Razgovarao Armin Zeba
Kompanija Verlab, specilizirana za biomedicinski i klinički inžinjering, jedinstven je primjer spoja nauke i biznisa u Bosni i Hercegovini.
Danas obuhvata dvije zasebne jedinice – Verifikacioni laboratorij Verlab d.o.o. i Naučnoistraživački institut Verlab za biomedicinski inžinjering, medicinske uređaje i vještačku inteligenciju.
Verlab d.o.o. je osnovan 2014. godine i specijalizovan je za djelatnosti tehničkog ispitivanja, prije svega za ispitivanje i verifikaciju medicinskih uređaja u bosnaskohercegovačkom zdravstvenom sektoru. Povrh toga, ekskluzivni je predstavnik američkog ECRI instituta za šest država na prostoru jugoistočne Evrope, a djeluje i u domenu izgradnje softverskih aplikacija te implementacije i unapređenja sistema upravljanja kvalitetom u organizacijama prema zahtjevima međunarodnih ISO standarda.
Iz višegodišnje ekspertize i naučne komponente rada kompanije, 2022. proizašao je Verlab institut, koji je preuzeo naučno-istraživačke i razvojne aktivnosti kompanije, proširivši djelovanje sa inicijalno zdravstvenog sektora i kliničkog inžinjeringa na druge oblasti – edukaciju, digitalnu transformaciju i klimatske promjene.
Koji je recept za prevladavanje svih prepreka koje stoje na razvojnom putu jedne tako profilirane kompanije i u kojoj mjeri je ona u proteklim godinama uspjela promijeniti opći društveni pristup nauci i istraživanju, u razgovoru za Business Magazine objašnjava dr. Lejla Gurbeta Plokvić, direktorica Verlab instituta.
Ovogodišnje izdanje CMBEBIH konferencije nosi naziv Od nauke do biznisa i reflektuje ono što godinama zastupamo – da nauka mora imati put do primjene
BM: Šta smatrate ključnim faktorima uspjeha Verlaba i gdje leže najveći izazovi sa kojima se ona susreće u svom poslovanju u toj, kod nas još prilično nerazvijenoj i široj javnosti ne baš bliskoj oblasti?
GURBETA POKVIĆ: U vremenu kada se sve mjeri isključivo kroz profit, mi smo odabrali teži put – da uspjeh mjerimo kroz znanje, uticaj i povjerenje.
Verlab je od početka nastao kao ideja, a ne kao biznis plan.
Ovo je vjerovatno jedno od najsmjelijih privatnih ulaganja u nauku i istraživanje u BiH u posljednjim decenijama. Iz jedne firme nastao je institut, a s njim i infrastruktura usmjerena ka naučno-istraživačkom razvoju, zasnovana na jasnoj viziji i mjerljivim rezultatima. Oko ove inicijative okupljen je tim visokoobrazovanih stručnjaka, uključujući i one s višestrukim akademskim zvanjima, koji su, uprkos brojnim međunarodnim prilikama, odlučili graditi profesionalni put u našoj zemlji.
U trenutku kada je ovakav model pokrenut, predstavljao je pionirski iskorak. Da bi se takav pristup uopće realizirao i održao, Verlab je svoj razvoj temeljio na ljudima i dosljednom, vizionarskom liderstvu. Od početka smo svoje kapacitete testirali tamo gdje su kriteriji jasni, a konkurencija stvarna. Naš pristup je jednostavan – vjerujemo podacima. Povjerenje je važno, ali nije dovoljan osnov za odlučivanje, posebno u oblastima koje utiču na ljudsko zdravlje i sigurnost. Zato sve što radimo mjerimo, analiziramo i dokazujemo, jer u okruženju gdje je priča često važnija od sadržaja, podaci su još uvijek najbolja valuta.
Izazovi u poslovanju Verlaba proističu upravo iz toga što smo često prvi – u temi, u pristupu, u načinu razmišljanja. A sve što je novo, drugačije ili tek djelimično poznato, gotovo prirodno izaziva određeni otpor. Nerijetko ostavljamo utisak da smo prisutni svugdje, da se uključujemo u previše stvari i da stalno nešto mijenjamo ili pokrećemo. Takva percepcija zapravo više govori o navikama našeg okruženja, gdje inicijativa i višeslojna angažiranost nisu još postale standard – u kontekstu u kojem je “biti reaktivan” uobičajeno, proaktivnost često djeluje kao pretjerivanje.
Radimo drugačije jer vjerujemo da drugačije i treba – uz više odgovornosti, više hrabrosti i više spremnosti da se pomjeri granica poznatog. To što smo drugačiji nije slučajnost, nego rezultat odluke da ostanemo dosljedni znanju, a ne mišljenju većine. Nije uvijek lako, ali jeste vrijedno, jer gradimo praksu u kojoj se znanje poštuje, a kvalitet ostaje.
Ovaj pristup možda ne donosi trenutne aplauze, ni brze rezultate, ali vremenom upravo takva dosljednost stvara promjenu kojoj težimo. Danas svjedočimo sve češćim najavama i osnivanju sličnih institucija, što pokazuje da stvarni uticaj ne leži samo u uspjehu jedne inicijative, već u njenoj sposobnosti da postane putokaz.
Kada jednom pokažete da je moguće, postaje prirodno da i drugi krenu istim pravcem.
BM: Koliko je upravo zbog navedenih “krutosti“ postojećeg privrednog i društvenog ambijenta dodatno teško razvijati poslovni model zasnovan na nauci i istraživanju – kako ste uopće uspjeli izgraditi održiv istem koji uključuje i naučnoistraživački institut?
GURBETA POKVIĆ: Razvijati poslovni model koji se temelji na nauci i istraživanju u BiH uistinu nije jednostavno.
To je dug i strm put, posebno zato što naš društveni i privredni ambijent još uvijek ne prepoznaje u potpunosti vrijednost znanja kao strateškog resursa. Često se deklarativno govori o “društvu znanja”, ali praksa pokazuje da znanje još uvijek nije sistemski prioritet.
Na samom početku, kada smo iz komercijalne sfere zakoračili prema ideji da izgradimo prvi neovisni naučnoistraživački institut, reakcije su bile oprezne, ponekad i otvoreno sumnjičave zato što se u BiH nauka tradicionalno veže za akademiju i javne institucije, dok privatni sektor uglavnom nije percipiran kao mjesto za ozbiljna istraživanja – nauku u privatnom sektoru u BiH mnogi i dalje posmatraju kao oksimoron.
Izgradnja održivog sistema temelji se na primjeni međunarodno prepoznatog modela utemeljenog na stvarnim potrebama društva. Istraživanja se ne rade da bi ispunila formu, već da bi unaprijedila praksu. Time smo uspjeli da povežemo sektor zdravstva, industrije i obrazovanja, te da otvorimo vrata međunarodnim partnerstvima i povjerenju. Danas Verlab institut nije samo ustanova – on je nosilac niza ključnih projekata u BiH i šire, što uključuje i priznanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) – kroz osnivanje kolaborativnog centra za upravljanje medicinskim uređajima, te Europske komisije – koroz EURO HPC JU (The European High Performance Computing Joint Undertaking), odnosno Nacionalni centar kompetencija za računarstvo visoke performanse u BiH.
Sve što radimo mjerimo, analiziramo i dokazujemo, jer u okruženju gdje je priča često važnija od sadržaja, podaci su još uvijek najbolja valuta
BM: Šta biste izdvojili kao glavne benefite koje iz usluga i ekspertiza Verlaba crpe domaći zdravstveni, akademski i poslovni sektor, ali i društvo u cjelini?
GURBETA POKVIĆ: U zdravstvu smo iz BiH pokrenuli potpuno novu praksu tehničke sigurnosti medicinskih uređaja, oblast koja do tada nije bila sistemski regulisana, niti prepoznata kao značajna za kvalitet zdravstvenih usluga.
Upravo taj domaći model, razvijen kroz godine prakse, analize i unapređenja, postao je prepoznat na međunarodnom nivou. WHO ne samo da je priznao ovaj pristup, već je kroz zajedničku višegodišnju saradnju sa Verlab institutom 2025. godine objavio i publikaciju “Inventory and Maintenance Management Information Systems for Medical Devices”, u kojoj se detaljno obrađuje sistemsko upravljanje medicinskim uređajima kao značajna komponenta zdravstvenih sistema.
Upravo to iskustvo prenosimo na domaći zdravstveni sektor, transformišući dosadašnje procese upravljanja medicinskim uređajima, što direktno doprinosi sigurnosti pacijenata, smanjenju rizika i efikasnijem korištenju resursa u zdravstvu.
U akademskom sektoru, naš doprinos je usmjeren ka osnaživanju kapaciteta za digitalnu i zelenu transformaciju kroz formalno i neformalno obrazovanje. Aktivno radimo na razvoju interdisciplinarnih programa i kurseva koji odgovaraju na rastuću potrebu za vještinama budućnosti, posebno onim koje se tiču primjene umjetne inteligencije i digitalnih alata u nastavi i profesionalnoj praksi. Ove aktivnosti realizujemo sa univerzitetima, fakultetima, srednjim školama i nevladinim organizacijama kroz zajedničke projekte jačanja kapaciteta i istraživačke inicijative, uzimajući u obzir EU okvir Pact for Skills, koji poziva sve sektore da odgovore na izazove nedostatka ključnih vještina i pripreme profesionalce za transformacije koje dolaze.
U privredi, naš pristup počinje slušanjem. Kroz naš Centar za digitalnu transformaciju CDT), uspostavljen uz podršku GIZ-a, i Nacionalni centar kompetencija za računarstvo visokih performansi, nudimo konkretne alate i resurse – od strateških savjetovanja, do pristupa naprednoj infrastrukturi i EU fondovima. Poseban akcenat stavljamo na primjenu vještačke inteligencije i HPC (high-performance computing) u svakodnevnim industrijskim procesima, kako bi firme mogle povećati efikasnost i konkurentnost.
Naš pristup je drugačiji jer ne biramo između akademije i privrede — mi povezujemo nauku sa konkretnim potrebama društva i industrije.
Naš tim nudi podršku kroz inovacijski ekosistem, pristup finansijama, mentorstvo i razvoj rješenja po mjeri.
Kada smo iz komercijalne sfere zakoračili prema ideji da izgradimo prvi neovisni naučnoistraživački institut, reakcije su bile oprezne, ponekad i otvoreno sumnjičave
BM: Novim projektom usmjerenim na mala i srednja preduzeća “pokrili“ ste i taj segment bh. privrede – o kakvom konkretno projektu je riječ, odnosno kojom vrstom aktivnosti Verlab planira podržati digitalizaciju, inovacije i kvalitet u MSP sektoru?
GURBETA POKVIĆ: Privredi pomažemo da vidi dalje od dnevne operative – kako da koristi podatke, superračunare i AI da bi bila konkurentnija, brža, bolja.
Male firme često misle da to nije za njih. Mi ih učimo da jeste. I ne samo učimo – dajemo im konkretan pristup alatima, partnerstvima, fondovima i znanju koje im treba da prežive i rastu u vremenu koje dolazi.
Metodologija CDT-a je da MSP-ovima ponudi autentičnu, primjenjivu podršku za rast i inovaciju. Kroz različite programe, ne fokusiramo se samo na obezbjeđivanje finansijskih instrumenata za kratkoročne projekte, već pružamo sistemsku podršku u identifikaciji stvarnih izazova, definisanju prioriteta i razvoju strateških pravaca, prilagođenih specifičnom industrijskom i tržišnom kontekstu svake kompanije.
Posebno je važno što CDT nije još jedna u nizu “konsultantskih priča”. Kompanije se često povlače kada čuju pojmove poput “konsultant” ili “konsultantska podrška”, jer s pravom sumnjaju u površne ili preformulisane savjete, koji nisu u skladu s njihovim realnostima. Zato mi ne djelujemo kao eksterni savjetnici, već kao partneri u procesu učenja, transformacije i inovacije – naša snaga leži u povezivanju sa naukom, istraživanjem i eksperimentalnim dokazima koji podržavaju konkretne odluke i promjene.
Iza nas je više od 20 realizovanih saradnji sa kompanijama iz različitih sektora – od industrijske proizvodnje i logistike, do zdravstva i informacionih tehnologija. Važno je naglasiti da mnogi od tih partnera ostaju s nama dugoročno, zato što nudimo partnerstvo koje raste s njima.
Dodatni iskorak ostvarujemo kroz Nacionalni centar kompetencija za HPC. U vremenu kada je AI postao globalni imperativ, kompanije se sve češće suočavaju sa infrastrukturnim barijerama – nemaju tehničke resurse da te alate uopće testiraju, a kamoli razviju vlastita rješenja. Kroz saradnju sa europskom mrežom superračunara, omogućavamo besplatan pristup HPC kapacitetima, a kroz našu vlastitu eksperimentalnu infrastrukturu pružamo podršku za testiranje, simulacije i razvoj prototipa u stvarnim uslovima. Na taj način, pravimo funkcionalni most između nauke i tržišta – upravo u toj ulozi i prepoznajemo svoj najveći doprinos razvoju domaće privrede.
BM: Gdje ustvari leže osnovne slabosti domaćeg MSP sektora u kontekstu Verlabovog naučnog znanja koje može biti direktno primjenjivo u njihovom svakodnevnom poslovanju te ga podići na znatno viši nivo?
GURBETA POKVIĆ: Realnost poslovanja malih i srednjih firmi u BiH je složena – pritisci tržišta, ograničeni resursi, sve veći zahtjevi i stalna utrka za opstankom.
U takvom kontekstu, transformacija često zvuči kao luksuz – dodatna obaveza, a ne strateška investicija. Većina preduzeća jednostavno ne zna odakle da krene. Ne osjećaju se spremno za promjenu, niti im je jasno kako bi tehnologije poput vještačke inteligencije, automatizacije ili zelene tranzicije mogle unaprijediti njihovu svakodnevnicu. AI je postao globalni buzzword, ali u praksi – bez infrastrukture, stručnog kadra i jasne podrške, to često ostane samo riječ na slajdu.
Ključna slabost je, dakle, nedostatak strateškog uvida u to kako da se povežu sa znanjem koje već postoji. Naš je zadatak da taj most izgradimo – konkretno, funkcionalno i dugoročno.
Firme gledaju brojke. Traže tržište, isplativost i održivost. Mi gledamo nauku, podatke i dugoročni potencijal. Upravo tu leži prilika za rast i inovacije, jer kada povežemo naučnu ekspertizu s poslovnim realnostima, dobijamo rješenja koja nisu samo pametna, već i primjenjiva. U tom procesu firme spajamo sa domaćim i međunarodnim konzorcijima, alatima za finansiranje i ekspertima koji razumiju njihovu realnost.
BM: Verlab je suorganizator predstojeće CMBEBIH konferencije – šta je u fokusu ovogodišnjeg izdanja tog tradicionalnog naučnog skupa i koju dodatnu “specifičnu težinu“ u njega unosi Verlab svojim direktnim učešćem u organizaciji?
GURBETA POKVIĆ: CMBEBIH je naš vodeći događaj, koji organizujemo zajedno sa Društvom za medicinski i biološki inžinjering u BiH, uz podršku Međunarodne federacije za medicinski i biološki inžinjering (IFMBE) i Evropskog saveza za medicinski i biološki inžinjering i nauku (EAMBES).
Ovogodišnje izdanje, šesto po redu, nosi naziv Od nauke do biznisa i reflektuje ono što Verlab i Konferencija zajedno godinama zastupaju – da nauka mora imati put do primjene.
Program je pažljivo dizajniran da odgovori potrebama naučne zajednice, industrije i javnog sektora. Imamo paralelno razvijene sadržaje za akademsku publiku, uključujući međunarodno recenzirani naučni program, čiji će radovi biti objavljeni u zborniku u izdanju Springer Nature, što je još jedna potvrda kvaliteta i relevantnosti našeg rada.
S druge strane, industrijski segment programa donosi konkretne uvide, alate i rješenja za mala i srednja preduzeća, zdravstveni sektor i javnu upravu.
Posebno bih izdvojila dvije aktivnosti koje direktno odgovaraju na potrebe tržišta. Sesija EuroCC i besplatna radionica za kompanije je događaj koji će omogućiti razmjenu iskustava, predstavljanje uspješnih primjena HPC-a u industriji i istraživanju, te praktične uvide kako te tehnologije donose konkurentsku prednost. U partnerstvu sa Evropskim institutom za inovacije i tehnologiju (EIT Health), pak, organizujemo međunarodni hakaton posvećen onkologiji. Mladi istraživači, kliničari, programeri i dizajneri radit će u multidisciplinarnim timovima na rješavanju stvarnih izazova iz oblasti zdravlja, uz pristup mentorima, infrastrukturi i mogućnostima za razvoj prototipova.
Ovaj format predstavlja most između edukacije, inovacija i tržišta te pruža platformu gdje ideje mogu postati konkretni projekti.
BM: Koliko su za Verlab općenito važni događaji ovakve vrste i međunarodna saradnja – u kojoj mjeri i na koji način vam oni pomažu u vlastitom, ali i pozicioniranju BiH kao države na evropskoj i svjetskoj mapi naučne i tehničke izvrsnosti?
GURBETA POKVIĆ: Događaji poput CMBEBIH konferencije služe kao platforme na kojima se povezuju istraživači, industrija i institucije, ali i kao prozor kroz koji možemo predstaviti šta BiH može ponuditi u domenu nauke, tehnologije i inovacija.
Kroz višegodišnje organizovanje CMBEBIH-a, uspjeli smo izgraditi reputaciju ozbiljnog partnera u međunarodnoj naučnoj zajednici. Pokazali smo da BiH pripada ozbiljno mjesto na mapi globalnog i europskog istraživačkog prostora.
Moje imenovanje za predsjednicu Evropskog saveza za medicinski i biološki inžinjering nije samo profesionalna čast – to je dokaz da i iz Sarajeva možete voditi evropske politike znanja. Verlab je tu priču omogućio, a BiH time dobija svoje mjesto na mapi onih koji znaju, mogu i hoće.
Saradnja je ključ napretka
BM: S pozicije nekoga ko vlastitim primjerom opovrgava tezu o općoj degradaciji struke i nauke u našoj zemlji, šta biste proučili mladim istraživačima i stručnjacima općenito, koji su u dilemi da li da svoju profesionalnu karijeru grade u BiH ili da svoje znanje “oplode“ u inostranstvu?
GURBETA POKVIĆ: Dilema “ostati ili otići” prati gotovo svakog mladog stručnjaka iz BiH, a neću reći da nije bila i moja – bilo je dana kad sam se pitala da li bi sve bilo lakše iz nekog funkcionalnijeg sistema, gdje su stvari unaprijed posložene. Nema lakog odgovora. Odluka da ostanete ili odete je lična i legitimna.
Kad izaberete da ostanete u BiH, možda nije ključno da se uklapate u obrazac sistema koji vas ne inspiriše. Umjesto toga, birajte da stvarate nešto što vas pokreće, čak i kada to znači da često dajete više nego što dobijate.
Stvarajte! U sebi. Za sebe. Oko sebe. Karijeru. Vrijednost. Najveći otpor s kojim se suočimo često dolazi iz društvenih predrasuda. Pogotovo ako ste domaći -sujeta je tiha kočnica promjene.
Ne plašite se kritike – ona vas oblikuje. Ulažite u sebe i svoje znanje i vjerujte u ono što radite, čak i kada niko drugi još nije prepoznao vrijednost toga. Granice države nisu granice znanja. Nauka nije lokalna. Ona je univerzalna, precizna i prepoznaje samo jedno – kvalitet. Tražite validaciju u međunarodnim okvirima.
I najvažnije – ne pokušavajte sve sami! Ovdje smo svi često u istoj, maloj bari i umjesto da se pretvaramo u krokodile, možda je mudrije da gradimo savezništva, jer u saradnji, a ne rivalstvu, leži snaga istinskog napretka.
Okružite se ljudima koji dijele vašu glad za znanjem, koji vas motivišu da idete dalje, čak i kad je teško. Ljude koji ne gase vašu ambiciju, već je hrane. Danas u BiH postoji čitav eko-sistem stručnjaka, organizacija i inicijativa koje dokazuju da može – ako se hoće. I upravo tu leži ključ.
Ako imate znanje – ne potcjenjujte ga! Ako imate viziju – ne bojte se biti prvi! A ako se dvoumite – sjetite se da ponekad upravo oni koji ostanu, ostave najdublji trag.
Bosna i Hercegovina nije mjesto kojem trebaju promjene, već mjesto gdje se dešavaju promjene!
