Globalni inflatorni galop, započet pandemijom korona virusa i ojačan ruskom agresijom na Ukrajinu, učvrstio je Bosnu i Hercegovinu na čelu liste najsiromašnijih evropskih zemalja. Nakon dugogodišnjeg žmirenja na divljanje cijena koje uglavnom nema nikakvog realnog uporišta, već je prvenstveno plod “lova u mutnom“ distributera i trgovaca, bosanskohercegovačke, odnosno vlasti njenih dvaju entiteta, posljednjih sedmica konačno su se odlučile na poduzimanje kakvih-takvih antiinflacionih mjera, prateći regionalni trend koji su, u okviru priprema za svoje predizborne kampanje, pokrenuli nosioci vlasti u susjednim Srbiji i Hrvatskoj.
Nakon što je, pod sloganom Bolja cena – cena za narod, građanima Srbije kao lijek protiv inflacije ponuđeno dvadesetak pojefinjenih prehrambenih i higijenskih proizvoda najnižeg nivoa kvaliteta, čiji glavni reprezent je parizer kojeg je u direktnom televizisjkom prijenosu promovirao lično predsjednik te države, na sličan predizborni trik odlučila se i Vlada Hrvatske, ograničivši cijene artikala poput jogurta, hrenovki, pasiranog paradajza i toaletnog papira…
Vidjevši kako se kuju komšijski konji, noge su digle i bosanskohercegovačke entitetske žabe te, valjda da bi izbjegli bilo kakve naznake postojanja jedinstvene ekonomske politike, posegnuli za jednako neefikasnim, ali različito “upakovanim“ prividom antiinflacionih mjera – u Federaciji BiH ograničena je trgovačka marža na nekolicinu osnovnih životnih namirnica, dok je u Republici Srpskoj probran jednako mali broj proizvođača, distributera i trgovaca čijih artikala je cijena snižena za simboličan procenat.
Konkretno, Odlukom o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode, Vlada FBiH ograničila je marže (veleprodajne na pet do šest, maloprodajne na osam do 12 posto) na određene vrste pšeničnog brašna, hljeba, ulja, soli, šećera, makarona, riže, mlijeka, jogurta, margarina, jaja, piletine, junetine, deterdženta za veš i suđe.
Federalne mjere
“Ocijenjeno je da će se pomoći građanima, posebno onim sa najnižim primanjima i niskom kupovnom moći, a trgovci će dosljednom primjenom Odluke moći pokazati svoje opredjeljenje da prihvataju dio tereta ekonomske realnosti i pokazati društvenu odgovornost.
Ističemo da je ova odluka temporalnog karaktera i primjenjuje se do 31. decembra 2023. godine. Naime, prije prestanka važenja, u dijalogu s trgovcima, udruženjima potrošača i ostalim relevantnim akterima, ponovo će se razmotriti predmetna odluka i ocijeniti da li postoje razlozi da se ona produži ili revidira u skladu sa Zakonom o kontroli cijena i ekonomskim kriterijima zbog kojih je mjera i propisana.
Očekujemo da će dosljednom primjenom ove odluke doći do stabilizacije cijena, a o njenim stvarnim efektima moguće je govoriti krajem godine, kada budu objavljeni zvanični podaci Agencije za statistiku“, kaže za naš magazin Merima Maslo, pomoćnica federalnog ministra trgovine za cijene i analizu tržišta, odgovarajući na pitanje o očekivanim efektima ograničavanja marži, posebno s obzirom da je njome obuhvaćen izuzetan mali broj artikala, na kojem su eventualne uštede domaćinstava praktično zanemarive u odnosu na sve inflatorne pritiske koji ugrožavaju njihov životni standard.
Na podsjećanje da je slična mjera donesena i početkom pandemije korona virusa, ali da je niko nije poštovao, Maslo ukazuje na raspoložive mehanizme kojima bi se trebala osigurati primjena odluke o ograničavanju marži.
“Za realizaciju i nadzor nad provođenjem ove odluke zadužene su federalna, kantonalna, gradska i opštinska tržišna inspekcija.
Federalni tržišni inspektorat će se posebno fokusirati na kontrolu cijena u skladu s novom Odlukom te poštivanja propisa u oblasti unutrašnje trgovine i prava potrošača.
Vezano za kaznene odredbe Zakona o kontroli cijena, u Ministarstvu je u toku izrada prednacrta novog zakona o kontroli cijena, a prevashodni razlog za njegovo donošenje su relativno niske kazne u važećem Zakonu, koje kao takve ne mogu ispuniti funkciju prevencije činjenja prekšaja, niti mogu imati potreban represivan učinak na prekršitelje”, napominje Maslo, koja prilično neuvjerljivo pojašnjava nekoliko naoko nelogičnih odredbi Odluke, kao što je ograničavanje marži samo na pšenično brašno Tip 500 i to u pakovanjima od pet i 25 kilograma, izuzeće pekarskih proizvoda iz Odluke (osim polubijelog hljeba), važenje ograničenja isključivo za mlijeko u pakovanju bez čepa, odnosno jaja M klase…
“Na sastancima sa predstavnicima Udruženja poslodavaca u FBiH izvršena je analize strukture potrošnje osnovnih životnih namirnica i prilikom određivanja proizvoda za koje je propisana maksimalna marža vodilo se računa o najprodavanijim proizvodima iz grupe osnovnih životnih namirnica koji su namijenjeni za veći broj članova domaćinstva, odnosno artikala iz grupe proizvoda koji se najčešće kupuju od strane potrošača, posebno onih sa niskim primanjima“, obrazlaže ona.
Kada je, pak, riječ o eventualnom proširenju aktuelnih antiinflatornih mjera Vlade i smjeru u kojem bi se one trebale razvijati, Maslo ističe da je u pripremi je i akcija Zaključane cijene, “kojom će se smanjiti i zaključati na određeni period cijena desetina proizvoda“.
“Na snazi je i Odluka o ograničenju marži za naftne derivate, čime pokušavamo ublažiti rast cijena tog energenta uprkos skoku cijena na svjetskim berzama.
Vlada priprema i set fiskalnih zakona koji bi, između ostalog, trebali omogućiti povećanje minimalnih plaća i penzija. Poticajima za poljoprivrednike također se nastoji stimulisati proizvodnja prehrambenih namirnica.
Na kraju ističemo da je u Federaciji BiH inflacija za avgust iznosila 3,6 posto, u Republici Srpskoj 5,9 posto, za razliku od Srbije u kojoj je inflacija 11,5 posto, a u Hrvatskoj 7.3 posto. Dakle, Vlada FBiH poduzela mjere i prije nego što je inflacija dostigla pet procenata, kada zemlje obično poduzimaju antiinflatorne mjere“, potcrtava Maslo.
Kampanja u RS
U Republici Srpskoj, pak, entitetsko Ministarstvo trgovine i turizma pokrenulo je kampanju Društveno odgovorni, u okviru koje se probranih 19 proizvođača, pet distributera i 27 trgovaca navodno u potpunosti ili djelimično odrekli zarade na 45 proizvoda čija lista nikada nije prezentirana, za razliku od spiska kompanija uključenih u ovu akciju, koji se redovno ažurira na internetskoj stranici Ministarstva.
“Kada je riječ je o asortimanu proizvoda koji su trenutno uključeni u Kampanju, on obuhvata proizvode širokog spektra – od mesnih prerađevina, konzerviranih mesnih prerađevina i povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda, marmelade, konditorskih proizvoda, proizvoda za higijenu i slično, koji su na listi proizvoda sa nula posto marže, te širokog spektra proizvoda koji su kupcima dostupni uz sniženu maržu.
Kada govorimo o cijenama proizvoda koji su označeni voblerom Društveno odgovorni, trgovci su se dobrovoljno odrekli dijela svoje marže da bi proizvodi bili povoljniji kupcima. Kako je asortiman proizvoda obuhvaćenih kampanjom širok i obuhvata proizvode različitih kategorija, različit je i iznos pojeftinjenja, koji se za određene proizvode kreće od 10 posto pa naviše, a cijene nekih proizvoda niže su i do 50 posto.
Takođe, određeni distributeri odrekli su se svoje marže u korist potrošača.
Proizvodi označeni voblerom 0% marže znači da su to najpovoljniji proizvodi i da su se proizvođači, distributeri i trgovci odrekli svoje marže, što znači da na policama imamo proizvod sa proizvođačkom cijenom“, napominju iz Ministarstva u izjavi za Business Magazine.
Osvrćući se na opaske o realnom dometu Kampanje, s obzirom da je njome obuhvaćen samo manji dio robe široke potrošnje, na kojem su eventualne uštede domaćinstava praktično zanemarive u odnosu na sve inflatorne pritiske s kojima su suočena, te na primjedbe da stiče utisak kako su akcijom Društveno odgovorni ustvari samo besplatno izreklamirane u nju uključene kompanije, a da će njeni stvarni efekti na životni standard građana biti simbolični, iz Ministarstva ukazuju i na druge Vladine aktivnosti usmjerene na borbu protiv inflacije.
“Uzimajući u obzir da se pekari nisu pridružili Kampanji, Vlada je usvojila Zaključak o donaciji brašna, kojim je zadužila Ministarstvo da iz zaliha merkantilne pšenice, nabavljene u postupku interventne nabavke, obezbijedi 500.000 kilograma brašna za rad Crvenog krsta RS, a radi zadovoljenja potreba lokalnog stanovništva koje je u stanju socijalne potrebe. Uz opštine iz RS, brašno će biti obezbijeđeno i za lokalno stanovništvo opština Drvar, Glamoč, Grahovo i Bosanski Petrovac. Donirano brašno namijenjeno je za sve građane koji imaju potrebu za ovim vidom pomoći, nevezano da li se vode na evidencijama Crvenog krsta ili ne.
Podsjećamo, također, da je u prethodnom periodu Vlada iskoristila mogućnost da u skladu sa nadležnostima donese administrativne mjere ograničenja marži na osnovne životne namirnice te naftu i naftne derivate, pa je tako još u novembru 2021. donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o ograničavanju marži u prometu robe, kojom su marže u prometu namalo umjesto dotadašnjih 10 posto smanjene na osam posto, a postojeće marže u prometu naveliko umjesto dotadašnjih osam posto smanjene su na šest posto.
U aprilu 2021. Vlada je donijela i Uredbu o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata, kojom se utvrđuje postojanje uslova za propisivanje mjera neposredne kontrole cijena na teritoriji RS određivanjem maksimalnih iznosa marži koje se primjenjuju prilikom formiranja cijena naftnih derivata. Predmetnom uredbom trgovcima koji obavljaju djelatnost trgovine naveliko naftnim derivatima propisuje se maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litri derivata, dok se trgovcima koji obavljaju djelatnost trgovine namalo naftnim derivatima propisuje maksimalna maloprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,25 KM po litri derivata“, pobrajaju iz Ministarstva, uz napomenu da provedbu navedenih uredbi redovno kontrolira Republička uprava za inspekcijske poslove.
U Sindikatu RS, s druge strane, iskazuju daleko manje entuzijazma prema antiinflacijskim mjerama entitetskih vlasti.
“Što se tiče Kampanje koje je pokrenulo Ministarstvo trgovine i turizma, očekivanja Sindikata bila su daleko veća. Naime, kada vidimo koji je broj proizvođača, odnosno proizvoda uključenih u kampanju, jasno je da ona neće dati željene rezultate u smislu smanjenja troškova domaćinstava, zbog toga što, prema vrsti i količini, takve namirnice nemaju značajan udio u potrošnji domaćinstava. Tu nema ni hljeba, niti drugih proizvoda od žitarica, što je svakodnevna potreba svakog domaćinstva, niti ima određenih kategorija voća i povrća.
Primjera radi, ako posmatramo sindikalnu potrošačku korpu za avgust, koja iznosi 2.506 KM, od čega se samo na troškove prehrane odnosi 1.134 KM, sigurno je da ove vrste proizvoda koje su dio Kampanje neće doprinijeti smanjenju tih troškova. Stopu inflacije za period januar – avgust bila je 8,7 posto, pri čemu su troškovi za hranu skočili za 15 posto, a njene pojedine kategorije koje su u potrošnji svakodnevne – hljeb, mlijeko, jaja, krompir, određene vrste mesa…, poskupjeli su i do 40 posto. S druge strane, oko 185 hiljada radnika u RS prima platu nižu od prosječne, koja je samo malo iznad troškova prehrane u sindikalnoj potrošačkoj korpi“, obrazlaže za naš magazin sindikalni skeptricizam Božana Radomir, stručna saradnica za ekonomska pitanja u Sindikatu RS.
Uz kritički osvrt na sveprisutni trgovački “lov u mutnom“, poput lančanih poskupljenja pod izgovorom rasta cijena energenta na svjetskom tržištu, ali bez proporcionalnih reakcija na njihovo smanjenje ili kontinuiranog dizanja cijene hljeba (za 14,24 posto od avgusta prošle godine) unatoč osjetnom pojeftinjenju brašna (7,61 posto), pri čemu, kako konstatira, trgovci ostvaruju ogroman ekstraprofit, a “stradaju“ potrošači i primarni proizvođači, Radomir sugerira konkretne korake koje je nužno poduzeti s ciljem efikasnog suzbijanja inflacije.
“Ono što je sigurno neophodno jeste ograničenje marži, odnosno zamrzavanje cijena. Također je nužno usklađivanje plata sa stopom inflacije, što je zahtjev koji smo već uputili našim socijalnim partnerima.
Imajući u vidu ovakvo ponašanje trgovaca i drugih aktera na tržištu, neophodno je i uvođenje poreza na ekstraprofit“, decidna je Radomir.
Neophodno je ograničenje marži, odnosno zamrzavanje cijena, usklađivanje plata sa stopom inflacije, te uvođenje poreza na ekstraprofit trgovaca, smatraju u Sindikatu RS
“Strujni“ udar
A kako pokušaji entitetskih vlada da pojeftinjenjem određenih vrsta životnih namirnica obuzdaju inflaciju izgledaju posmatrani iz ugla neutralnih ekonomskih stručnjaka. Ako je suditi prema riječima Izudina Kešetovića, doktor ekonomskih nauka, u suštini se radi prvenstveno o skretanju pažnje sa još gorih inflatornih udara koji će uskoro uslijediti.
“Svaka mjera ili instrument ekonomske politike ima učinke. Zato i ova mjera može uticati na cijene.
Dvije teorije
“Koliko znam, iskustva mnogih zemalja su različita.
Ako pratimo procese zadnjih 100 godina, možemo zaključiti da su se izdvojile dvije teorije. Prva je vezana za intervenciju države, a druga za djelovanje u sferi ponude i tražnje – takozvana monetarna teorija. Ono što je novina su tzv. nestandardne mjere. To smo mogli vidjeti nakon hipotekarne krize 2008. godine.
Ovo što se dešava od 2019. je rezultat strukturalne prirode, izazvane nepogodama i ratovima. To su tzv.svjetske katastrofe – zaraze, poplave, zemljotresi, politički sukobi. Živimo u turbulentnom vremenu. Preko cijena plaćamo taj trošak. On je vidljiv kroz gubitak standarda stanovništva i siromaštvo. Taj gubitak je nemoguće nadoknaditi rastom dohodaka. To je tzv.dohodovna teorija inflacije. Ona unosi treću varijablu, u kojoj se posmatra dohodak u privatnom i javnom sektoru kroz djelovanje produktivnosti. Po prirodi, javni sektor je manje produktivan. Stoga se poseže za mjerom ograničenja plata, penzija i socijalnih davanja.
Taj slučaj imamo u preporukama MMF. Oni smatraju da je mjera učinkovita sa stanovišta stabilnosti. To jeste u razvijenim ekonomijama. BiH je nerazvijena ekonomija. BiH je zemlja korupcije, kriminala, siromaštva i velike političke krize na ivici rata. Stoga najbolja mjera za ovo stanje je da se BiH bez ikakvih uslovljavanja primi u članstvo Evropske unije.
S obzirim da stanovništvo iseljava u zemlje EU formalizivalo bi se stanje; što bi bila dobra terapija da se uzročnici inflacije, nezaposlenosti i siromaštva stave pod kontrolu. Bez ovoga svaka mjera nosioca vlasti je bez učinaka“, zaključuje Kešetović.
Cijene su rezultat ponude i tražnje. Stoga bi trebalo razmišljati da li će neko nuditi proizvod ili uslugu bez marže, ako je marža trošak. Taj trošak se mora pokriti, bio on stvarni ili opotunitetni.
Na nosiocima ekonomske politike je da procijene. To je moguće uraditi na bazi poznavanja stanja na tržištu i promjena koje se očekuju.
Koliko znam, ovakve mjere nisu polučile željene rezultate. Više su bile psihološkog karaktera.To se u ekonomskoj teoriji objašnjava očekivanjem. Praktično svako se želi „ugraditi”. Ako je limit u marži, onda se to radi preko zavisnih troškova. To su elementi kalkulacije“, ukratko za Business Magazine opisuje limite antiinflacione strategije domaćih vlasti, a potom “ulazi u dubinu“ i fokusira na blisku budućnost, u kojoj, prema njegovim procjenama, tek slijede dramatični cjenovni šokovi.
“Kroz lažne bilanse energetskih kompanija priprema nam se “strujni udar”! Ako do toga dođe, to će unijeti ogromne posljedice! Namjera da se milijarde KM pokradenog novca, koji se prelio iz energetskog sektora u ruke privatnih kompanija i pojedinaca, pokriju rastom cijena energenata, čime će se stanovništvo gurnuti u još veće siromaštvo kroz lančani rast cijena roba široke potrošnje.
Jednostavno rečeno, građani su nezaštićeni. Oni su žrtve sistema i pojedinaca kojima kriza odgovara. Stoga oni krizu podgrijavaju političkim sukobima koji mogu prerasti u stanje rata. Zato su u BiH najveće cijene i najmanje penzije i plate. Svi to znaju, samo se vlast pravi ‘blesava i ćorava’. Ustvari, radi se o simbiozi vlasti i kriminala.
Cijene su samo posljedica strukturalnih i političkih problema. Ograničenje rasta marži je oblog za karcinomno stanje u društvu. Zato je učinak nikakav ! To je izraz nemoći da se provedu suštinske mjere u 14 preporuka Evropske komisije.
Ovo što imamo sa maržama i najnižom platom je “cirkus”! Nova vlast tone kao i prethodna! Ako se ovako nastavi, rast cijena je nužan. On se ne može izbjeći!
Sprema se energetski udar. Prvi je cijena plina i nafte. Onda ide električna energija i tako redom.
Hrana ima veoma visoki rast cijena, iznad 100 posto po pojedinim artiklima. Ljudi će se odlučiti na strategiju preživljavanja, a vlast će ‘palitu vatru’ nacionalnim sukobima i prijetnjom razdvajanja, što u konačnici vodi nemirima i ratu – sve liči na stanje iz kasnih 90-ih godina 20 vijeka“, sumorno zaključuje Kešetović.
