Poučeni iskustvom iz devedesetih godina prošlog stoljeća, kada im je Ljubljanska banka, koristeći ratni haos, ukrala ušteđevine mjerljive stotinama miliona konvertibilnih maraka, građani Bosne i Hercegovine odmah po uvođenju zapadnih ekonomskih i finansijskih sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu pohrlili su u domaće komercijalne banke po svoje depozite, koje su ujedno, za svaki slučaj, masovno mijenjali u eure. Ima li razloga za bojazan od finansijskog kolapsa BiH usljed eskalirajuće nove globalne krize, ovoga puta uzrokovane ekonomskim ratom Zapada i Istoka, u razgovoru za Business Magazine objašnjava Senad Softić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine.
BM: Za početak, možete li podvući crtu pod pandemijsku krizu i reći nam koliko uspješno ju je prebrodio bosanskohercegovački bankarski, odnosno finansijski sektor u cjelini?
SOFTIĆ: Generalno, 2021. godina obilježena je snažnim oporavkom ekonomske aktivnosti i vanrednim inflatornim šokom.
Prema projekciji CBBiH iz novembra prošle godine, nominalni BDP u 2021. bio je procijenjen na 37,681 milijardu KM. Na godišnjem nivou, projicirana stopa rasta realnog BDP-a iznosila je 5,8 posto, što je niža stopa poredeći sa rastom realnog BDP-a u prva tri tromjesečja prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku BiH, jer smo pretpostavili snažan cjenovni efekat u posljednjem kvartalu.
Realni sektor ekonomije karakterizirao je snažan rast industrijske proizvodnje, koji je u 2021. bio bitno iznad pretpandemijskog nivoa. U izvještajnoj godini intenzivirani su radovi u građevinarstvu, prvenstveno u visokogradnji, a na tržištu rada se bilježi rast broja zaposlenih osoba, nominalnih plaća i produktivnosti.
U 2021. godini zabilježena je rekordna naplata prihoda od indirektnih poreza, kao posljedica snažnog oporavka ekonomske aktivosti, kao i dijelomično posljedica rasta opšteg nivoa cijena.
Javne investicije nisu realizovane prema planiranim programima, a ukupan dug sektora vlade je povećan, što i dalje upućuje na postojanje značajne fiskalne neravnoteže u BiH.
Što se tiče bankarskog sektora tokom 2021. godine, došlo je oporavka kreditne aktivnosti, ali, usljed izuzetno jakih kreditnih rizika u pojedinim tržišnim segmentima, kreditni rast još uvijek nije na nivou pretpandemijskog, posebno u sektoru nefinansijskih preduzeća. Bankarski sektor je stabilan, likvidan i solventan. Depoziti građana su sigurni i ne postoji bilo kakav razlog za zabrinutost.
U novembarskom krugu makroekonomskih projekcija, prema tada raspoloživim podacima, očekivali smo umjeren rast ekonomske aktivnosti u 2022. i 2023. godini zbog iščezavanja baznog efekta i povećanja inflatornog pritiska. Očekivali smo slabljenje značaja individualne potrošnje za ekonomski rast, a sve jači doprinos investicija – kako privatnih, tako i javnih. Međutim, informacije o događajima i trendovima od kraja 2021. pa sve do polovine marta 2022. godine, ukazuju da bi projekcije za 2022. i 2023. mogle biti značajno revidirane u majskom krugu makroekonomskih projekcija.
BM: U kontekstu prethodnog pitanja, u kojoj mjeri su se ostvarile bojazni da će bankari pod najvećim pritiskom biti od sredine 2021. godine, nakon isteka privremenih mjera, na način da će veliki dio njihovog kreditnog portfolija biti u riziku prelaska u kategoriju nekvalitetnih kredita?
SOFTIĆ: Stabilnost bankarskog sektora je zadržana, iako su okolnosti poslovanja za banke bile neizvjesne i u drugoj godini pandemije COVID-19. Nakon velikog pada kreditne aktivnosti u prethodnoj godini, prouzrokovanog društveno-ekonomskim restrikcijama usljed pandemije, ali i novom metodologijom obuhvata loših kredita, koja je ubrzala njihovo isknjižavanje iz bilansa, privredna dinamika i rast potrošnje tokom 2021. godine doprinijeli su rastu kredita banaka.
U svakom slučaju, iznos nekvalitetnih kredita je na prilično niskom nivou i banke uspješno mogu savladati potencijalne probleme vezane za ovo pitanje, s obzirom na adekvatnu kapitaliziranost.
BM: Pandemijski period obilježila je rekordna inflacija u BiH – s obzirom da se radi o negativnom trendu koji je zahvatio praktično cijelu Evropu, da li smo na bilo koji način mogli ublažiti inflatorne šokove i koliko bi oni bili još i teži (ili možda lakši) bez valutnog odbora? S druge strane, koliko su u ranijim godinama statistički pokazatelji koji su negirali inflaciju i kontinuirano ukazivali čak na deflaciju, bili plod metodološkog pristupa tom problemu, a koliko odraz realnog stanja i vjerna ilustracija stabilnosti domaće valute?
SOFTIĆ: Nakon straha od deflacije u 2020. godini, od sredine 2021. izražen je značajan rast inflacije u svijetu, a slična je situacija i sa BiH.
Inflatorni šok u drugom polugodištu bio je jedno od glavnih obilježja ekonomskih trendova u 2021. godini. Snažni inflatorni pritisci u drugom polugodištu neutralisali su deflaciju iz prvog polugodišta i rezultirali prosječnim rastom cijena u kalendarskoj godini koji nije zabilježen još od 2012. godine.
Inflatorni pritisci su dodatno intenzivirani i početkom 2022. godine, pa je inflacija u BiH dosegla najviše vrijednosti od kraja 2008. te je iznosila 2,0 posto (prosjek za 12 mjeseci 2021. godine, u odnosu na prosjek za 12 mjeseci 2020.), kao rezultat pozitivnog doprinosa gotovo svih odjeljaka potrošačke korpe, gdje se posebno izdvajao rast cijena hrane i pića te prijevoza. Na drugoj strani, nastavio se negativan doprinos odjeljka odjeće i obuće, koji je jedini deflatorno djelovao na prosječne cijene u 2021. godini.
Trenutno smo svjedoci vrlo visokog rasta cijena, kako u BiH tako i u EU. Prema posljednjim dostupnim podacima stopa inflacije u eurozoni iznosi 5,9 posto, a u BiH sedam posto.
Inflatorni pritisci u BiH se ne mogu smatrati tranzitornim, bar ne u kratkom roku. Značajan dio je strukturalne prirode i rješenja moraju biti vezana za dugoročne ekonomske politike, implementirane putem reformskih procesa. Možda trenutni inflatorni šok najbolje pokazuje cijenu koju plaćamo zbog odgađanja provođenja neophodnih reformi i usporavanja konvergencije ka članicama EU.
Također napominjem da dio ekonomskih i svih drugih reformi i nije bio naročito zahtjevan za implementaciju i nije zahtijevao značajna finansijska sredstva. Svako odgađanje se pokazalo kao pozajmljivanje od standarda budućih generacija. Trenutno smo u stadiju gdje kratkoročna olakšanja i intervencije koje je moguće izvesti na tržištu osnovnih životnih potrepština ili jednokratni paketi socijalne pomoći najugroženijim, ne znače mnogo.
Rješenja problema u vezi s inflacijom moraju biti vezana za dugoročne ekonomske politike i implementirana kroz proces niza reformi. U protivnom, produktivnost domaćih industrija će se smanjivati, uslijed čega će inflatorni pritisci biti sve snažniji. Uz trenutni nivo raspoloživog dohotka i demografske trendove, ustrajni inflatorni pritisci doprinosit će daljem usporavanju konvergencije ka članicama EU u smislu kvaliteta života.
Što se tiče aranžmana valutnog odbora, on se u principu u prošlosti uvodio u zemljama koje su imale probleme sa inflacijom i pokazivao se kao dobro rješenje. U skladu s tim, smatram da je i naš aranžman, koji uživa puno povjerenje građana i privrede, u ovoj situaciji potvrdio svoju opravdanost i bio garant stabilnosti domaće valute.
S druge strane, u BiH je bitno staviti akcenat na fiskalnu politiku, tj. politiku budžeta. Postoji više instrumenata kako se ovaj globalni inflatorni udar na standard građana može ublažiti. Privremenim mjerama, poput subvencija za najugroženije kategorije stanovništva, moratorija nad akcizama, moratorija primjene poreza na dohodak i dobit, može se postići efekat ublažavanja inflatornog udara. Vjerujem da će nosioci fiskalne vlasti u BiH donijeti adekvatne mjere, kako je to bilo na početku pandemije, u proljeće 2020. godine.
BM: Tek što je problem s korona virusom počeo iščezavati, ukazao se novi, čini se daleko gori – ruska agresija na Ukrajinu. Da li ste takvu vrstu crnog scenarija uvrstili u posljednje rađene stres testove i šta su oni pokazali?
SOFTIĆ: Rat u Ukrajini je nešto što se nije moglo predvidjeti u bilo kakvim stres testovima. Kada se ovako nešto desi, svi modeli padaju u vodu.
Nažalost, rat u Ukrajini, pored svega negativnog što donosi sam po sebi, ekonomiju Europe i regiona gurnuo je u veliku neizvjesnost. Udar na finansijski sektor smo uspjeli ublažiti, spašene su dvije značajne banke, čime je osigurana stabilnost finansijskog sektora. Na sjednici Stalnog odbora za finansijsku stabilnost, koja je održana 3. marta ove godine, zaključeno je da je uspješno izvršen postupak restrukturiranja nad Sberbank BH d.d. Sarajevo i Sberbank a.d. Banjaluka. Otklonjeni su svi raniji rizici povezani sa prethodnim vlasnikom te je očuvana stabilnost banaka, osigurana zaštita klijenata i deponenata, a time postignuto i očuvanje stabilnosti cjelokupnog bankarskog sistema u Bosni i Hercegovini.
S druge strane, svjedoci smo značajnog rasta cijena energenata i hrane, što negativno utiče na životni standard građana. Tu se mora hitno djelovati i sačuvati kupovna moć građana, a kako bi se sačuvao ekonomski rast zemlje. Građani ne bi trebali stvarati bespotrebne robne zalihe, jer se time izlažu dodatnim troškovima, čime i sami daju doprinos rastu cijena.
BM: I bez stres testova jasno je da će ekonomske i finansijske posljedice ukrajinskog rata biti izuzetno velike – koji su najveći izazovi pred kojima će se u tom smislu naći BiH i Centralna banka?
SOFTIĆ: Izloženost BiH prema Rusiji u smislu investicija je prilično niska u poređenju sa drugim zemljama. Direktne strane investicije iz Rusije su se godinama smanjivale i na kraju 2020. godine učešće tih investicija iznosilo je oko četiri posto ukupnog stanja investicija u BiH. Prema podacima za prva tri kvartala 2021. godine, neto priliv direktnih investicija iz Rusije iznosio je oko 132,5 miliona KM, što je oko 12,6 posto ukupnih priliva za taj period. Neto prilivi direktnih investicija iz Rusije su gotovo u potpunosti bili vezani za industriju nafte i naftnih derivata. Dio ruskih direktnih investicija bio je vezan za bankarski sektor. Brza reakcija regulatora u oba entiteta se za sada pokazala kao pravovremena i prikladna za očuvanje stabilnosti bankarskog sistema.
Što se tiče CBBiH, u procesu investiranja deviznih rezervi nije izložena privatnim ili javnim emitentima iz Rusije, niti ruskom bankarskom sistemu.
BM: Više puta ste spomenuli Sberbank, koji je praktično već u prvoj sedmici ukrajinskog rata “izbrisan” s evropskog i bh. tržišta. Javnosti je poznato ko je preuzeo sarajevsku i banjalučku podružnicu Sberbanka, ali je gotovo svima ostao nejasan model po kojem su ekspresno pronađeni kupci, odnosno uslovi kupoprodaj – možete li nam ukratko pojasniti kako su “preko noći“ izabrani kupci, koja je kupoprodajna cijena i kakve su obaveze kupaca (ili agencija za bankarstvo) prema ruskom Sberbanku?
SOFTIĆ: U BiH smo imali dvije spomenute banke sa većinskom ruskom vlasničkom strukturom, obje kao zasebna pravna lica, a ne filijale stranih banaka, i obje članice Sberbank grupacije Europe. Njihov zajednički udio u ukupnoj aktivi bankarskog sektora, na kraju 2021. godine bio je oko 7,5 posto.
Poslovanje obje banke bilo je ugroženo isključivanjem ruskih banaka iz SWIFT-a i njihovi deponenti su počeli sa povlačenjem depozita. S ciljem da se spriječi negativan efekat na cjelokupni finansijski sektor, poslovanje nad obje banke preuzele su entitetske agencije za bankarstvo.
O detaljima vezanim za restrukturiranje dva Sberbanka više informacije možete dobiti kod entitetskih agencija za bankarstvo…
BM: Poslovnice Sberbanka nisu bile jedine u koje su klijenti pohrlili po svoj novac u strahu da ih ne zadesi sudbina kao prije 30 godina štediše Ljubljanske banke – šta s tim u vezi možete poručiti građanima i pravnim licima koji brinu za svoje depozite?
SOFTIĆ: Mi u CBBiH smo svjesni da kod građana postoji bojazan vezano za ovo pitanje, pa kako i sami kažete zbog iskustva od prije 30 godina. Ipak, želimo napomenuti da su sve banke u BiH u sistemu osiguranih depozita i Agencija za osiguranje depozita BiH garantuje za depozite do 50 hiljada KM.
Konvertibilna marka je sigurna i stabilna, a CBBiH svojim deviznim rezervama garantuje puno pokriće i stabilnost domaće valute. Raspolažemo dovoljnim količinama konvertibilnih maraka, ali i eura, i u mogućnosti smo odgovoriti zahtjevima komercijalnih banaka za gotovinom.
Također napominjem da je potrebno da građani imaju u vidu da, zbog pravila o sprečavanju pranja novca, u slučaju da se odluče da vrate depozite koje su sada podigli, to mogu uraditi u roku od mjesec dana. Osim navedenog, držanje značajnih gotovinskih sredstava za sobom povlači i sigurnosni rizik. Najsigurnije je novac držati u bankama.
BM: Kao i pandemija korona virusa, rat u Ukrajini također je iznjedrio “revolucionarne“ ideje o preventivnom djelovanju Centralne banke – ponovo je najglasniji član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji, za razliku od situacije s početka pandemije, kada je pozivao na “oslobađanje viška sredstava komercijalnih banaka iznad obavezne rezerve“, sada predlaže, ako sam ga dobro shvatio, doštampavanje 800 miliona KM koji bi bili podijeljeni entitetima “za robne rezerve“, ali i zakonsku izmjenu na osnovu koje bi CBBiH kupovala entitetske vrijednosne papire – kako gledate na takve inicijative (koliko su one, s jedne strane, uopće ozbiljne, a s druge strane, potencijalno opasne za finansijsku stabilnost države)?
SOFTIĆ: Centralna banka ostat će dosljedna Zakonu o CBBiH i striktnom provođenju valutnog odbora. Valutni odbor se pokazao dobrim sidrom za bh. ekonomiju i garant je monetarne stabilnosti.
Inicijative koje imaju za cilj uzimanje bilo kakvih rezervi Centralne banke ne podržavamo, jer se time narušava monetarna stabilnost. S vremena na vrijeme takve inicijative se pojavljuju u javnom prostoru, prije svega u dnevnopolitičke svrhe. Dobri poznavaoci prilika u monetarnoj ekonomiji znaju da ne postoji bilo kakvi ”viškovi“ rezervi u CBBiH i da svaka rezerva ima svoju svrhu. Zajednički cilj držanja svih rezervi je jačanje valutnog odbora, odnosno monetarne stabilnosti kao osnovnog preduslova za razvoj naše ekonomije. U tom smislu, Centralna banka BiH će se dosljedno držati zakonskog mandata u ostvarivanju monetarne stabilnosti.
Pored toga, podsjetio bih da su se vlasti u BiH, pa i oba entiteta, prilikom zaključivanja sporazuma sa Međunarodnim monetarnim fondom obavezale da neće pokretati bilo kakve inicijative koje se odnose na Zakon o CBBiH...
BM: Na početku pandemije, analitičari su najavljivali “recesiju svih recesija“ i poprilično su promašili, a sada zbog agresije na Ukrajinu barataju još crnjim scenarijima. Kakvo je Vaše stajalište – koliko skupo će na globalnom nivou biti plaćena ruska agresija i šta će ona donijeti ekonomskim i finansijskim patuljcima poput BiH (ima li šanse da se tako mali “provuku ispod radara“ Istoka i Zapada i izvuku benefite iz njihovog međusobnog ekonomskog sukoba – recimo, da lakše dobijemo kredite MMF-a, a s druge strane, budemo svojevrsni povlašteni kupci ruskog plina jer nismo uveli sankcije Rusiji…)?
SOFTIĆ: Veoma je teško prognozirati dalja kretanja. S vremena na vrijeme se pojavljuju i neke, mogu slobodno reći, veoma spektakularne prognoze. Nedavno su se pojavile neke prognoze o mogućoj stagflaciji ili stagnaciji rasta uz izuzetno visoku inflaciju u eurozoni, međutim, samo nekoliko dana kasnije stigle su izjave zvaničnika Evropske centralne banke u kojima se navodi da se zbog rata u Ukrajini očekuje sporiji rast uz inflaciju, ali da nema rizika od stagflacije.
Bosna i Hercegovina je mala, otvorena zemlja, i ne može uticati na globalna kretanja. Primorana je da plaća cijenu globalnih dešavanja, ali treba uraditi ono što je realno u našim rukama i u okviru naših mogućnosti. Fiskalna politika je na potezu da donese mjere koje će ublažiti udar na realni sektor zemlje – kako na građane, tako i na privredu. Potrebno je poduzeti sve što je u našoj moći da pomognemo našim građanima kako bi prebrodili najteže efekte. Te aktivnosti trebaju biti analizirane, pripremljene, sistematizovane i sistemski implementirane u cijeloj BiH kao jedinstvenom ekonomskom prostoru.
Hitno nam je potrebno smirivanje političkih tenzija u zemlji, normalan rad državnih institucija te fokus na stvarne ekonomske reforme – to bi bili najsnažniji generatori jačanja ekonomskog rasta i investicijskog ciklusa.
Jedinstveni registar računa građana
BM: Globalne i unutrašnje turbulencije daleko većeg kalibra u sjenu su bacile jedinstveni registar računa fizičkih lica – ima li nešto novo na tom planu ili su pozicije i dalje “zamrznute“?
SOFTIĆ: Jedinstveni registar računa fizičkih lica na nivou Bosne i Hercegovine je reformsko pitanje i nemam nikakvu dilemu da je on prijeko potreban, ali kao i svaka reforma, zahtijeva vrijeme. U posljednjem periodu, kako i sami navodite, suočavamo se i sa drugim izazovima, pa su možda neki drugi procesi, koji se nisu mogli predvidjeti kroz naše redovne projekcije i planove, s razlogom dobili prioritetno mjesto.
Međutim, jedinstveni platni i obračunski sistemi BiH su snažna poluga za sprečavanje pranja novca i suzbijanje finansiranja terorizma, a Centralna banka ima sve pravne i tehničke preduslove za uspostavljanje registra računa fizičkih lica, koji treba i mora biti dio ovih sistema.
CBBiH već duži niz godina ima uspostavljen Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata i Centralni registar kredita poslovnih subjekata i fizičkih lica. Nadogradnjom registra, koji bi uključivao i račune fizičkih lica, zaokružio bi se davno započeti proces uspostave jedinstvenog registra za fizička lica i poslovne subjekte.
Uspostavljanje ovog registra, koji bi bio jedinstven na nivou BiH, izuzetno je važno, naročito sada kada se moraju poduzimati adekvatne mjere za poboljšanje ekonomske aktivnosti, jer ima značajan uticaj na poslovni ambijent u našoj zemlji. Osim što je posebno važan u borbi protiv nezakonitih aktivnosti, poput finansiranja terorizma i pranja novca, registar bi olakšao identifikaciju računa dužnika u poreskom i izvršnom postupku te drugim sudskim postupcima, čime se ubrzava prinudna naplata, a značaj zaštite povjerilaca kroz pravovremeni odgovor na potraživanja za novčanim sredstvima je višestruk. Za stanovništvo to znači kraći put do ostvarivanja prava u sudskim postupcima kao što su brakorazvodne parnice, naplate alimentacije, izvršni i ostavinski postupci i slično. S druge strane, za bankarski sektor, registar računa fizičkih lica bi osigurao učinkovitiji proces naplate potraživanja. To opet ima benefite za građane, jer time banke bivaju ohrabrene za više kreditiranja i po povoljnijim uslovima.
Također, jedinstvena baza podataka o računima fizičkih lica na području BiH, budući da BiH postoji i posluje kao jedinstven ekonomski i socijalni prostor, zasigurno će ubrzati rad sigurnosnih agencija, pravosudnih i poreskih organa.
Kao što možete vidjeti, značaj ovog registra je višestruk i u velikoj mjeri bi olakšao rad svim učesnicima u finansijskom sektoru, a naročito bankama, te posredno i građanima u BiH.
