Piše Armin Zeba
U Bosni i Hercegovini, najsiromašnijoj i jednoj od najkorumpiranijih zemalja u Evropi, koja decenijama balansira na rubu novog rata, čiji zdravstveni sistem je nefunkcionalan u mjeri da svaka bolest teža od prehlade predstavlja smrtonosni rizik, a kvalitet obrazovanja srozan dotle da je, prema međunarodnim standardima, svaki drugi 15-godišnjak funkcionalno nepismen, gdje su kriminalci svih profila u vrhu društvene elite te, uz ratne zločince i starlete, glavni moralni uzori i medijske zvijezde, u kojoj tužilaštva i sudovi zataškavaju ubistva i ni prekršajno ne terete čak ni krivce za masovne pogibelji građana, a nasilje nad ženama je uzelo toliko maha da je femicid morao biti dodan u zakon kao posebno krivično djelo…, državni neprijatelj broj jedan su – igre na sreću!?
Tako su zaključili poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koji su, vođeni procjenama o čak 60.000 ovisnika o kockanju, među kojima su najmlađi tek u šestom razredu osnovne škole, te dvije i po milijarde konvertibilnih maraka godišnjeg prometa samo u kladionicama, koje su prepoznate kao posebno opasna pošast, usvojili zakonsku izmjenu kojom se ukida izuzeće igara na sreću od plaćanja poreza na dodatnu vrijednost (PDV).
Odvraćajući efekat
Mada je javnosti taj potez prikazan kao svojevrstan obračun sa “kladioničarskim lobijima”, činjenica je da oni njome nisu ni očešani, budući da će, ako odluku Predstavničkog potvrdi i državni Dom naroda, PDV će plaćati isključivo igrači, kojima će se on obračunavati na svaku pojedinačnu uplatu. Takvo “kažnjavanje” kladioničara oporezivanjem igrača, državni parlamentarci opisali su kao “alat da taj igrač odustane od klađenja”, obrazlažući da “za one koji su trenutno postali ovisni, ovaj zakon neće imati djelovanje, ali imat će za one koji su trenutno još uvijek u rekreativnoj fazi, dakle za našu djecu koja će sutra izbjeći da uđu u kladionicu jer će biti preskupo – kao što smo uradili za alkohol, kao što konstantno radimo za cigarete, našoj djeci činimo porok preskupim”. Ako se zanemari navedena paralela sa cigaretama i alkoholom, čija nepromijenjena potrošnja ukazuje na zaključak da ni skuplji tiket nikoga neće odvratiti od klađenja, već da će, poput Muje iz vica kojeg se ne dotiče poskupljenje goriva jer “uvijek toči za 50 KM”, nastaviti istim tempom uživati u svom poroku, uvođenje PDV-a na kockanje, pa makar i uz njegovo potpuno zaobilaženje organizatora igara na sreću, može se smatrati svrsishodnim, pogotovo u kontekstu proklamiranog cilja u vidu prikupljanja dodatnih sredstava za prevenciju ovisnosti i liječenje ovisnika. Po strani se, mada bez opipljive logičke, ekonomske i pravne osnove, može ostaviti i činjenica da u igrama na sreću ne postoji dodana vrijednost na koju se odnosi predmetni porez.
Međutim, pitanje koje se neizostavno nameće je provodivost zakonske izmjene kojom se igre na sreću oporezuju PDV-om. Naime, za sportsko klađenje i slične kockarske igre princip je jasan – na svaki uplaćeni tiket, igraču se, uz pet posto poreza na uplatu, naplaćuje i 17 posto PDV-a. No, šta je sa slot mašinama, odnosno kazino igrama poput ruleta ili Blacka Jacka, na koje je, čini se, praktično nemoguće primijeniti princip prema kojem “osnovica za naplaćivanje PDV-a bit će svaka transakcija koja omogućava eventualni dobitak, bila u formi tiketa, loza ili čipa, a ne samo početni ulog”. Drugim riječima, igrač koji uđe u kockarnicu i kupi, primjera radi, žetona za 100 KM, neće platiti samo 17 KM poreza na taj početni ulog, nego će za svaku uloženu svotu na konkretnu igru morati platiti 17 posto poreza – da li će ga krupijeu davati u krupijeu ili “otkinuti” proporcionalna dio žetona, naoko je besmislena, ali realnošću diktirana dilema na koju za sada niko ne nudi iole precizan odgovor.
Nema pojašnjenja o načinu praktične primjene koncepta prema kojem će “osnovica za naplaćivanje PDV-a biti svaka transakcija koja omogućava eventualni dobitak, a ne samo početni ulog”
Iz Uprave za indirektno oporezivanje (BiH), koja je zaključkom Predstavničkog doma zadužena da u roku od 60 dana izradi pravilnik o načinu oporezivanja igara na sreću i eventualno druge dokumente neophodne za implementaciju izmijenjenog člana 25. Zakona o PDV-u , s tim u vezi ograđuju se podsjećanjem da “shodnoodredbama člana 14. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja, Upravni odbor UIO nadležan je za pokretanje pripreme zakonskih propisa u vezi s indirektnim oporezivanjem i njihovih izmjena”.
“Informacija o zaprimljenom zaključku Predstavničkog doma od 22. januara 2026. godine, proslijeđena je Upravnom odboru s ciljem eventualnog formiranja radne grupe za izradu podzakonskog propisa.
Slijedom navedenog, dalje postupanje UIO po navedenom zaključku, u skladu sa spomenutim članom 14., bit će u skladu sa informacijama koje zaprimimo od Upravnog odbora te će dalje informacije o načinu podzakonskog regulisanja odredbe izmjene Zakona o PDV-a, nakon njegovog objavljivanja, biti moguće dostaviti nakon sačinjavanja prednacrta podzakonskog akta i njegovom objavom na javne konsultacije”, objašnjavaju za Business Magazine iz UIO, upućujući nas za konkretnije informacije na Upravni odbor, koji, pak, ignorira molbe za pojašnjenje mogućih modela primjene izmijenjenog Zakona o PDV-u.
Na pitanja o provodivosti njenog zakonskog prijedloga ne želi odgovarati ni državna poslanica Mia Karamehić-Abazović, niti govoriti o riziku da oporezivanje kockanja rezultira padom budžetskih prihoda od te djelatnosti usljed realnosti da su igračima u BiH lako dostupne brojne strane online kladionice i kockarnice, potencijalnoj zabranireklamiranja igara na sreću u medijima te emitiranja Loto i Bingo medijskih programa, koje organiziraju entitetske lutrije, a emitira državni RTV servis, ali i razlozima zbog kojih se umjesto uvođenja PDV-a igračima nije posegnulo za povećanjem poreza na dobit ili uvođenja neke posebne vrste poreznog opterećenja organizatorima društveno štetnih aktivnosti te vrste.
U entitetskim državnim lutrijama također nisu raspoloženi za komentiranje ukidanja izuzeća igara na sreću iz PDV sistema, a slično važi i za Republičku upravu za igre na sreću, iz koje to eskiviraju opaskom da “kao organ u sastavu Ministarstva finansija, Uprava je zadužena isključivo za sprovođenje Zakona o igrama na sreću Republike Srpske, te nije ovlaštena da komentariše prijedloge koji se tiču izmjena zakonskih rješenja na nivou BiH”.
Za one koji su postali ovisni, ovaj zakon neće imati djelovanje, ali imat će za one koji su trenutno još uvijek u rekreativnoj fazi i sutra će izbjeći da uđu u kladionicu jer će biti preskupo, rezon je državnih parlamentaraca
S druge strane, kladioničari koji posluju u privatnom sektoru imaju vrlo jasne i čvrste stavove o utemeljenosti, svrsishodnosti i provodivosti zakonske izmjene kojom se uvodi PDV na igre na sreću.
“Uvesti igre na sreću u sustav PDV-a jednostavno je neprovedivo i protivno svim ekonomsko-financijskim i pravnim normama”, u izjavi za Business Magazine decidno konstatiraju iz Premier kladionice, najveće kladioničarske kuće u BiH.
Elaborirajući taj stav, iz Premiera ukazuju da se PDV “naplaćuje na one usluge gdje je unaprijed poznat financijski rezultat, dok u igrama na sreću to nije slučaj, jer igrač nakon uplate može i dobiti i izgubiti”. Pritom se pozivaju i na Direktivu Vijeća EU 2006/112/EZ, “koja jasno obvezuje članice Evropske unije da igre na sreću izuzmu iz sustava PDV-a”.
“Zato su u BiH, kao i u svim zemljama EU i svijeta, igre na sreću u sustavu direktnih poreza.
U spomenutoj Direktivi, iz sustava PDV-a izuzete su i transakcije osiguranja i reosiguranja, koje su po neizvjesnosti ishoda najsličnije igrama na sreću. Zašto se i na njih ne uvodi PDV”, pitaju se iz Premiera, primjećujući pritom da “predlagači uvođenja igara na sreću u sustav PDV-a rade direktno protiv europskog puta BiH, a sve radi populizma i političkih bodova”.
Osvrćući se na samu provodivost predmetne zakonske izmjene, posebno u kontekstu ideje da se PDV naplaćuje na apsolutno svaki pojedinačni ulog, iz Premiera njenu upitnost ilustriraju jednostavnom matematikom zasnovanom na konkretnim primjerima.
Upitna provodivost
“Uzmimo na primjer RNG igre. Dok izgubi 10 KM, igrač će napraviti 100 KM uplata i 90 KM dobitaka. Izgubio je 10 KM. Da su te igre u sustavu PDV-a, od tih 10 KM koliko je igrač izgubio, država bi tražila 17 KM PDV-a!?
Sada to primijenite na ukupni promet. U Federaciji BiH igrači su u 2025. godini izgubili 214 milijuna KM, a s tim novcem napravili milijardu i 570 milijuna KM uplata te milijardu i 356 milijuna dobitaka. Ako bi postojao PDV na sve uplate, država bi od 214 milijuna KM, koliko su igrači izgubili, tražila 266 milijuna KM PDV-a. Činjenica da od 214 milijuna žele uzeti 266 milijuna KM jasno pokazuje neprovedivost PDV-a u igrama na sreću i dokazuje da iza ovakvih ideja ne stoje nikakve stručne ekonomsko-pravne analize, nego čisti populizam”, potcrtavaju iz Premiera, poentirajući računicom prema kojoj “kada bi se PDV primijenio na sve uplate, bruto saldo kladionica od 192 milijuna maraka pretvorio bi se u negativni saldo od minus 74 milijuna maraka”, što je, kako zaključuju, “valjda dovoljan dokaz financijske neprimjenjivosti PDV-a u igrama na sreću”.
S obzirom da se u javnosti barata različitim procjenama prometa i dobiti kladionica, koji su u suštini primarni generator iniciranih zakonskih izmjena, iz Premiera smo zatražili i precizne podatke o tim poslovnim parametrima, ali i količini novca koja se po tom osnovu godišnje slijeva u budžete svih nivoa. Prezentirajući te podatke, iz Premiera ujedno ukazuju na “mit da igre na sreću u BiH nisu oporezovane”, sumirajući da se u FBiH plaća pet posto poreza na sve uplate na sportskom klađenju, 300 KM mjesečno po poslovnici za RNG igre te 10 posto poreza na sve dobitke veće od 100 KM, dok se u RS plaća 20 posto na prihod priređivača za internetske igre i sportsko klađenje, pet posto poreza na prihod za elektronske igre te od 10 do 30 posto na dobitke veće od 1.000 KM.
Uvođenje igara na sreću u PDV sistem jednostavno je neprovedivo i protivno svim ekonomsko-financijskim i pravnim normama, te u suprotnosti sa predmetnom Direktivom Vijeća EU, decidni su kladioničari
“Po tim osnovama, proračuni RS i FBiH u 2025. godini prikupili su ukupno oko 220 milijuna maraka od industrije igara na sreću. Kada na to dodate takse, doprinose, ostala javna davanja te PDV kojeg priređivači plaćaju na razne usluge, proračuni su u 2025. od igara na sreću inkasirali više od 300 milijuna maraka.
S druge strane, već godinama se svjesnom manipulacijom javnosti promet kladionica predstavlja kao njihova čista zarada, što je čista laž. U 2025. u FBiH su igrači uplatili milijardu i 570 milijuna KM oklada, a ostvarili milijardu i 356 milijuna KM dobitaka. Dakle, igrači u FBIH su 2025. izgubili oko 214 milijuna KM. Pri tome je plaćeno 16 milijuna KM naknade (pet posto) za uplate na sportskom klađenju, 5,2 milijuna KM naknade za RNG te više od 25 milijuna KM poreza na dobitke. Kada se odbiju naknade, ukupan bruto prihod kladionica u FBiH u 2025. je iznosio oko 192 milijuna KM, od čega su dalje isplaćene plaće i doprinosi za više od 3.300 radnika, zakup 1.500 poslovnih prostora, najam softvera i tehnologija te razni ostali poslovni troškovi, od kojih je za većinu obračunat i PDV. Od 214 milijuna KM, koliko su igrači u 2025. izgubili, priređivačima će kao neto dobit ostati između 55 i 60 milijuna KM, a najveći dio kolača otići će državi, što kroz direktne naknade i poreze što kroz indirektne prihode i javna davanja”, rezimiraju iz Premiera.
Zakonski uređena djelatnost
Iz Premier kladionice negiraju i ključne argumente zakonodavaca za uvođenje PDV-a na igre na sreću.
“Laž je da u BiH postoji 60.000 patoloških kockara! Istraživanja pokazuju da je u europskim državama prosjek patoloških kockara od 0,1 do 0,7 posto, u Srbiji i Hrvatskoj ih je 0,5 posto, kako ih onda može u BiH biti dva posto?
Stalno se potencira i da se u BiH najviše kocka, a prešućuje se činjenica da je u FBIH prije pet godina bilo 2.500 kladionica, a sada ih je 1.500 – dakle, 1.000 ih je zatvoreno.
U isto vrijeme, u Hrvatskoj u 2025. poslovalo oko 6.300 lokacija, s godišnjim prihodom od oko milijardu eura (razlika između uplata i isplata), a u Srbiji imate oko 2.900 kladionica, s godišnjim prihodom većim od milijardu i 300 milijuna eura”, tvrde iz Premiera, uz opasku da je “industrija igara na sreću danas jedna od najuređenijih gospodarskih grana u BiH”, u prilog kojoj navode da su “priređivači dvostruko fiskalizirani i uvezani s Poreznom upravom (direktna veza i fiskalne kase), svaka marka prvo se prijavljuje Upravi pa se tek onda tiska listić, a svaki igrač svoj listić može provjeriti na internet stranici Porezne uprave.
“Radi se o legalnoj, zakonski reguliranoj djelatnosti, koja direktno i indirektno zapošljava desetke tisuća građana BiH i u proračune uplaćuje više stotina milijuna KM po osnovu poreza, naknada, doprinosa i ostalih javnih davanja.
Lažno se komunicira o neplaćanju poreza, iako je uvjet za izdavanje odobrenja za rad potvrda o izmirenim poreznim obvezama”, naglašavaju iz Premiera, ne libeći se ni da domaće zakonodavce prilično direktno optuže za skrivene namjere zakamuflirane borbom za opći interes.
“Uvođenje igara na sreću u sustav PDV-a dovelo bi do ekstremnog smanjenja prometa kod legalnih domaćih priređivača, dok bi uslijedila ekspanzija crnog tržišta. Možda to i jeste cilj, jer po našim informacijama s terena,samo u FBiH trenutačno je na crno aktivno više od 2.000 kladomata. Po tom pitanju ništa se ne poduzima, jer vlasnici njeguju ‘prijateljske odnose’ s nadzornim organima, dok legalnim kladionicama koje plaćaju poreze stalno visi ‘mač nad glavom’, sugeriraju iz Premiera.
Rezultati glasanja
Suprotno uvriježenom stavu da kladionice u BiH štiti “hrvatski politički faktor” predvođen HDZ-om, ishod glasanja o izmjeni Zakona o PDV-u u Predstavničkom domu ukazuje na mnogo drugačiji zaključak.
Naime, za prijedlog o uvođenju PDV-a na igre na sreću glasalo je 27 poslanika, po četiri su bila protiv ili suzdržana, a sedam ih je izbjeglo glasanje.
Protiv su glasala samo četiri poslanika SNSD-a, sudržana bila četiri HDZ-ovca, dok su se za Solomonsko rješenje u vidu izostanka sa glasanja opredijelila dva poslanika Ujedinjene Srpske, te po jedan iz SNSD-a, DF-a, NiP-a i SDS-a, kao i jedan nezavisni poslanik.
