Piše Armin Zeba
Globalna građevinska industrija trenutno se suočava s nekoliko izazova koji utiču na njenu budućnost, upozoravaju analitičari, potencirajući ekonomske neizvjesnosti, geopolitičke napetosti, nedostatak radne snage, regulatorne zahtjeve i ekološka pitanja, istovremeno ukazujući na aktuelnu duboku transformaciju sektora, potaknutu tehnološkim napretkom, demografskim promjenama i sve većim naglaskom na održivost.
Pritom izdvajaju šest ključnih trendova koji oblikuju budućnost globalne građevinske industrije, od kojih na prvo mjesto pozicioniraju makroekonomsku dinamiku. Primjećujući da ograničavajući faktori prvenstveno uključuju visoke cijene građevinskog materijala i nedostatak radne snage. Procjenjuju da će, pod pretpostavkom poboljšanja globalne ekonomske stabilnosti, rast proizvodnje u građevinarstvu između 2025. i 2027. dostići godišnji prosjek od 4,2 posto.
Nove tehnologije
Kao drugi faktor koji će odrediti pravac kretanja globalne građevinske industrije navodi se tehnološki napredak, pri čemu se precizira da se građevinari sve više okreću ulaganjima u nove tehnologije, za šta je najčešći razlog poboljšanje produktivnosti (61 posto), koje slijede jačanje konkurentnosti i smanjenje troškova (po 37 posto), kraće vrijeme izgradnje (35 posto) te veća mogućnost dobivanja poslovnih ugovora (oko 25 posto). To je najvidljivije u kontekstu usklađenosti s informacijskim modeliranjem zgrada (BIM), koje je u mnogim državama preduslov za dobivanje ugovora o realizaciji javnih projekata, ali na kojem insistira i sve više privatnih investitora.
Na polju upotrebe naprednih građevinskih tehnologija, naročit uticaj imaju 3D printeri, dronovi i robotika, koji značajno mijenjaju način planiranja i izvođenja građevinskih projekata, čineći ih preciznijim, bržim i sigurnijim. Dok 3D printanje građevinskih materijala omogućava izradu dijelova objekta, pa čak i cijelih struktura, koristeći minimalne resurse i vrijeme, dronovi se koriste za nadzor gradilišta u realnom vremenu, a roboti za izvođenje rutinskih, opasnih ili ponavljajućih zadataka na gradilištima, poput zidanja ili postavljanja cigli.
Procjenjuje se da će, pod pretpostavkom poboljšanja globalne ekonomske stabilnosti, rast proizvodnje u građevinarstvu između 2025. i 2027. dostići godišnji prosjek od 4,2 posto
Kada je riječ o trendu primjene savremenih metoda gradnje, očekuje se da tehnike prefabrikacije i modularne gradnje, zbog svoje brzine, efikasnosti i mogućnosti smanjenja otpada na gradilištu, dobiju široku primjenu u narednim godinama i do 2030. premaše tržišnu vrijednost od 160 milijardi dolara, uz godišnju stopu rasta od 7,5 posto. Modularna gradnja uključuje izgradnju dijelova objekta u kontroliranom okruženju, poput fabrike, koji se zatim transportiraju na gradilište i sastavljaju na licu mjesta, što sa sobom, međutim, nosi i potencijalne limite u vidu standardiziranog dizajna i veličine modula, što je posebno logistički rizično kada se radi o složenim arhitektonskim ili strukturalnim projektima koji odskaču od standardnih parametara.
U eri sve veće ekološke svijesti, održivost je jedan od glavnih zahtjeva koji se postavlja pred građevinsku industriju. Procjene govore da će se tržište zelene gradnje do 2028. približiti vrijednosti od 395 milijardi dolara, uz godišnju stopu rasta od skoro 10 posto. Ključne komponente održivih građevinskih praksi, kao i prethodnih godina, ostat će reciklirani materijali poput recikliranog betona, drveta i stakla, prirodna izolacija (ovčija vuna, celuloza i pluto) te beton s niskom emisijom ugljen dioksida. Energetski samoodržive zgrade, koje proizvode više energije nego što troše, koristeći obnovljive izvore poput solarnih panela, vjetroturbina i geotermalnih sistema, smanjuju zavisnost od električne mreže. Zeleni krovovi i vertikalne bašte, pak, tehnologije su koje, osim što doprinose estetskoj vrijednosti zgrada, poboljšavaju njihovu izolaciju, dok sistemi za reciklažu otpada, koje samoodržive zgrade također često uključuju, dodatno smanjuju njihov ekološki otisak.
Tržište zelene gradnje do 2028. bi se trebalo približiti vrijednosti od 395 milijardi dolara, uz godišnju stopu rasta od skoro 10 posto
Kada je riječ o trendu okretanja pametnoj i povezanoj infrastrukturi, razvoj globalnog tržišta pametnih zgrada do 2029. projiciran je na vrijednost od blizu 329 milijardi dolara, uz godišnju stopu rasta od 22,2 posto. Naime, pametne zgrade, opremljene tehnologijama koje koriste Internet stvari (IoT), postaju standard u modernom građevinskom sektoru, budući da omogućavaju integraciju različitih sistema u zgradama, kao što su grijanje, rasvjeta, sigurnosni sistemi i energetska efikasnost, čineći upravljanje objektima efikasnijim i lakšim. Senzori ugrađeni u komponente infrastrukture mogu u stvarnom vremenu prikupljati podatke o parametrima kao što su temperatura, vlažnost, stres i strukturni integritet, što su informacije koje olakšavaju kontinuirani nadzor, rano otkrivanje potencijalnih problema i proaktivno održavanje. Algoritmi vještačke inteligencije (AI) predviđaju realizaciju projekta, identificiraju potencijalne rizike te optimiziraju raspodjelu resursa, korištenje energije i planiranje logistike, što vodi ka poboljšanom upravljanju projektima, kontroli troškova i pravodovremenom donošenju odluka, kao i smanjenju negativnih uticaja na okoliš, uz jačanje održivosti.
Deficit radnika
Kao jedan od ključnih imperativa nameće se i kvalificirana radna snaga, koja ide “u paketu“ sa digitalnom transformacijom.
“U današnjem hiperkonkurentnom poslovnom okruženju, privlačenje i zadržavanje vrhunskih radnika postalo je izazov i u građevinskom sektoru. Kako se projekti množe, a zahtjevi za radnicima rastu, igrači u građevinskoj industriji bore se s hitnom potrebom da osiguraju dovoljan broj kvalificiranih stručnjaka kako bi pravovremeno realizirali aktuelne projekte i planirali buduće te izgradili održivu infrastrukturu.
Poticanje kulture kontinuiranog učenja je najvažnije. Predviđa se da će rasti primjena virtualne (VR) i proširene stvarnosti (AR), a te dvije tehnologije revolucionizirat će obuku, simulaciju i sigurnost na gradilištima, omogućujući radnicima sticanje novih vještina“, procjenuju tržišni analitičari, precizirajući da 71 posto izvršnih menadžera u građevinskoj industriji planira ulagati u alate za produktivnost temeljene na umjetnoj inteligenciji, što je znatno više od prosjeka za sve djelatnosti, koji iznosi 50 posto.
Konkurentnost bh. građevinara
Koliko Bosna i Hercegovina prati aktuelne globalne trendove u građevinskoj industriji, vjerno ilustrira konkurentnost bosnakohercegovačkih građevinara na međunarodnom tržištu.
Prema podacima državne Agencije za statistiku, vrijednost ugovorenih građevinskih radova u inozemstvu lani je povećana za 3,5 posto u odnosu na 2023. godinu, na 133,62 miliona KM, dok je godišnji rast izvršenih građevinskih radova bh. kompanija na stranim tržištima, ukupno vrijednih 117,33 miliona KM, iznosio 2,8 posto.
Od ukupne vrijednosti građevinskih radova u inozemstvu izvršenih u 2024. godini, glavnina se odnosi na zemlje Evrope – čak 99,6 posto. Udio objekata visokogradnje u ukupno izvršenim građevinskim radovima u inozemstvu iznosio je 46,2 posto (54,18 miliona KM), a objekata niskogradnje 53,8 posto (63,15 miliona KM).
