Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH koji su ustupljeni “Nezavisnim novinama” pokazuju da smo nakon ove dvije države najviše robe plasirali u Srbiju, za 1,7 milijardi KM, Austriju 1,5 milijardi KM, te Sloveniju 1,2 milijarde KM.
“Najznačajnija uvozna tržišta za 10 mjeseci ove godine su Hrvatska 4,4 milijarde KM, Srbija 3,3 milijarde KM, Njemačka 2,1 milijardu KM, Slovenija 1,9 milijardi KM i Italija 1,8 milijardi KM”, piše u ovim podacima.
Tako je za 10 mjeseci ove godine ukupna vrijednost izvezene robe iznosila 14,5 milijardi KM i manja je za šest odsto, odnosno 939,1 milion KM u odnosu na isti period prethodne godine.
“Ukupan uvoz za deset mjeseci 2023. godine u Bosnu i Hercegovinu iznosio je 23,6 milijardi KM i manji je za dva odsto, odnosno 553,4 miliona KM u odnosu na isti period 2022. godine”, stoji u podacima.
Najviše se izvozila električna energija, za iznos od 927.307.941 milion KM, pa izolovana žica za 573.615.613 KM, te željezne ili čelične konstrukcije za 515.043.493 KM.
Sa druge strane, najviše su se uvozili naftna ulja i ulja dobijena od bitumenskih minerala za 2,057 milijardi KM, lična i druga motorna vozila za 935.829.010 KM, te lijekovi za 567.797.274 KM.
Dodali su da je u 2022. godini iz BiH izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 18,4 milijarde KM, što je više za 26 posto u odnosu na 2021. godinu.
“Istovremeno je uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 29,1 milijardu KM, što je povećanje za 33 posto u odnosu na prethodnu godinu”, kazali su iz STK BiH.
Ekonomista Igor Gavran rekao je za “Nezavisne novine” da su nam oba ova tržišta, a posebno hrvatsko, blizu i jako dobro poznata, pa je mnogo lakše tamo pronaći tržište i izvoziti, i zato i ostvarujemo solidan izvoz u odnosu na neka druga tržišta.
“Drugi bitan faktor je postojanje kompanija iz ovih država u BiH (posebno njemačkih), koje izvoze iz BiH na svoje matično tržište, često u okviru iste grupacije”, kazao je Gavran.
Prema njegovim riječima, dalje povećanje izvoza je svakako moguće i nema nekih formalnih prepreka, već je prije svega do naše (ne)konkurentnosti i (nepovoljnih) uslova poslovanja u BiH.
“Aktualni dodatni problem je loša ekonomska situacija u EU, uključujući i Njemačku i Hrvatsku, možda posebno Njemačku i dio njenog tržišta gdje mi plasiramo najviše robe, što umanjuje tražnju i za našim proizvodima. Mislim da je puno lakše boriti se za veći udio na domaćem tržištu i potiskivanje uvoza tamo gdje i dalje imamo previše uvozne robe, uključujući i onu iz ovih država, a i ostala težišta gdje izvozimo malo ili nimalo su prilika koju trebamo iskoristiti”, naglasio je Gavran.
