna ministra i tri ambasadora jer se doznalo da je Kanada odlučila vratiti plinsku turbinu Gazpromu. Kanadska je vlada zbog odluke o vraćanju turbine otrpjela žestoke kritike parlamentarne oporbe. Ispitani su kanadska ministrica vanjskih poslova Melanie Joly i ministar prirodnih resursa Jonathan Wilkinson.

IZVORJutarnji list
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here