Povod za ovaj tekst dalo nam je Udruženje poslodavaca FBiH koje je na osnovu kvalitetnih analiza i istraživanja prije nekoliko dana i na svojoj posljednjoj Skupštini zatražilo da se napokon uvede red u zahvatanja mimo redovnog poreznog sistema. Upozoravaju da su ovi nameti već postali remetilački faktor poslovanja i opstanka privrednih društava, jer su dostigli petinu ukupnih izdvajanja za poreze koje plaća privreda i društvo. Apelu su se pridružila i ostala udruženja poslodavaca, u Republici Srpskoj i Brčko distiktu, jer i njih more iste brige.
Da je zahtjev opravdan govore nam i najnoviji podaci međunarodnih organizacija koje djeluju u našoj zemlji (vidi tabelu u prilogu), a koje ukazuju da je ovo neporezno zahvatanje prevršilo sve granice.
Razni parafiskalni nameti iznose više od šest procenata bruto domaćeg proizvoda (BDP BiH), što za godinu koja je iza nas u novcu premašuje 1,880 milijardi konvertibilnih maraka. Toliko je plaćeno za razne dozvole, potvrde i uvjerenja, isticanja firmi, zaštitu i nazovi unapređenje općih dobara, mimo redovnih direktnih i indirektnih poreza i doprinosa!
Šta se plaća i kako
Spisak plaćanja je ogroman, ljudi na funkcijama, ne samo iz vlasti, jednostavno koriste svaku priliku da svugdje gdje mogu zavuku ruku i iskamče novac za razne vrste dača. To im je defakto olakšano, jer je vlast formalno i pravno podijeljena na tri dijela.
U Bosni i Hercegovini postoje tri odvojena pravna i ekonomska sistema: Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta. Zavisno od područja na kome posluju, preduzetnici su izloženi brojnim fiskalnim i parafiskalnim nametima, sa tri do pet nivoa vlasti.
Opterećenje preduzetnika je najveće, kada se poredi s zemljama Evropske unije, ali i sa zemljama okruženja. To u velikoj mjeri utiče na stvaranje nepovoljnog poslovnog ambijenta. Bosna i Hercegovina zauzima 126. mjesto među 185 svjetski rangiranih ekonomija po lakoći poslovanja, navodi se u Izvještaju o poslovanju (Doing Business) koji su objavili Međunarodna finansijska korporacija (IFC) i Svjetska banka.
Najopsežnija je, po svemu, regulirana vodna naknada koja je podijeljena na dvije grupe, opću i razne posebne vodne naknade. Opću po stopi 0,5 posto mase svakog mjeseca uplaćuje svaki poslodavac na svoj teret, što znači da ova obaveza ne umanjuje primanja fizičkog lica, nego tereti troškove isplatioca svakog privrednog društva. Pored toga, plaćaju još nekoliko posebnih naknada.
Obaveza entitetskih naknada za korištenje šuma uvedena je polovinom 2002., i to ne jedna već devet različitih davanja: za obavljanje stručnih poslova u šumama, za korištenje državnih šuma, za izdvajanje iz šumsko privrednog područja, za krčenje šuma, za eksproprisano šumsko zemljište, za zakup državnog šumskog zemljišta, za prava služnosti na državnom šumskom zemljištu, za općekorisne funkcije šuma te naknada, odnosno ostali prihodi za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma.
Obveznici plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma su sva pravna lica koja su registrirana za obavljanje djelatnosti na teritoriji FBiH i RS, kao i dijelovi pravnih lica čije je sjedište van entiteta, a obavljaju djelatnost na teritoriji entiteta. Opća naknada plaća se po stopi od 0,07 posto na ukupan prihod pravnog i drugog lica.
Do redukcije parafiskalnih nameta i redukcije ogromne države administracije mora doći. To su spojeni sudovi. Nažalost, silne bh. vlade do sada nisu donijele nijednu konačnu odluku koja bi značila ili brojčanu ili administrativnu ili finansijsku redukciju parafiskalnih opterećenja. Čak naprotiv, zbog budžetskih dubioza na sve strane i dalje se pojavljuju novi nameti, što je potpuno suprotno najavama o rasterećenju privrede i poboljšanju poslovnog ambijenta.
Parafiskalni nameti podrazumijevaju različite vrste naknada koje predstavljaju parafiskalni izvor budžetskih prihoda države i pratećih korisnika koje privreda i građani plaćaju za korištenje dobara od općeg interesa (voda, šuma, rudno blago, građevinsko zemljište i drugi resursi) ili pak usluge državne administracije. Čitaj uvjetovanje pokretanja biznisa stotinama saglasnosti, potvrda i uvjerenja koja se u pravilu plaćaju pozamašnim iznosima.
Neke od osnovnih karakteristika parafiskalnih nameta su ti da ne potiču od nosilaca porezne obaveze, već samo od članova određene društvene grupacije, koji su povezani nekim zajedničkim ekonomskim ili socijalnim interesom, ne ulaze u sastav budžetskih sredstava i ne reguliraju ih fiskalni organi. Imaju karakter destiniranih javnih prihoda, pošto se redovno radi o namjenskim prihodima kojima se želi riješiti neki konkretan zadatak ekonomskog ili socijalnog karaktera.
Predstavljaju sporedan fiskalitet, što znači da postoje uz fiskalitet države, iako crpe novac iz istih ekonomskih izvora i imaju gotovo iste ekonomske učinke, kao ubiranje poreza, a nisu porez!? Plaćaju se na osnovu zakona i odluka ili rješenja nadležnih organa (opća obaveza), ili pak ugovora na osnovu rješenja, uz izdavanje priznanice o uplati na blagajni dovaoca ili banki.
Najznačajnije grupe parafiskalnih nameta na nivou BiH su usluge koje idu uz naplatu indirektnih i akciznih poreza, zatim naknade za usluge carinjenja robe u uvozu i izvozu, za izdavanje različitih rješenja i saglasnosti državnih organa, članarine Vanjskotrgovinskoj komori BiH, izdavanju pasoša i ličnih dokumenata, državne adminstrativne i sudske takse i sl.
Tu su, zatim, entitetske administrativne i sudske takse, vodne naknade, civilna zaštita, naknade za puteve, naknade za zaštitu okoliša, posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, članarine turističkim zajednicama i boravišne takse, naknade za vodoprivredu i posebne vodoprivredne naknade, entitetske komore, entitetske administrativne takse i naknade, entitetske sudske takse, naknade za korištenje prirodnih i drugih dobara od općeg interesa, koncesione naknade, entitetske naknade za puteve, članarine komorama i sl.
Federacija BiH zatim ima kantone, a i oni svoje takse za izdavanje okolinske dozvole, izdavanje licenci i iskaznica za javni prevoz lica i stvari, izdavanje vodoprivredne saglasnosti, vodoprivredne dozvole, sudske takse, takse za otvaranje postupka stečaja ili likvidacije, rješenja o upisu osnivanja privrednog društva, članarine kantonalnim komorama, devet kategorija administrativnih taksi, sedam kategorija sudskih taksi, zatim takse za izdavanje lokacijskih dozvola, za zahvate u prostoru za građenje, za izdavanje građevinske dozvole…
Svaki kanton ima i set komunalnih taksi za svaku istaknutu oznaku, obilježje ili natpis na poslovnim i drugim prostorijama i objektima, za držanje muzike uživo u ugostiteljskim i drugim objektima te na otvorenom prostoru…
Ne zaostaju ni općine/gradovi s parafiskalnim nametima koji se odnose na poslovanje privrednih subjekata, reguliranje poslovanja, komunalne takse i odluke i saglasnosti za korištenje građevinskog zemljišta, isticanje firmi, takse na stolove u ljetnim baštama, itd, itd.
Identificirano je više od hiljadu pojedinačnih općinskih i kantonalnih taksi i naknada, taksi za izdavanje rješenja o ispunjavanju minimalno tehničkih uslova za ugostiteljstvo, odobrenja za rad samostalnih privrednika, urbanističke saglasnosti i dozvole i sl.
Kako umanjiti namete
Sve u svemu, računa se da u BiH cirkulira nekoliko hiljada različitih taksi za očuvanje javnih dobara, njihovo izdavanje, korištenje i održavanje te izdavanje različitih potvrda i rješenja.
Komparacijom parafiskalnih nameta na nivou BiH i entiteta, potom kantona i općina (gradova) po vrsti i visini taksi i naknada, može se utvrditi značajna razlika među njima. Jedni imaju dominantno veći broj parafiskalnih nameta od drugih, što znači da ih nasumično uvode bez utvrđene vertikalne i horizontalne veze. Šta nam ovo kazuje? Da najvjerovatnije neme vertikalne, a ni horizontalne veze koja će odobriti uvođenje parafiskalnog nameta i da se parafiskalnim nametima, ukratko, namiču sredstava odgovarajućem subjektu u administrativnom lancu.
Sjećate se, nedavno je došlo do bure u Sarajevu, kada je neko iz Kantona izdao naredbu da svi, podrazumijevajući fizička i pravna lica, moraju donijeti dokaz da su vlasnici stana ili stambene jedince i dostaviti ga upravitelju zgrade koja održava zajedničke prostore, da bi im on mogao dostaviti račun za uslugu. U Sarajevu ima više od 100.000 stanova pa pomnožite to sa katastarskim izvadkom, za šta je taksa četiri KM. Da se ne računa maltretiranje i gužve, Uredu za katastar Općinskog suda, ako su se vlasnici povinovali naredbi, leglo je oko 400.000 KM!
Na pomenuti i druge slične načine, za mnoga uvjerenja i ugovore obavezno se traži notarska ovjera i time još jedno izvlačenje novca iz džepa. Zaključak, činovnici jedan drugom namještaju poslove. Bilo bi veoma korisno s viših nivoa vlasti uporediti odstupanja između kantona, regija, gradova i općina sličnih veličina, kada su u pitanju prihodi od parafiskalnih usluga te na takav način smanjiti broj parafiskalnih nameta, gdje su oni preveliki.
Na sličan način može se smanjiti broj i iznos administrativnih taksi koje su propisane zakonima na državnom i federalnom nivou i to na osnovu analize utroška sredstava prikupljenih naplatom administrativnih taksi, prema kriteriju proporcionalnosti usluga koje se pružaju za plaćanje, naročito imajući u vidu da je skorim izmjenama i dopunama navedenih zakona povećan broj, ali i iznosi taksi za preduzetnike.
Isto tako, primjenom odgovarajućih statističkih i matematskih metoda može se istražiti povezanost visine stope članarine turističkim zajednicama, naknade za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma, vodnih naknada, naknada za zaštitu okoliša, naknada za notarsku ovjeru akata te izračunati postotak smanjenja stope navedenih obaveza, ako bi se one vrednovale prema nižem, a ne višem parametru.
Nadalje, da bi preduzeće nesmetano obavljalo djelatnost neophodno je da se pridržava više od 20 zakona na nivou entiteta vezanih za plaćanje raznih fiskalnih i parafiskalnih dažbina i blizu 30 zakona kojima su, ako ih se ne pridržava, predviđene kazne. Također, preduzeće je dužno da u toku godine preda više od 150 raznih prijava i obrazaca. U kantonima i općinama situacija je još složenija, jer su nameti privrednicima još veći, a svaki kanton ima svoje propise i zakone.
Dara je, ukratko, prevršila mjeru. Na svaku isplaćenu KM radniku, poslodavac mora platiti 72 feninga na ime poreza na dohodak i doprinosa, a sa svim parafiskalnim nametima na nižim nivoima, u zavisnosti od kantona ili općina, poslodavci moraju isplatiti čak 90 feninga na jednu isplaćenu KM plaće. To odbija mnoge strane investitore, po čemu smo ubjedljivo na posljednjem mjestu ne samo u regionu, već cijeloj Evropi.
Izaći iz feudalizma
Parafiskalni nameti predstavljaju veoma stari oblik javnih prihoda i kao takvi pripadaju srednjem vijeku. Kao vanbudžetski prihodi ne potpadaju pod direktno reguliranje od strane državnih tijela, a kao posljedica toga predstavničko tijelo nad ovim prihodima nema tako strogu kontrolu, kao što je to slučaj s budžetskim prihodima.
Savremene države, zbog ovih i brojnih drugih manjkavosti, parafiskalne namete, u pravilu zamjenjuju porezima. U suštini, parafiskalni prihodi su ostatak feudalizma u Evropi i nerazvijenom dijelu svijeta, kada su se vlastelini ponašali kao vlasnici svega i svačega u svojim državicama. Tako nekako ponašaju se danas pojedini naši izborni pobjednici, unovčavajući sve što je javno i što im dođe pod ruku!
Pogledajte naše gradove. Gotovo sve ulice i slobodne javne površine u užim gradskim zonama, pa i na bližoj periferiji, okićene su satovima za naplatu parkiranja. Nije šala, magao bi se neko naći i predložiti da se i šetališta pa i trotoari počnu naplaćivati! Uostalom, već su u dobroj mjeri okupirani stolovima okolnih bircuza koji se naplaćuju.
A tako je i sa privrednicima (i narodom)! Kalemi im se sve što jeste i što nije vezano za njihovu djelatnost. Plaćaju potrošenu vodu i zaštitu voda i vodotokova, dakle dva puta jednu te istu stvar, plaćaju i šumu i kada je ne koriste u svojoj preradi, turističku taksu i kada nemaju nikakve veze sa turizmom.
Plaćaju potrošenu struju, ali i posebno plaćaju mjerno mjesto i mrežarinu za dovođenje električne energije. To bi vam isto bilo, kao kada bi kupili odijelo, pa vam posebno naplatili štof, a posebno krojenje i šivanje i transport od skladišta do mjesta prodaje. Još su na račun za struju nakalemili naplatu tzv. takse za državnu televiziju !?
Ljudi koji primaju plaću da bi nam sistemski omogućili bolji život, čine sve da nam ga zagorčaju. Da nije tako ne bi nam uveli toliku listu parafiskalnih nameta koja teško da bi stala u knjigu od nekoliko stotina stranica. Krajnje je nelogočno, samo za parafiskalna plaćanja izdvojiti 6,1 posto bruto domaćeg proizvoda Bosne i Hercegovine.
Podsjetimo se iz prethodne analize u BDP BiH, koji isključivo čini proizvodnja i prodaja evidentiranih materijalnih dobara i usluga u jednoj godini, njihovoj potrošnji i izvozu, uzimajući u obzir investicije, državnu potrošnju, razliku izvoza i uvoza, zatim tok prihoda odnosno troškova najamnina, kamata, renti, dobiti, amortizacije, plus indirektni porezi za prodate proizvode i komercijalne usluge.
U bruto domaći proizvod nije dakle, ugrađen ni fening novca dobijenog parafiskalnim nametima, za koje su upravo ti koji su stvorili BDP od 33,34 milijarde KM izdvojili 1,88 milijardi KM, iz kojih je veoma malo utrošeno za bolje uvjete života. Sve je, uglavnom otišlo na plaće i naknade feudalaca, njihov vozni park i besplodne rasprave.
Malo jača kiša, rijeke se izliju, šume sve rjeđe, ali se i dalje plaća da ne erodira šumsko zemljište. Malo malo pa brda kliznu u sela i naselja. Ko će reći dosta, takvog parafiskalnog grabeža!
