Depoziti građana BiH na rekordu od blizu 13 milijardi KM

Prema posljednjim podacima Centralne banke BiH, depoziti stanovništva kod banaka u Bosni i Hercegovini na kraju augusta iznosili su 12,82 milijarde konvertibilnih maraka, od čega se 7,18 milijardi KM ili 56 posto odnosi na transakcijske račune i depozite po viđenju, a 5,64 milijarde KM ili 44 posto na oročene i štedne depozite stanovništva.

90
depoziti

Prema posljednjim podacima Centralne banke BiH, depoziti stanovništva kod banaka u Bosni i Hercegovini na kraju augusta iznosili su 12,82 milijarde konvertibilnih maraka ili 55,3 posto od ukupno deponiranih sredstava u domaćim komercijalnim bankama. Od toga, 5,46 milijardi KM ili 42,6 posto odnosi se na depozite stanovništva u domaćoj valuti, a 7,36 milijadi KM ili 57,4 posto na depozite u stranim valutama.

“Od ukupnih depozita stanovništva, 7,18 milijardi KM ili 56 posto odnosi se na transakcijske račune i depozite po viđenju, a 5,64 milijarde KM ili 44 posto na oročene i štedne depozite stanovništva.

Pozitivan trend

U strukturi transakcijskih računa i depozita po viđenju, učešće depozita u domaćoj valuti je 4,24 milijarde KM ili 59 posto, 2,94 milijarde KM ili 41 posto čine depoziti u stranoj valuti, dok je u strukturi oročenih i štednih depozita učešće depozita u domaćoj valuti 1,22 milijarde KM ili 21,7 posto, dok depoziti u stranoj valuti učestvuju sa 4,41 milijarda KM ili 78,3 posto“, preciziraju iz Centralne banke u izjavi za Business Magazine.

U istom periodu prošle godine, ukupni depoziti građana iznosili su tada rekordnih 11,83 milijardi KM, od čega se na oročene i štedne depozite odnosilo 5,45 milijardi KM, iz čega prizilazi da su u međuvremenu ukupni depoziti građana povećani za oko 990 miliona KM (8,4 posto), a njihova štednja za oko 190 miliona KM (3,5 posto), pri čemu su u oba ta segmenta dostignute nove rekordne vrijednosti.

Kako se, pak, navodi u polugodišnjoj Informaciji o subjektima bankarskog sistema FBiH, u kojoj se kao štednja tretiraju i depoziti građana po viđenju, u prvih šest ovogodišnjih mjeseci depoziti stanovništva dostigli su iznos od 9,5 milijardi KM i činili su 51,7 posto ukupnih depozita u komercijalnim bankama, uz rast  za 393,4 miliona KM ili 4,3 posto u odnosu na kraj 2018. godine.

“Štedni depoziti, kao najznačajniji i najveći segment depozitnog i finansijskog potencijala banaka, povećani su za 388,6 miliona KM ili 4,4 posto i iznose 9,2 milijarde KM.

Od ukupnog iznosa štednje, 46,9 posto odnosi se na štedne depozite u domaćoj, a 53,1 posto na depozite u stranoj valuti.

Ročna struktura štednih depozita u odnosu na kraj 2018. godine promijenjena je rastom kratkoročnih depozita za 363,1 milion KM ili 7,3 posto, kao i rastom njihovog učešća za 1,6 procentnih poena“, napominje se u Informaciji Agencije za bankarstvo FBiH.

U istom periodu, depoziti bankarskog sektora Republike Srpske iznosili su 6,12 milijardi  KM, od čega se na depozite građana odnosi 58 posto.

Pokrivenost kredita

“Štednja građana, uključujući i tekuće račune, iznosi 3,37 milijardi KM i veća je za pet posto u odnosu na kraj 2018. godine .

Oročena štednja i dalje čini 75 posto ukupne štednje i bilježi rast od četiri posto, a štednja po viđenju (bez tekućih računa) čini 25 posto ukupne štednje i bilježi rast od tri posto u odnosu na kraj prošle godine.

Ukoliko stavimo u odnos depozite građana i broj stanovnika, vidimo da ovaj pokazatelj ima višu stopu rasta (8,00 posto) od stope rasta kredita stanovništvu per capita (5,12 posto) – dakle, depoziti stanovništva rastu brže od porasta njihove zaduženosti, iako su se kamatne stope i na depozite i na kredite nastavile smanjivati. Iz tog razloga, odnos kredita i depozita nastavio se smanjivati, čime su potvrđeni pozitivni trendovi kojima se u uslovima ekonomskog rasta i relativno niskih kamatnih stopa omogućavaju rast depozita i kredita, uz poboljšanje kvaliteta aktive banaka.

Uzroke bržeg rasta depozita od zaduženosti stanovništva u posmatranom periodu treba tražiti u niskoj sklonosti stanovništva ka zaduživanju iz razloga nesigurnosti u buduće događaje (neizvjesnost posla, veća granična sklonost ka štednji stanovništva, nedostatak raznovrsne ponude alternativnih mogućnosti ulaganja….) i/ili u neodgovarajućoj postojećoj ponudi proizvoda bankarskog sektora, njihovoj neprilagođenosti trenutnim uslovima ili nedostatku novih proizvoda kojima bi se veći dio depozita stanovništva usmjerio ka kreditima“, zaključuje se u Izvještaju o stanju u bankarskom sistemu RS za period 01.01.2019 – 30.06.2019. godine, uz napomenu da je “od 2016. godine jednako kretanje štednje građana (bez uključenih tekućih računa) i kredita datih građanima te se krediti građana u potpunosti finansiraju iz štednje građana“.

Kamatne stope

U Informaciji o subjektima bankarskog sistema FBiH konstatira se povećanje kamatnih stopa na depozite.

“Ukupne ponderisane prosječne efektivne kamatne stope (EKS) na depozite u bankarskom sektoru FBiH sa 30.06.2019. godine iznose 0,77 posto i u odnosu na kraj 2018. godine, kada su iznosile 0,65 posto, povećane su za 0,12 procentnih poena. Posmatrano prema ročnosti depozita, ponderisani prosječni EKS na kratkoročne depozite zabilježio je smanjenje za 0,04 procentna poena (sa 0,36 na 0,32 posto, dok je na dugoročne depozite povećan za 0,06 procentna poena (sa 1,16 na 1,22 posto)“, precizira se u Informaciji, dok se u Izvještaju o stanju u bankarskom sistemu RS primjećuje suprotan trend..

“Prosječni ponderisani EKS na ukupne depozite banaka RS je 0,46 posto i manji je za 0,17 procentnih poena u odnosu na 2018. godinu.

Kod organizacionih jedinica banaka iz FBiH, prosječni ponderisani EKS na ukupne depozite je 1,49 posto i veći je od onog kod banaka RS za 1,03 procentna poena.

Razlika između prosječnog ponderisanog EKS-a na ukupne kredite (5,46 posto) i prosječnog ponderisanog EKS-a na ukupne depozite (0,46 posto) iznosi pet procentnih poena i manja je za 0,05 procentnih poena u odnosu na kraj 2018. godine. Razliku između prosječnog ponderisanog EKS-a na ukupne kredite i prosječng ponderisanog EKS-a na ukupne depozite kod jedinica banaka iz FBiH sa 31.03.2019. godine je 4,23 procentna poena i niži je za 0,59 procentnih poena u odnosu na kraj 2018. godine“, objašnjava se u Izvještaju.

 

 

 

 

 

PREKOArmin Zeba
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here