ECB: Kontorverznom akcijom krenuli u spašavanje PIGS zemalja

Situacija u kojoj se jednoj grupi članica pomaže na tržištu obveznica kako bi se jeftinije zaduživale, dok se drugima pogoršavaju uvjeti teško može biti održiva na drugi rok

84

Europska centralna banka (ECB) spašava finansije PIGS grupe zemalja (Portugal, Italija, Grčka, Španija) na račun finansija Njemačke, Francuske i Nizozemske.

Prema Bloombergovim analizama dostupnih dvomjesečnih statistika, ECB je tokom srpnja smanjio neto iznos njemačkih, francuskih i nizozemskih obveznica za 18,9 milijardi eura, dok je istovremeno povećala neto kupovinu obveznica Italije, Španije, Portugala i Grčke za 17,3 milijarde eura.

ECB kupuje obveznice PIGS grupe zemalja kako bi smanjio rast prinosa na njihove obveznice, odnosno omogućio im lakše refinansiranje dugova.

Naravno, u posebnom je fokusu ECB-a Italija, zemlja s najvišim ukupnim iznosom dugova.

Ovo su prvi podaci o intervenciji centralne banke na dužničkim tržištima nakon što je u lipnju predsjednica ECB-a Christine Lagarde najavila da će spriječiti fragmentaciju cijene zaduživanja u eurozoni, odnosno očekivani tržišni scenarij u kojem cijena zaduživanja visokozaduženih članica eurozone raste osjetno brže od cijene zaduživanja fiskalno odgovornijih zemalja.

„Izgleda da je ECB već aktivirao prvu liniju obrane… Ovo je najveće smanjenje imovine u njemačkim obveznicama otkako je ECB započeo kvantitativno popuštanje i veće je od očekivanog“, komentirao je Bloombergov Christoph Rieger.

Prema pisanju Bloomberga, ECB je za svoje operacije otkupa/prodaje obveznica EU podijelio u tri zone: donatore – Njemačka, Francuska i Nizozemska, primatelje – PIGS zemlje, i neutralne – sve ostale članice eurozone.

Ovakve operacije ECB-a, za koje Lagarde tvrdi da služe smanjivanju volatilnosti tržišta, kontroverzne su i eksperimentalne.

Naime, eurozona se bazira na ideji fiskalnih i monetarnih pravila ravnopravnih za sve. Situacija u kojoj se jednoj grupi članica pomaže na tržištu obveznica kako bi se jeftinije zaduživale, dok se drugima pogoršavaju uvjeti, teško može biti održiva na drugi rok, čak je i kratkoročno upitna. Primjedbe teoretski mogu imati ne samo ‘zemlje donatori‘, nego i ‘‘neutralna‘ grupa zemalja. Naime, ako ECB pomaže Italiji, zašto ne bi pomagala i ‘neutralnim‘ članicama tj. zemljama koje su ranije vodile fiskalno odgovornije politike nego PIGS grupa. Nitko ne može znati mogu li i zemlje iz ‘neutralne‘ grupe proći lošije na tržištu, ako intervencije ECB-a idu u smjeru PIGS zemalja. Teoretski i to je moguće.

Nejasno je i gdje je granica nakon koje ECB odlučuje pomoći nekoj visoko zaduženoj zemlji zbog ‘volatilnosti tržišta‘.

Na primjer, kad Hrvatska uđe u eurozonu, vrlo je vjerovatno da će se naći u grupi ‘neutralnih‘ zemalja kojima ECB neće niti pomagati niti odmagati, ali je nejasno zašto bi zemlje s višim standardom iz PIGS grupe zemalja zaslužile pomoć ECB-a, ali ne i Hrvatska koja može tim zemljama zavidjeti na standardu, a vodila je odgovornije javne finansije.

Drugim riječima, teško je shvatiti temeljem čega će ECB selektivno pomagati finansijski problematičnim članicama, ali više neće svima ostalima jer mora zaustaviti inflaciju. Problem takve politike je u tome da svaki oblik fiskalnih stimulansa može djelovati proinflatorno, a do sada je, s druge strane, ECB kamatu digao samo jednom (za 0,5 postotnih poena), dok su druge velike zapadne centralne banke zbog zauzdavanja inflacije dizale kamate višekratno.

Otvoreno je pitanje što bi na ovakvu politiku ECB-a mogle reći ostale članice EU-a koje nisu članice eurozone. Naime, sve zemlje koje su ušle u EU, te zadržale svoju valutu, nisu pod kišobranom ECB-a te u pravilu imaju osjetno višu cijenu zaduživanja nego zemlje koje su članice eurozone. Ne može se predvidjeti je li moguće da će te zemlje – Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Švedska – biti pod višim tržišnim pritiskom investitora jer ECB provodi selektivne intervencije u korist PIGS zemalja. Investitori će u pravilu teže naplatiti rizike i jasno je da neće ići protiv moćnog ECB-a koji štiti PIGS zemlje, nego će tu zaštitu potražiti na tržištu duga država za koje ECB ne brine.

Najveći problem ovakvih selektivnih intervencija jest stvaranje očekivanja da će se monetarno ili fiskalno uvijek pomagati fiskalno neodgovorne članice, što de facto predstavlja suspendiranje tržišnih principa.

Bloomberg tvrdi kako je Italija u posebnom fokusu investitora otkako je kolabirala vlada Maria Draghija, a očigledno je da je Italija i u fokusu ECB-a.

IZVORJutarnji list
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here