Derubis jahte grade ljudi koji su u svojim oblastima najbolje što BiH ima

Derubis jahte grade ljudi koji su u svojim oblastima najbolje što BiH ima Nakon što je u maju prošle godine na Hamburg ancora Yachtfestivalu predstavljena prva jahta proizvedena u Bosni i Hercegovini, kompanija Derubis Yachts u Sarajevu je predstavila i drugu, veću, raskošniju jahtu koja će u mnogo čemu diktirati standarde svoje klase u narednim godinama na svjetskom tržištu brodogradnje. Kako je praviti brodove u zemlji koja baš i nema tradiciju brodogradnje, nositi se sa izazovima tržišta u uvjetima pandemije koronavirusa, poslovati u BiH za Business Magazine govori Denis Kraljević, jedan od vlasnika i direktor firme Derubis Yachts. Razgovarala: Almasa Bajrić

62

Početkom jula ove godine na Trgu Bosne i Hercegovine, sasvim namjerno, održana je svjetska premijera jahte Derubis 44 Fly, koja je, kako ističu njeni proizvođači – kompanija Derubis Yachts iz Viteza – u potpunosti proizvedena u BiH. Ova luksuzna jahta duga je 14, široka 4,5 i visoka šest metara. Na tri je sprata, napravljena je za 10 odraslih osoba, sa četiri kabine, četiri kupatila, salonom od 18 metara kvadratnih, bazenom, mostom od 20 i palubom od osam metara kvadratnih te panoramskim prozorima.

 

Nakon što je u maju prošle godine na Hamburg ancora Yachtfestivalu predstavljena prva jahta proizvedena u Bosni i Hercegovini, kompanija Derubis Yachts u Sarajevu je predstavila i drugu, veću, raskošniju jahtu koja će u mnogo čemu diktirati standarde svoje klase u narednim godinama na svjetskom tržištu brodogradnje. Kako je praviti brodove u zemlji koja baš i nema tradiciju brodogradnje, nositi se sa izazovima tržišta u uvjetima pandemije koronavirusa, poslovati u BiH za Business Magazine govori Denis Kraljević, jedan od vlasnika i direktor firme Derubis Yachts.

BM: Početkom jula u Sarajevu ste predstavili Derubis 44 fly, najnoviju jahtu Vaše kompanije uz koju je išao opis „u potpunosti proizvedena u BiH“. Šta je tačno na najnovijoj jahti proizvedeno u BiH? Da li u to ulazi i pogon, IT rješenja vezana za upravljanje jahtom?

KRALJEVIĆ: Na Vaše pitanje jednostavnije je odgovoriti sa pitanjem: Šta nije proizvedeno u Bosni i Hercegovini? Jedine stvari koje ne smijemo improvizirati su pogon (dizel motori i navigacijski uređaji/GPS ploteri). Sve ostalo je proizvedeno u Bosni i Hercegovini. Uzevši u obzir da se brod sastoji od 1.300 dijelova, može se sa velikom sigurnošću reći da je brod kompletno proizveden u Bosni i Hercegovini.

BM: Koliko je vremena trebalo za proizvodnju ove jahte od idejnog rješenja do konačno urađenog modela?  Koliko je Vašu kompaniju u realizaciji ovog projekta omela aktuelna pandemija koronavirusa?

KRALJEVIĆ: U vrijeme potrebno za izradu broda valja ukalkulirati stvaranje sustava kooperanata, usklađivanje skladišnih zaliha na nestandardne materijale, detaljnu razradu radioničkih skica, a i obuku radnika za kategoriju poslova kojima se do sada nisu bavili u Bosni i Hercegovini.

Korona je svakako napravila poremećaj na globalnom tržištu, zbog svoje nedefiniranosti, nepredvidivosti i politikantstva. Kako je svaka kriza šansa, tako su i nama uslijed ovakve situacije neka tržišta postala dostupnija i to zbog činjenice da nismo prerasli sami sebe i nismo mastodontska firma.

BM: Imate dugogodišnje iskustvo u brodogradnji. Šta je ono što Vas je ponukalo da sa brodogradnjom krenenete u zemlji koja nema gotovo nikakvu tradiciju brodogradnje? Kako su reagirali ljudi iz kompanija kojima ste se obraćali za saradnju u proizvodnji jahti, a kako okolina?

KRALJEVIĆ: Doživljaj je individualna stvar, pa tako i u našem primjeru možemo razlikovati ljude i kompanije koji su odmah shvatili o čemu se tu radi i one koji su se samo nasmijali. Tradicija u modernom vremenu nema neku veliku važnost, jer tržište luksuznih proizvoda traži svakodnevnu prilagodbu najnovijim dostignućima, što i nama daje šansu da se kao zemlja bez tradicije visoko pozicioniramo.

 BM: Proizvodnja jahte je tehnološki veoma zahtjevan proces koji traži i odgovarajuće materijale i opremu, ali i educiranu radnu snagu. Kako ste uspjeli uvezati sve ove komponente i doći do željenog rezultata? Šta je bilo najveći izazov u uspostavljanju proizvodnje?

KRALJEVIĆ: Zasigurno se radi o tehnički najzahtjevnijem proizvodu u Bosni i Hercegovini. Nije bilo nimalo jednostavno niti jeftino krenuti u stvaranje pretpostavki za serijsku proizvodnju. Bili smo spremni svakog radnika pojedinačno educirati i to se pokazalo jako uspješno. Mladi ljudi svakako vole izazovna i moderna zanimanja pa je proces usavršavanja rekao na obostrano zadovoljstvo. S materijalima je bilo malo problema, budući neke kategorije se nisu uvozile u Bosnu i Hercegovinu, pa smo morali motivirati uvoznike i garantirati im količine kako bi krenuli u nabavljanje sirovine. Ipak, najveći izazov bio je i biti će uvijek balansirati između tri najbitnije stvari u ozbiljnom poslu. 1. Dobra ideja – to nam ne nedostaje. 2. Zadovoljan radnik – dobra plaća, dobri uvjeti rada i dobri međuljudski odnosi kao preduvjet. I u tome smo u potpunosti uspjeli. 3. Politička stabilnost zemlje – na to nemamo uticaj, ali voljeli bismo da se jednom zauvijek stvori povoljna poduzetnička klima.

BM: Imajući u vidu činjenicu da u BiH ne znamo baš mnogo o brodogradnji, zašto se ona smatra jednom od najzahtjevnijih industrijskih grana?  Koji su to preduvjeti koje morate ispuniti kako biste uopće ušli u ovaj biznis?

KRALJEVIĆ: Brodogradnja je svugdje u svijetu usko vezana za sama brodogradilišta i projektne urede, tako da se sva koncentracija znanja, usmjerava na mali krug stručnih ljudi. Gotov proizvod, u ovom slučaju 14-metarska jahta, sastoji se od 1.300 sastavnih dijelova (u koje se ne ubrajaju šarafi i sitni dijelovi), a koji se moraju dovesti u zavisan i funkcionalni sklad. Radi se o sklopu mehanike, elektrike, elektronike, funkcije trima i stabiliteta, maritivnih sposobnosti trupa, eksterijera koji mora plijeniti, luksuznog interijera, ergonomije prostora, lake održivosti sustava. Na ovom brodu, preko naših kooperantskih firmi, radi izuzetno veliki broj ljudi za koje mogu garantirati da su u svojim oblastima najbolje što BiH ima.

BM: Poslodavci u BiH prije pandemije koronavirusa imali su problem sa odlivom kvalificirane radne snage. Da li ste Vi u kompaniji imali ovaj problem i kako ste ga rješavali?

KRALJEVIĆ: Ne. Mi smo svakodnevno preplavljeni zahtjevima za posao, možda iz razloga što nudimo kreativan i dobro plaćen posao.

BM: Na promociji Derubis 44 fly ste objavili da ste startali sa proizvodnjom katamarana za inozemne kupce. Proizvodite li kompletne ili samo dijelove katamarana, o kojem broju se radi, gdje će ploviti katamarani (dijelom ili u cijelosti) made in B&H?

KRALJEVIĆ: Naše jahte su katamarani i proizvodimo katamarane u cijelosti.

BM: Postoji li u BiH interes kupaca za kupovinu jahti? Generalno, gdje je to tržište najrazvijenije i gdje ste do sada najviše izvozili?

KRALJEVIĆ: Nama je tržište cijeli svijet pa tako i Bosna i Hercegovina. Naravno da su ljudi i u Bosni i Hercegovini prepoznali šansu da iskoriste pogodnosti samootplate broda, odnosno, poslovnog paketa kojeg smo složili sa charter kompanijama. U tom paketu sve je riješeno na način da brod u pet godina otplati sam sebe kroz šestomjesečni najam. Ujedno, brod dobije svoje mjesto u marini, tehničku podršku, zaštitu i video nadzor. Vlasnik broda svojim potpisom na ugovor dokazuje samo svoju kreditnu sposobnost, dok brod svake godine zaradi za godišnji iznos otplate broda.

BM:  Kako se pandemija koronavirusa odrazila na brodogradnju u svijetu?

KRALJEVIĆ: Nemamo uvida u tuđe poslovanje, ali znamo da su sve krize u svijetu uvijek zaobilazile nautički turizam.

BM: Zanima nas Vaš stav kao poslodavca i investitora o poslovnom ambijentu u BiH. Šta je ono što treba mijenjati kako bi bilo više uspješnih investicija poput Vaše?

KRALJEVIĆ: Ne treba mijenjati ništa osim posla kojim se bavite. Država mora pomagati samo onima koji se bore na domaćem i svjetskom tržištu sa nisko profitabilnim poslovima. Kod visoko profitabilnih poslova, definitivno nema potrebe za bilo kakvim vidom pomoći.

E sada, još uvijek je premalo kompanija u Bosni i Hercegovini koje rade visoko profitabilan posao, pa je to jedan od najvećih razloga zašto ukupno stojimo loše. Za rješavanje te problematike potrebni su rezovi i promjene djelatnosti u mnogim firmama. Mi nismo korisnici nikakvih programa potpore niti ćemo ikada biti. Odbijamo u startu svaku mogućnost da se priklonimo bilo kojoj političkoj opciji radi finansiijske dobiti.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here