Ekonomski rast BiH kaskat će za regionalnim

U svom proljetnom izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za zapadni Balkan, Svjetska banka procjenjuje da će rast BDP-a naše zemlje u 2024. Ubrzati na samo 1,6 posto, daleko ispod regionalnog prosjeka.

27

Piše Armin Zeba


Realni rast bruto društvenog proizvoda (BDP) Bosne i Hercegovine ubrzat će sa 1,9 posto u 2023. na 2,6 posto u 2024. i 3,3 posto u 2025. godini, procjenjuje Svetska banka u svom proljetnom izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za zapadni Balkan.

Uz opasku da će očekivani rast u prvom redu poduprijeti zamah izvoza uslijed povećane inozemne potražnje te jačanje privatne potrošnje “podržane snažnijim realnim prihodima kako inflacija dalje usporava na niske jednocifrene procente“.

Realni rast BDP-a i doprinose realnom rastu BDP-a

“Predviđa se da će se do 2026. realni rast proizvodnje ubrzati na četiri posto, podstaknut izvozom i privatnom potrošnjom koji proizilaze iz poboljšanih ekonomskih uslova u Evropskoj uniji i učvršćivanu tržišta rada u BiH. Uprkos usponu u izvozu roba i usluga od 2024. do 2026. godine, očekuje se da će se deficit tekućeg računa pogoršati na više od pet posto BDP-a, zbog većeg uvoza robe široke potrošnje“, napominje se u Izvještaju, pri čemu se ukazuje i na vjerovatnoću da će predstojeći lokalni izbori produbiti ovogodišnji fiskalni deficit na 1,7 posto BDP-a. u 2024.

Kada je riječ o glavnim rizicima u kontekstu jačanja ekonomskog rasta BiH, iz Svjetske banke u prvi plan ističu “moguću eskalaciju tržišnih poremećaja i neizvjesnosti koje proističu iz rata u Ukrajini te nestabilnosti na Bliskom istoku i Crvenom moru, važnoj trgovačkoj ruti“.

Očekivani rast poduprijet će prvenstveno zamah izvoza uslijed povećane inozemne potražnje te jačanje privatne potrošnje

“Ti faktori mogli bi ponovo izazvati inflatorne pritiske i negativno uticati na krhki oporavak u EU, utičući na potražnju za bh. izvozom.

Konačno, geopolitički uslovi predstavljaju i rizik od pogoršanja domaćih političkih nesuglasica, potkopavajući prijeko potreban napredak ekonomskih strukturnih reformi“, upozorava se u Izvještaju.

U osvrtu na parametre iz prethodnog perioda na kojima je bazirana projekcija ekonomskih kretanja u BiH u tekućoj i narednoj godini, iz Svjetske banke podsjećaju da je u 2023. realni rast bh. BDP-a usporio, a rast proizvodnje se prepolovio na 1,9 posto “potaknut padom izvoza od šest posto i gotovo stagnirajućim investicijama, koje su povećane za samo 1,6 posto, nakon rasta od 18 posto u 2022. godini“.

Pokazatelji tržišta rada

“Manji izvoz i stagnirajuće investicije djelomično su nadoknađeni snažnijom državnom potrošnjom. Inflacija je u 2023. usporila na 6,1 posto, sa 14 posto iz prethodne godine. To usporavanje je rezultat pada cijene transporta te usporavanja rasta cijena stanovanja, vode, struje i plina, čime su neutralizirane visoke cijene hrane koja je poskupjela za 10,7 posto u 2023., nakon skoka od 22,3 posto u 2022. godini“, objašnjava se u Izvještaju, u kojem se, unatoč značajnom usporavanju rasta, konstatiraju poboljašanja situacije na tržištu rada u vidu godišnjeg povećanja stope zaposlenosti sa 40,3 na 41,8 posto i smanjenja  stope nezaposlenosti sa 14,8 na 13,6 posto.

Glavni rizici su moguća eskalacija tržišnih poremećaja i neizvjesnosti koje proističu iz rata u Ukrajini te nestabilnosti na Bliskom istoku i Crvenom moru

Ukazujući, pak, da je povećana državna potrošnja gotovo udvostručila bh. fiskalni deficit – na 0,9 posto BDP-a. Kako se precizira, rast deficita uzrokovan je povećanjem subvencija, socijalnih davanja i transfera u Federaciji BiH za 16 posto, odnosno jačanjem istih stavki potrošnje u Republici Srpskoj za 11 posto.

Makroekonomski indikatori

“Ipak, javni dug u BiH ostaje relativno nizak – oko 35 posto BDP-a. U međuvremenu, deficit tekućeg računa povećan je na 4,7 posto, a vanjski deficit je bio 80 posto i finansiran je uglavnom prilivom direktnih stranih investicija u bankarski sektor koji je u stranom vlasništvu“, sumira se u Izvještaju, uz zaključak “da bi se osigurao održivi dugoročni trend rasta između tri i četiri posto, najvažnija je implementacija ekonomskih i energetskih strukturnih reformi, čiji je tempo i dalje spor zbog političkih trvenja, remetilačkog uticaja čestih izbora i fragmentirane odgovornosti između entiteta i kantona“.

Regionalni rast

Za regiju zapadnog Balkana u cjelini, Svjetska banka prognozira ubrzanje ekonomskog rasta na 3,2 procenta u 2024. i 3,5 posto u 2025. godini.

“Neznatno povećanje projekcija rasta u srednjoročnom periodu odražava oprezni optimizam, s obzirom da su zemlje zapadnog Balkana prebrodile brojne šokove tokom prethodnih godina.

Međutim, ovaj izgled nije bez rizika. Dugotrajniji slabi globalni rast, naročito u eurozoni, mogao bi se odraziti kroz slabije investicije i trgovinu s regijom. Pored toga, prisutni su i unutrašnji faktori rizika, uključujući raspirivanje geopolitičkih tenzija, emigraciju, izbornu neizvjesnost i dugotrajnu inflaciju“, potrctava se u Izvještaju..

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here