Usporavanje rasta ekonomske aktivnosti se očekuje prvenstveno zbog slabljenja inostrane potražnje, predstavljenu kroz smanjenje broja narudžbi iz inostranstva, na što ukazuje i smanjenje industrijske proizvodnje te još uvijek visoki inflatorni pritisci.
Ovakva procjena ekonomske aktivnosti u posljednjem kvartalu godine rezultira očekivanim rastom ekonomske aktivnosti u BiH od 3,9 posto u 2022. godini, što je veoma usklađeno sa projekcijom BDP-a prema srednjoročnom makroekonomskom modelu iz novembra 2022. godine (4,1 posto).
“Naše procjene ukazuju na visoke stope inflacije u prvom polugodištu tekuće godine. Na osnovu zvaničnih podataka iz januara 2023. godine, kao i podataka o očekivanim kretanjima egzogenih varijabli poput cijena hrane i nafte te domaće i strane ekonomske aktivnosti u narednom periodu, očekujemo kako će godišnja inflacija i u prvom kvartalu biti oko 12,6 posto. Prema zvaničnim statističkim podacima, inflacija potrošačkih cijena je iznosila 14,1 posto u januaru 2023. godine. Već u narednom kvartalu očekuje se usporavanje inflacije, dijelom i zbog sve izraženijeg baznog efekta iz prethodne godine. Bitan uticaj na kretanje inflacije u narednom periodu mogu imati i promjene cijena električne energije u zemlji”, navode iz Centralne banke BiH.
Procijenjena temeljna inflacija u BiH, iz koje se isključuju cijene hrane, alkoholnih pića i duhana, te energenata, takođe je visoka. U januaru je rast temeljne inflacije u BiH, na godišnjem nivou, procijenjen na 9,8 posto. U prvom polugodištu 2023. godine očekuje se godišnji rast temeljne inflacije od 8,6 posto, što implicira da ukupna inflacija u BiH nije visoka, isključivo, zbog rasta cijena roba na međunarodnim tržištima.
U periodu permanentnih šokova, procjenjivanje kretanja ekonomske aktivnosti i inflacije je veoma neizvjesno, na što ukazuje i svaka nova objava o makroekonomskim projekcijama najvažnijih međunarodnih institucija.
