Piše Armin Zeba
Unatoč nepovoljnom poslovnom ambijentu, čak 80 posto kompanija aktivnih u Bosni i Hercegovini spremno je i dalje investirati u našoj zemlji, pokazalo je ovogodišnje Privredno istraživanje Predstavništva njemačke privrede (AHK) u BiH, kojim je obuhvaćeno ukupno 57 preduzeća iz proizvodnog, uslužnog i trgovačkog sektora, sa sjedištem u BiH (58 posto), Njemačkoj (35 posto) i Austriji (sedam posto).
Mada visok, udio kompanija koje bi ponovo izabrale BiH kao lokaciju za ulaganje iznosi blago je smanjen u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosio 84 posto. Kao najznačajnije komparativne prednosti BiH koje bi ih opredijelile za ponovna ulaganja, ispitanici su potencirali njenu lokaciju, odnosno geografsku blizinu Evropskoj uniji, te povoljnu klimu, konkurentnu radnu snagu i bogatstvo prirodnim resursima.
Odvraćajući faktori
S druge strane, kada je riječ o odvraćajućim faktorima za ulaganje i poslovanje u BiH, najveći stepen nezadovoljstva kompanija odnose se na borbu protiv korupcije i kriminala – čak 60 posto ispitanih navelo je da su tim segmentom “veoma nezadovoljni“.
Podjednako loš utisak prevladava i na polju političke i društvene stabilnosti BiH, koju je 55% ispitanika ocijenilo kao izrazito nezadovoljavajuću.
Mnogo bolje nije ni raspoloženje po pitanju pravne sigurnosti, čije je stanje 33 posto učesnika istraživanja okarakteriziralo kao ”veoma nezadovoljavajuće“, dok ih je 35 posto navelo da su ”više nezadovoljni“ tim aspektom poslovnog ambijenta. U okviru te cjeline obuhvaćeni su porezno opterećenje, porezni sistem, nadležne vlasti te pristup javnom i EU finansiranju. Rezultati su pokazali izraženo nezadovoljstvo u pogledu poreznog sistema u BiH – po 38 posto ispitanika izjasnilo se da su njime ”više nezadovoljni“ i “veoma nezadovoljni“. Gotovo identično su ocijenjeni i nivoi poreznog opterećenja, kojima je 38 posto ispitanika “više nezadovoljno“, a 40 posto “veoma nezadovoljno“.
Pristup javnim i EU fondovima dobio je, pak, znatno uravnoteženije ocjene – 38 posto učesnika istraživanja izrazilo je prosječno zadovoljstvo, dok ih je pet posto “veoma zadovoljno“ tim faktorom.
Kako je pokazalo istraživanje AHK, 31 posto anketiranih kompanija za 2025. planira povećanje investicijske potrošnje u odnosu na prethodnu godinu (2024. – 41 posto), 24 posto smanjenje ulaganja (2024. – 14 posto), dok ih 45 posto očekuje da će nivo investicija ostati na sličnom nivou kao i lani.
Istovremeno, više od polovine ispitanih (52 posto) ocjenjuje trenutnu privrednu situaciju u BiH kao nepovoljnu, dok 48 posto njih procjenjuje da bi privredni izgledi u 2025. mogli ostati na istom nivou ili čak pokazati određena poboljšanja u odnosu na prethodnu godinu.
Povećanje investicijske potrošnje u 2025. planira 31 posto anketiranih kompanija, dok ih 24 posto očekuje smanjenje ulaganja
Kada je, pak, riječ o očekivanjima za vlastito poslovanje, 54 posto anketiranih kompanija predviđa da će njihova poslovna situacija u 2025. ostati stabilna, bez značajnih promjena u odnosu na prethodnu godinu – u skladu s tim, 58 posto ih u tekućoj godini ne očekuje ni promjene u broju zaposlenih.
Navedena stajališta, međutim, pokazuju da se percepcija privredne situacije u BiH značajno pogoršala, za čak 22 procentna poena u poređenju sa prethodnom godinom, kada ju je nepovoljnom doživljavalo 30 posto ispitanika. Kao zadovoljavajuću je vidi 37 posto učesnika ankete, dok ih svega 11 posto smatra da je privredno okruženje u našoj zemlji pozitivno.
Analizirajući bosnakohercegovački privedni ambijent, ispitanici su najbolje ocijenili kvalitet i dostupnost lokalnih dobavljača, čime ih je zadovoljno 31 posto.
U okviru ove cjeline ispitani su sljedeći faktori: uslovi finansiranja (pristup i troškovi), disciplina plaćanja, uslovi za istraživanje i razvoj, te kvalitet i dostupnost lokalnih dobavljača. Rezultati u vezi s ovom grupom pitanja pokazuju generalno pozitivnije ocjene u poređenju s ostalim aspektima poslovnog okruženja u BiH.
Približan nivo zadovoljstva (27 posto) prisutan je i prema discipline, dok su uslovi finansiranja pozitivno ocijenjeni od 20 posto učesnika istraživanja.
Privredne izglede BiH boljim nego lani smatra samo 16 posto ispitanih kompanija, što predstavlja osjetan pad u odnosu na 2024., kada je taj udio iznosio 26 posto. Više od trećine (34 posto) učesnika istraživanja očekuje da će se privredna situacija u našoj zemlji zadržati na prošlogodišnjem nivou (u 2024. je tako razmišljalo 52 posto ispitanika), dok druga polovina njih prognozira pogoršanje ekonomskih prilika u 2025. godini, što predstavlja drastičan rast pesimizma u odnosu na prošlogodišnjih 22 posto.
Sa 70 na 52 posto pao je i udio učesnika istraživanja koji trenutno stanje u svojoj djelatnosti ocjenjuju kao zadovoljavajuće, a sa 16 na 32 posto udvostručen je broj kompanija koje svoju poslovnu situaciju ocjenjuju kao lošu. Samo 16 posto ih trenutno stanje u svojoj djelatnosti vidi kao dobro, što je ipak blagi porast u odnosu na 14 posto iz prethodne godine.
U odnosu na prethodnu godinu, kompanije iskazuju i manje entuzijazma u vezi sa razvojem vlastite djelatnosti – za razliku od prošlogodišnjih 52 posto, poboljšanje u 2025. očekuje njih svega 24 posto. Nasuprot tome, pogoršanja se pribojava 22 posto ispitanika, nauporedivo više od lanjskih tri posto. Sa udjelom od 54 posto (u 2024. ih je bilo 45 posto) prevladavaju oni koji smatraju da ni na tom polju neće biti osjetnijih promjena.
Percepcija privredne situacije u BiH pogoršala se za čak 22 procentna poena u poređenju sa 2024., kada ju je nepovoljnom doživljavalo 30 posto kompanija
Podjednak trend primjetan je i u segmentu procjena vlastitog poslovanja – iako kompanije tradicionalno bolje ocjenjuju vlastite rezultate nego opštu privrednu situaciju, uočljiv je pad optimizma. Udio onih koji trenutno poslovanje ocjenjuju dobrim smanjen je sa 39 na 29 posto, dok je broj kompanija nezadovoljnih svojim poslovanjem utrostučen sa dva na šest posto. Većina (65 posto) svoje poslovanje ocjenjuje kao zadovoljavajuće, što, kako primjećuju autori istraživanja, ukazuje na preovladavajuću stabilnost, ali i oprez u procjenama.
Pad optimizma
Poboljšanju svog poslovanja u tekućoj godini nada se 33 posto ispitanika, što predstavlja nastavak silaznog trenda u odnosu na prethodne godine (2023. – 61 posto, 2024. – 52 posto). Gotovo polovina (49 posto) ih ne očekuje promjene u poslovnoj situaciji u poređenju s prethodnim godinama (2023. – 34 posto, 2024. – 45 posto), a 18 posto predviđa pogoršanje (2023. – četiri posto, 2024. – tri posto).
“Ovi rezultati ukazuju na oprezniji, ali i realniji pristup poslovnom planiranju.
Iako je primjetno smanjenje optimizma, činjenica da gotovo polovina preduzeća očekuje stabilnost, a trećina poboljšanje, govori da i dalje postoji prostor za pozitivan razvoj.
Porast udjela onih koji predviđaju stagnaciju može se tumačiti i kao prilagođavanje novim okolnostima, uz fokus na očuvanje postojećih pozicija i otpornost u promjenjivom poslovnom okruženju”, konstatiraju autori istraživanja.
Velikih očekivanja nema ni u pogledu razvoja prometa – 38 posto kompanija predviđa njegov rast, što je znatno manje u poređenju s 2023. (69 posto) i 2024. godinom (61 posto). Istovremeno, 40 posto ih ne očekuje značajnije promjene u prometu (2023. – 26 posto, 2024. – 32 posto), a čak 22 posto predviđa smanjenje (2024. – sedam posto). 
“Iako su očekivanja o rastu skromnija u odnosu na prethodne godine, stabilan udio onih koji računaju na zadržavanje trenutnog nivoa prometa ukazuje na prisutnu otpornost poslovanja”, rezimiraju iz AHK.
Optimizmom ne odišu ni percepcije izvoznih kretanja. Samo 23 posto kompanija očekuje rast izvoza u tekućoj godini, što je također ogroman pad u poređenju sa 2024. godinom (64 posto). Stagnaciju prognozira 60 posto anketiranih (lani 54 posto), dok 17 posto vjeruje da slijedi pad izvoza, što je nastavak trenda negativnog raspoloženja u tom poslovnom segmentu (2024. – 11 posto, 2023. – devet posto).
Ipak, 29 posto kompanija planira povećanje broja zaposlenih, što je, međutim, prilično niži udio u odnosu na prethodne godine (2024. – 41 posto, 2023. – 51 posto). Procenat onih koji razmatraju reduciranje radne snage povećan je sa prošlogodišnjih 11 na 13 posto, dok većina ispitanika (58 posto) ne očekuje promjene u broju zaposlenih (2024. – 48 posto), 2023. – 41 posto).
Što se tiče bh. tržište rada u cjelini, njegov najbolje ocijenjeni faktor je produktivnost i motivacija zaposlenih, kojim je zadovoljno 27 posto anketiranih. Relativno pozitivno su ocijenjeni i troškovi rada te kvalifikacije zaposlenih, kojima je zadovoljno po 20 posto ispitanika, dok je udio zadovoljnih dostupnošću kvalificirane radne snage nešto niži – 15 posto.
Povećanje broja zaposlenih najavljuje 29 posto kompanija, što je prilično niži udio u odnosu na 41 posto iz 2024. i 51 posto iz 2023. godine
Značaj eurointegracija
Za većinu anketiranih kompanija (74 posto), proces evropskih integracija predstavlja izuzetno važan faktor za poslovanje.
U tom kontekstu, 31 posto njih pozitivno ocjenjuje trenutni kandidatski status BiH. Istovremeno, 62 posto ispitanika ističe otvaranje njemačkog tržišta kao posebno značajno, dok ih 38 posto prepoznaje pristup EU fondovima kao važnu prednost.
Američki uticaj
Većina anketiranih kompanija ne očekuje značajan uticaj nove trgovinske politike Sjedinjenih Američkih Država na svoje poslovanje na lokalnom tržištu – gotovo polovina (48,15 posto) smatra da promjene neće imati nikakav efekat.
Ipak, 48,15 posto ispitanika izražava određenu zabrinutost, pri čemu 37,04 posto njih predviđa blago, a 11,11 posto snažno pogoršanje uslova poslovanja.
Samo 3,70 posto kompanija očekuje pozitivne efekte, ali niko se ne nada njihovom snažnom intenzitetu.
Ocjena infrastrukture
U tematskoj grupi Infrastruktura ocjenjivani su faktori poput digitalizacije administracije, kvaliteta komunikacijske infrastrukture (mreža i usluge), snabdijevanja energijom, te saobraćaja, transporta i logistike.
Najlošije ocjene dobio je faktor digitalizacije administracije – 11 posto ispitanika navelo je da su ”veoma nezadovoljni“. S druge strane, najbolje su ocijenjeni snabdijevanje energijom (31 posto zadovoljnih ispitanika) i komunikacije (26 posto).
