Bosnalijek i u pandemiji investira u nove pogone i proizvode

Bosanskohercegovačka farmaceutska kompanija uspješne je prilagodila svoje poslovanje uvjetima pandemije kako na tržištu BiH, tako i na tržištima tri kontinenta i 20 zemalja u kojima posluje. Kako se kriza izazvana pandemijom odrazila na poslovanje Bosnalijeka, koja su to nova izvozna tržišta na kojima će se uskoro moći naći proizvodi ove kompanije, kako smanjiti deficit od 700 miliona KM za uvoz lijekova, za Business Magazine govori  Nedim Uzunović, direktor Bosnalijeka. Razgovarala Almasa Bajrić

549

Koliki je značaj domaćih proizvođača u strateškim industrijskim granama, poput farmaceutske, svjedočimo tokom trajanja pandemije COVID-19. Bosanskohercegovačka farmaceutska kompanija Bosnalijek u prethodnim mjesecima osigurala je neometano snabdijevanje dezinfekcionim sredstvima, lijekovima, dodacima prehrani na bh. tržištu, niti jednog trenutka ne prekidajući proizvodnju. I dok drugi otpuštaju radnike, gube poslove na inozemnim tržištima, zaustavljaju investicije Bosnalijek zapošljava, otvara nova, vrlo izazovna, izvozna tržišta poput Njemačke, investira u nove pogone i tehnologije. Kako se kriza izazvana pandemijom odrazila na poslovanje Bosnalijeka, koja su to nova izvozna tržišta na kojima će se uskoro moći naći proizvodi ove kompanije, kako smanjiti deficit od 700 miliona KM za uvoz lijekova, za Business Magazine govori   Nedim Uzunović, direktor Bosnalijeka.

BM: Za početak nam recite kako se aktuelna pandemija COVID-19 odrazila na poslovanje kompanije Bosnalijek?

UZUNOVIĆ: Kao i ostatak privrede i Bosnalijek se suočava sa brojnim izazovima u poslovanju, koje su posljedica poremećaja koji su uslijedili od proglašenja pandemije.   Bosnalijek je kompanija koja posluje na tri kontinenta i u više od 20 država svijeta. U planovima za ovu godinu primarno smo bili fokusirani na snažnije pozicioniranje Bosnalijeka na tim tržištima, ali i na otvaranju novih. Blokade granica, otežan transport roba i repromaterijala, ukupni zdravstveni problemi populacije svih zemalja, koji kontinuirano traju od marta ove godine, uticali su na naše prvobitne planove. Ipak, uspješno smo prilagodili svoje poslovanje nastalim uslovima, kako na tržištu BiH, tako i na tržištima širom svijeta, na kojima poslujemo. Poslovni rezultat na polugodištu pokazuje da smo relativno uspješno uspjeli prevazići sve izazove, iako nismo mogli uticati na okolnosti zatvaranja tržišta, lockdowna itd. Ono na šta smo posebno ponosni je da proizvodni proces u Bosnalijeku nije prekidan niti u jednom momentu i naši radnici su svovrijeme ove krize radili punim kapacitetom, na čemu im i ovom prilikom želim odati dužno priznanje. I ova kriza je pokazala kako je najveća snaga svake kompanije upravo u njenim ljudima. Mi u Bosnalijeku možemo biti sretni što smo izgradili snažan i stručan kolektiv, koji je pokazao da je u stanju prevazići sve poteškoće sa kojima se može suočiti.

BM: Na samom početku pandemije Bosnalijek je objavio da će prioritet u snabdijevanju lijekovima i dezinfekcionim sredstvima imati bh. tržište. U tim trenucima na svjetskom tržištu vladala je prava pomama za nabavkom, naročito dezinfekcionih sredstava. Ipak, opredijelili ste se za domaće tržište. Zašto?

UZUNOVIĆ: Nismo imali ni najmanju dilemu da je naša obaveza u ovoj situaciji staviti fokus na potrebe domaćeg tržišta, kako zdravstvenih ustanova, tako i naših građana. Bosnalijek je društveno odgovorna kompanija i izuzetno smo svjesni svog strateškog značaja za Bosnu i Hercegovinu, naročito u vremenima kriza i ozbiljnih poremećaja. Bosnalijek je to pokazao kroz svoju historiju u više navrata, od ratnog perioda, velikih poplava 2014. godine, kao i u trenutnoj situaciji uzrokovanoj pandemijom novog koronavirusa. Mi i dalje poslujemo u skladu sa tim principima. Sve proizvedene količine dezinfekcijskih sredstava smo isporučivali isključivo u BiH. Također, osigurali smo nesmetanu proizvodnju svih esencijalnih lijekova koje imamo u našem asortimanu i bili smo oslonac institucijama,  kada se ostatak svijeta okrenuo svojim problemima i rekao da BiH neće snabdijevati potrebnim lijekovima. Stoga je više nego ikada potrebno da institucije obezbijede tržišne uslove da Bosnalijek i ostali proizvođači u budućnosti budu spremni na ovakve ekstremne situacije. Mi, sa druge strane, imamo kapacitete da sve proizvodimo.

Ova situacija je pokazala koliki je značaj jake domaće proizvodnje, naročito u strateškim industrijama kakva je primjerice farmaceutska. Bosnalijek je, dakle, svjestan svoje pozicije i uloge na tržištu BiH, kao lider u farmaceutskoj industriji ne samo u BiH, već i regionalno. Naravno da ćemo prioritet u ovakvim situacijama uvijek stavljati na zadovoljavanje potreba domaćeg tržišta.

BM: Nekako u sjeni pandemije je prošla informacija da je Bosnalijek počeo izvoz za tržište Njemačke. Šta to znači za Bosnalijek, ako imamo u vidu da se radi o najvećem i vrlo zahtjevnom tržištu Zapadne Evrope? Ima li naznaka otvaranja jos nekih novih tržišta?

UZUNOVIĆ: Kao što sam već rekao naši planovi za ovu godinu bili su orjentirani ka daljnjem pozicioniranju Bosnalijeka na svjetskim tržištima, s obzirom da smo mi primarno izvozna kompanija. Zahvaljujući višegodišnjoj poslovnoj politici kontinuiranih ulaganja u poboljšanje kvaliteta proizvoda te investicija u nove proizvodne pogone, uspjeli smo zadovoljiti sve svjetske standarde kvalitete, koji su neophodan uslov da bi mogli razmišljati o otvaranju drugih tržišta. Ovdje je bitno naglasiti da naše proizvodne linije ispunjavaju EUGMP standarde i posjeduju taj certifikat. Zahvaljujući svemu tome uspjeli smo ugovoriti saradnju sa čuvenim njemačkim imunologom dr. Hellmutom Münchom i njegovom kompanijom Innova Vital GmbH, koja je na tržište Njemačke od početka ove godine počela distribuirati naš Lysobact®. Prvobitne količine koje su ugovorene značajno su povećane u proteklim mjesecima, s obzirom da je ovaj proizvod postigao  veliki uspjeh u vrijeme pandemije, a upravo sada u septembru počinjemo i sa izvozom prvih količina kreme Lysoderm® na tržište Njemačke. Sve ovo potvrđuje da je Bosnalijek uspio uspješno organizirati svoje poslovanje u ovim okolnostima. Zahvaljujući tome uspjeli smo ugovoriti i ovaj izuzetno važan posao za nas. Očekujem da će, kao što je to bio slučaj i sa Lysobactom®, i krema Lysoderm® za vrlo kratko vrijeme steći povjerenje kupaca u Njemačkoj, s obzirom da je riječ o izuzetno kvalitetnom i praktičnom proizvodu bez kojeg ne može ni jedno domaćinstvo. Njemačka je najveće tržište lijekova u Evropskoj uniji i sigurno jedno od tržišta koje zahtijeva izuzetno kvalitetan proizvod. Kada uzmemo u obzir da smo ovo ostvarili u doba krize uzrokovane pandemijom, možemo zaista biti ponosni i reći da se radi o velikom uspjehu. Pored tržišta Njemačke, u fazi registracije se nalazi  Lysobact P® i za tržišta Poljske, Hrvatske, Slovenije i Mađarske. Ubrzano se radi na registraciji grupe proizvoda za područje Latinske Amerike te očekujemo sredinom iduće godine izvoz prvih količina u Kostariku. Pored toga, vrlo nam je zanimljivo i tržište Velike Britanije te se svakako očekuju određene aktivnosti i u toj državi.

BM: U vrijeme pandemije mnoge domaće i svjetski poznate kompanije su zaustavile investicije. Kakva je situacija u Bosnalijeku što se tiče novih investicija?

UZUNOVIĆ: Bosnalijek je kompanija koja je posvećena kontinuiranom investiranju. Iz godine u godinu te investicije su sve veće, jer je strategija rada  Uprave da se samo intenzivnim ulaganjem u proširenje i modernizaciju postojećih kapaciteta može postići dugoročno podizanje vrijednosti kompanije, kako za njene dioničare, tako i za državu u kojoj se nalazi. Također, svjesni smo da samo kontinuiranim ulaganjem i razvojem možemo zadržati poziciju vodeće farmaceutske kuće u BiH i nastaviti naše uspješno poslovanje na svjetskim tržištima te daljnje povećanje izvoza. Zato smo u sklopu prilagođavanja uslovima poslovanja u vremenu pandemije, donijeli odluku da ćemo, što se tiče planova za investiranje u dalji razvoj, nastaviti planiranom dinamikom, bez obzira na sve poteškoće. Bosnalijek je kompanija koja je tokom prethodnih pet godina vrlo intenzivno investirala, prije svega u modernizaciju pogona i povećanje kapaciteta i to se nastavlja i dalje.  Prošle godine smo okončali investiciju vrijednu 50 miliona KM i pustili u rad novi proizvodni pogon kojim smo omogućili povećanje proizvodnje za čak pet puta. Godinu prije smo otvorili najsavremeniju laboratoriju za kontrolu kvalitete kojom se mogu pohvaliti rijetke kompanije u regiji i šire, a trenutno je u toku proces rekonstrukcije i modernizacije pogona za proizvodnju čvrstih oralnih formi lijekova, kao i modernizacija i povećanje kapaciteta pogona za proizvodnju dezinfekcijskih sredstava, za koje se nadamo da ćemo ih završiti najkasnije tokom iduće godine. Ove dvije nove investicije se procijenjuju na 10 miliona KM te će dovesti svakako i do zapošljavanja značajnijeg broja novih uposlenika, čiji broj u Bosnalijeku kontinuirano raste. Jedna smo od rijetkih kompanija koja tokom pandemije, ne samo da nije otpuštala radnike, nego smo kontinuirano zapošljavali i nove, što svakako opravdava status Bosnalijeka kao lidera u unapređenju poslovanja u svim segmentima i podizanju nivoa izvrsnosti. Želja nam je da taj status u vremenu pred nama, ne samo potvrdimo, već i dodatno ojačamo.

BM: Javnosti je manje poznata činjenica da ste jedna od rijetkih, ako ne i jedina farmaceutska kompanija u regionu koja je zadržala dio kompanije koji se bavi razvojem. Razvoj podrazumijeva velika ulaganja, a koji je motiv Bosnalijeka da se ulaže u ovaj dio poslovanja?

UZUNOVIĆ: Tačno je da je Bosnalijek jedna od rijetkih farmaceutskih kompanija u regiji koja je i dalje zadržala svoj vlastiti razvoj. To je nešto što je, također, dio našeg strateškog opredjeljenja za stalnim usavršavanjem i inovacijama. Ponosni smo što uspijevamo raditi na razvojnim projektima unutar naše kompanije. Naši razvojni planovi u kontekstu unapređenja proizvodnih portfolia, također, nisu promijenjeni. Mi svake godine obogatimo portfolio sa novim molekulama, proizvodima. Naš portfolio obogaćujemo na način da vrlo detaljno ispitujemo tržište i stvarne potrebe, ali pratimo i konkurenciju, nakon čega donosimo konkretne odluke, koje su se do sada pokazale kao ispravne. Najbolji osjećaj je kada svoje vlastito znanje prodajete na svjetskom tržištu i to je nešto čemu težimo, pored proizvodnje i prodaje vlastitih lijekova. Sve više međunarodnih kompanija traži naše usluge razvoja proizvoda, ugovorne proizvodnje i druge. Farmaceutska industrija je dosta kompleksna sa strogom regulativom i samo zadovoljavanje te regulative zahtijeva ogromna ulaganja, ali samo tako možemo biti uspješni na međunarodnom tržištu.

BM: Vi i Bosnalijek ste dio inicijative Mi to možemo, a jedan od prijedloga inicijative je smanjenje uvoza upravo lijekova, gdje trgovinski deficit u ovome trenutku iznosi 700 miliona KM. Kako smanjiti trgovinski deficit u farmaceutskoj industriji?

UZUNOVIĆ: Ova inicijativa ima za cilj ponuditi pomoć i podršku svim institucijama u Bosni i Hercegovini da brže i efikasnije odgovore ekonomskim posljedicama koje je pandemija uzrokovala. Kada je u pitanju tržište lijekova i podrška domaćoj farmaceutskoj industriji, tu je situacija najjednostavnija za reakciju, jer već postoje zakonska rješenja koja to omogućavaju, samo ih treba provoditi. U posljednjih pet godina dvije i po milijarde KM sa domaćeg tržišta lijekova otišlo je stranim proizvođačima, od čega je jedna milijarda i 250 miliona KM utrošak različitih državnih fondova iz kojih se nabavljaju lijekovi za esencijalne liste, a čiji budžeti se uglavnom pune od domaćih proizvođača. Oko 80 posto domaćeg tržišta lijekova drže strane kompanije. Apsurdno je da postojeći zakoni preferiraju kupovinu domaćih proizvoda za esencijalne liste, ali se slabo ili nikako  provode,  za razliku od svih svjetskih tržišta, uključujući EU, ali i naš region, koji u punom kapacitetu koriste ova rješenja te preferiraju domaću proizvodnju gdje god je to moguće, a posebno u ovim novim okolnostima.  Zato očekujem da se u Bosni i Hercegovini maksimalno u praksi primjeni postojeća zakonska regulativa, ali i kreiraju nova normativna rješenja koja će osigurati razvoj domaće farmaceutske industrije i drugih sektora, kao najbolji odgovor na posljedice koje je izazvala pandemija.

BM: Pandemija koronavirusa je natjerala mnoge velike kompanije sa zapada da razmišljaju, ali i povlače svoju proizvodnju sa azijskih destinacija na tlo Evrope. Šta je potrebno uraditi u smislu zakonske regulative, ali i stvaranja drugih preduvjeta da Bosna i Hercegovina postane atraktivna destinacija za, recimo, lociranje pogona za proizvodnju sirovina za zapadnu farmaceutsku industriju, ali i druge industrije generalno?

UZUNOVIĆ: U sklopu već pomenute inicijative Mi to možemo, zagovara se i usvajanje Zakona o poticanju razvoja strateških industrija. Naša ideja je da se postave jasni kriteriji u pogledu novih zapošljavanja, investicija u razvoj i da sve one industrije koje ispunjavaju te uslove dobiju konkretnu podršku u vidu određenih olakšica, kroz različlite forme poreske politike. Već sam spomenuo značaj naše industrije kod kriza, ali mi smo i pokretači rasta BDP i mi punimo budžete. Institucije moraju obezbijediti da se taj novac vrti unutar BiH, a ne da bez potrebe odlazi vani kupovinom uvoznih proizvoda koje imaju domaći prozvođači. Ovo je posebno izraženo u trenutnoj krizi, jer punjenje budžeta ne ide po planu, a svaka iznesena marka iz državnih fondova se neće vratiti u BiH. Time bi se sigurno stvorili uslovi za dalji razvoj postojećih preduzeća, koja mogu ispuniti takve kriterije, a ujedno bi se stvorila i veoma povoljna klima za dodatna ulaganja, kako već postojećih domaćih firmi,  tako i u vidu privlačenja direktnih stranih investicija. Upravo je to najbolji način da se uključimo u globalnu utakmicu koja je počela, a tiče se vrlo izvjesnog preseljenja određenih proizvodnih kapaciteta sa dalekog istoka u Evropu.

BM: Važno je iznova ponavljati koliko je bitno da građani razumiju značaj kupovine domaćih proizvoda?

UZUNOVIĆ: Bosnalijek godišnje uplati više poreza i doprinosa u Kantonu Sarajevo nego što ostvari prihoda sa esencijalne liste Kantona Sarajevo. Mislim da to niko i ničim ne može opravdati. Naš izvoz čini jedan posto ukupnog izvoza iz BiH, a 76 posto izvoza farmaceutskih proizvoda. Bosnalijek u ukupnom GDP-u Bosne i Hercegovine učestvuje sa 0,5 posto. Kompletna prerađivačka industrija u domaćem BDP-u učestvuje sa 12 posto. Ključno za razvoj ekonomije BiH je upravo jačanje ovog segmenta i jačanje izvoza. Zato je Bosnalijek posebno značajan, jer daje doprinos u oba segmenta. Svaka marka potrošena u BiH za kupovinu proizvedenog u BiH uvećava se za nekoliko puta – kupovina domaćih proizvoda povećava domaću potražnju, što povećava domaću proizvodnju, preduzeća povećavaju svoje aktivnosti: zapošljavaju radnike, povećavaju potražnju prema svojim dobavljačima koji zapošljavaju radnike da bi odgovorili na tu potražnju te sve to multiplicirano djeluje na GDP (povećava se lična potrošnja kroz veću zaposlenost, povećavaju se investicije u proširenje kapaciteta, povećava se izvoz, jer veći obim čini preduzeće konkurentnijim i na ino tržištima). Uspješna preduzeća uplaćuju više u budžet, povećavaju se i sredstva raspoloživa za državnu potrošnju. Ako izostane kupovina domaćih proizvoda, ovaj proces bit će obrnut. Doći će do pada proizvodnje, otpuštanja radnika, manje lične potrošnje, zastarjelosti proizvodnih kapaciteta, manje investicija, nekonkurentnosti, izostanka izvoza i manje državne potrošnje. Sve to je moguće spriječiti provođenjem adekvatnih politika i ova incijativa nudi zaista dobre prijedloge kako bi pomogla u kreiranju takvih rješenja.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here