Šta će najavljeno povećanje kamata značiti za američku ekonomiju

Američke Federalne rezerve (FED) smanjit će mjesečne kupovine obveznica kako bi okončala program podsticaja uveden 2020. s ciljem pružanja podrške privredi da se izbori s korona krizom. Kada tzv. program kvantitativnog ublažavanja bude završen, krajem zime ili u rano proljeće, FED predviđa da će početi podizati kamatne stope i to čak tri puta u 2022. godini. Pripremila:Žana Marić

13

Američke Federalne rezerve (FED) će agresivno smanjiti mjesečne kupovine obveznica i krenuti podizati referentnu kamatu od proljeća 2022. godine, kao odgovor na rastuću inflaciju. U saopćenju, objavljenom nakon sjednice američke centralne banke sredinom decembra, navodi se da će FED, počev od januara 2022., kupovati obveznice u iznosu od 60 milijardi dolara mjesečno, što je upola manje u odnosu na novembar kada je počeo da smanjuje kupovine i za 30 milijardi dolara manje nego od kupovine u decembru.

Očekuju se tri povećanja

Kako prenosi CNBC, centralna banka SAD-a je u novembru smanjila iznos mjesečnih kupovina za 15 milijardi dolara, u decembru je to smanjenje udvostručila, a od početka 2022. godine će dodatno srezati kupovine kako bi okončala program podsticaja uveden 2020. godine s ciljem pružanja podrške privredi da se izbori s korona krizom. Kada tzv. program kvantitativnog ublažavanja bude završen, krajem zime ili u rano proljeće, FED predviđa da će početi podizati  kamatne stope, koje je na ovom sastanku ostavio na nepromijenjenom nivou.

Projekcije objavljene pokazuju da zvaničnici FED-a očekuju čak tri povećanja stope u 2022. godini.

„Ekonomski razvoj i promijenjeni izgledi opravdavaju adaptiranje monetarne politike, koja će nastaviti pružati odgovarajuću podršku privredi“, rekao je Jerome Powell, predsjednik FED-a na konferenciji za novinare nakon sjednice.

Potezi Federalnog komiteta za operacije na otvorenom tržištu (FOMC), koji su jednoglasno odobreni, predstavljaju suštinsko prilagođavanje politike koja je bila najlabavija u historiji američke centralne banke dugoj 108 godina.

U saopćenju se također navodi da je „neravnoteža između ponude i potražnje izazvana pandemijom i ponovnim otvaranjem privrede nastavila doprinositi povećanju nivoa inflacije“.

Komitet je snažno podigao prognozu cjelogodišnje inflacije za 2021. godinu, koju sada procjenjuje na 5,3 posto u odnosu na ranijih 4,2 procenta, a povećao je i izglede bazne inflacije (iz koje su izuzete cijene hrane i energije) sa 3,7 na 4,4 posto.

Za 2022. godinu, predviđa stopu opće inflacije od 2,6 posto i bazne inflacije od 2,7 procenata, pri čemu su obje projekcije povećane u odnosu na septembar.

Što se tiče očekivanja pojedinačnih članova FOMC-a po pitanju ključne kamate, samo šest od 18 članova očekuje manje od tri povećanja sljedeće godine, dok nijedan član ne smatra da će kamate ostati na sadašnjem nivou, blizu nule.

Komitet je smanjio prognozu ekonomskog rasta za ovu godinu na 5,5 posto sa 5,9 procenata, koliko je predviđao u septembru. Zvaničnici FED-a su također revidirali svoje projekcije rasta bruto domaćeg proizvoda za naredne dvije godine, pri čemu su stopu rasta za 2022. godinu podigli na četiri posto sa 3,8 posto, dok su za 2023. godinu smanjili na 2,2 sa prethodno predviđanih 2,5 procenata.

FED je u saopćenju ponovio da razvoj situacije sa kovid pandemijom, posebno pojava novih sojeva virusa, predstavlja rizik u pogledu ekonomskih izgleda.

Negativan uticaj

Misija Federalnih rezervi je održati američku ekonomiju u pjevušenju – ne prevruće, ne prehladno, ali baš kako treba, piše magazin Forbes. Kada ekonomija procvjeta i “zahukta”, distorzije poput inflacije i mjehurića imovine mogu izmaknuti kontroli, prijeteći ekonomskoj stabilnosti. Tada se uključuje FED i podiže kamatne stope, što pomaže u hlađenju ekonomije i održavanju rasta na pravom putu. Banke posuđuju prekonoćne kredite kako bi zadovoljile zahtjeve likvidnosti koje su postavili regulatori, uključujući FED. Prosjek stopa koje banke pregovaraju za prekonoćne kredite naziva se efektivna stopa saveznih fondova. To zauzvrat utiče na druge tržišne stope. Zahvaljujući ovom, donekle indirektnom aranžmanu, stopa federalnih fondova najvažnije je mjerilo za kamatne stope u privredi SAD-a i utiče na kamatne stope u cijeloj globalnoj ekonomiji.

Kada FED povisi ciljanu stopu federalnih fondova, cilj je povećati trošak kredita u cijeloj privredi. Više kamatne stope čine kredite skupljima i za kompanije i za potrošače, a svi na kraju troše više na otplatu kamata. Oni koji ne mogu ili ne žele priuštiti veća plaćanja odgađaju projekte koji uključuju finansiranje. Istovremeno potiče ljude da štede novac kako bi zaradili veće kamate. To smanjuje ponudu novca u opticaju, što nastoji sniziti inflaciju i umjerenu ekonomsku aktivnost – što se naziva i rashlađivanjem ekonomije. Povećanje kamata uticat će i na to da će zbog viših troškova kamate, Amerikanci odustati od uzimanja kredita za kupovinu kuće ili će se odlučiti za onu za koju je potrebna manja hipoteka, kako bi smanjili veličinu svoje mjesečne uplate.

Više tržišne kamatne stope mogu imati negativan uticaj na berzu. Kada povećanje stope FED-a poskupi posuđivanje, troškovi poslovanja javnih i privatnih kompanija rastu. S vremenom bi veći troškovi i manje poslovanja mogli značiti niže prihode i zarade za javna poduzeća i potencijalno uticati na njihovu stopu rasta i vrijednosti dionica.

“Ako se trošak posuđivanja novca od banke poveća, prilika za proširenje ulaganja u kapitalna dobra od strane korporacije prestaje,” kaže Dan Chan, investitor iz Silicijeve doline i bivši zaposlenik PayPala prije IPO-a.

“Kamatna stopa može biti toliko visoka da mnoge kompanije neće moći priuštiti rast”, dodaje Chan.

Obveznice su posebno osjetljive na promjene kamatnih stopa. Kada FED poveća stope, tržišne cijene postojećih obveznica odmah padaju. To je zato što će na tržište uskoro doći nove obveznice koje će investitorima nuditi veće kamate. Kako bi odražavale više ukupne stope, postojeće obveznice će pasti u cijeni kako bi njihova relativno niža otplata kamata bila privlačnija za ulagače.

“Kada cijene u ekonomiju rastu, centralna banka obično podiže svoju ciljanu stopu kako bi ohladila pregrijanu ekonomiju. Inflacija također narušava stvarnu vrijednost nominalne vrijednosti obveznice, što je posebna briga za dugove s dužim dospijećem”, napominje Chan.

Iako bi više kamatne stope mogle biti loše za zajmoprimce, one su odlične za svakoga ko ima štedni račun. To je zato što je stopa federalnih fondova također mjerilo za godišnji postotak prinosa depozitnog računa (APY). Kada FOMC povisi stope, banke reagiraju povećanjem iznosa koji zarađujete na depozitnim računima. To znači da APY koji se mogu zaraditi na štednim računima, tekućim računima, potvrdama o depozitu (CD-ovima) i računima na tržištu novca također rastu. Obično online štedni računi brže reagiraju na promjene stope FED-a jer postoji mnogo veća konkurencija među internetskim bankama za depozite. APY koje nude konvencionalne stalne banke reagiraju mnogo sporije na povećanja stope i općenito ne postaju jako visoke čak ni u najboljim vremenima.

Potrošački krediti, poput ličnih zajmova, kreditnih linija i kreditnih kartica, postupnije reagiraju na povećanje stope FED-a.

Zajmovi s promjenjivom stopom posebno su osjetljivi na promjene stope FED-a jer se kamatne stope koje naplaćuju, temelje na referentnim vrijednostima koje upućuju na stopu federalnih fondova. Novi zajmovi s fiksnom stopom mogu imati više kamatne stope, ali postojeći su imuni na promjene stope federalnih fondova. Na primjer, između 2004. i 2006. godine, Federalne rezerve su 17 puta podigle kamatne stope s jedan na 5,25 posto kako bi obuzdale inflaciju i ohladile pregrijanu ekonomiju. Poslovne banke podigle su stope na 8,25 posto povećavši troškove zaduživanja po kreditnim karticama i kreditnim linijama.

Kamatne stope se dižu u cijelom svijetu

Centralne banke diljem svijeta nastavljaju podizati kamatne stope u nastojanju da ukrote inflaciju, odbacujući, za sada, prijetnju ekonomskom rastu koju predstavlja širenje vrlo zarazne varijante Omicron. Brojne centralne banke u istočnoj Evropi i Latinskoj Americi podigle su svoje ključne kamatne stope, ali su ih njihove kolege u jugoistočnoj Aziji ostavile nepromijenjene.

Povećanje kamatne stope koju je ruska centralna banka objavila sredinom decembra bilo je njeno sedmo u ovoj godini i dovelo je do povećanja njene ključne kamatne stope na 4,25  postotna boda od marta. Ruska centralna banka saopćila je da je zabrinuta da bi početni rast cijena potaknut turbulencijama na globalnim tržištima energije i hrane, kao i blokadama u lancima snabdjevanja, mogao dovesti do drugog kruga kretanja cijena.

Prije odluke Rusije, povećanje stope najavili su Meksiko, Čile, Kostarika, Pakistan, Mađarska i Armenija. Mnogi od njih naveli su da će sljedeće godine doći do daljnjeg povećanja stope. Ovu zabrinutost dijele i centralne banke u bogatim zemljama, koje također brinu o onome što kreatori politike nazivaju “drugim učincima” ili prijetnjom da će se viša inflacija pokazati kao samoojačavajuća.

Te su brige bile u prvom planu kada je Bank of England podigla svoju ključnu kamatnu stopu, postavši prva velika centralna banka koja je to učinila od pandemije i kada je FED postavio pozornicu za niz povećanja kamatnih stopa počevši od sljedećeg proljeća.

Kreatori politike u dijelovima Azije manje su zabrinuti da će inflacija porasti, djelomično zato što su vidjeli manje prekida u lancima snabdjevanja i nemaju toliko razloga za zabrinutost da će nedostatak radnika povećati plaće. Neki ekonomisti očekuju da će većina azijskih centralnih banaka — s izuzetkom Banke Japana i Narodne banke Kine — povećati svoje kamatne stope 2022., iz straha da će vidjeti priljev kapitala u SAD dok FED bude podizao svoje stope.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here