Povremeni post-lijek modernog doba

Zastarjela je ideja da jedete tri obroka i užinu i nikada ne budete gladni. Ključno je držati želudac praznim neko vrijeme – to povećava tjelesnu otpornost i prirodni odbrambeni mehanizam. Naučna istraživanja na ljudima o povremenom postu pokazala su brojne koristi za zdravlje.

5

Do sada smo učili da je najzdravije imati tri velika obroka dnevno koja trebamo ravnomjerno rasporediti, a između njih jesti užinu te nikada osjetiti glad. Moderno doba sa sobom nosi i nove teorije, a jedna od njih je da je dobro malo gladovati i povremeno postiti. Zbog svega dosada naučenog o zdravoj prehrani i zdravlju općenito, ta činjenica možda zvuči kao neistina, no istraživanja su dokazala zdrave učinke povremenog posta i beneficije koje ima na naše tijelo.

Malo gladovanja dobro je za organizam

Naučna istraživanja na ljudima o povremenom postu pokazala su da poboljšava rezistenciju na inzulin, abnormalnosti masnoće u krvi, visok krvni pritisak i upalu, čak i nezavisno o gubitku kilograma. Godine 2018. istraživači su otkrili da je povremeni post smanjio simptome multiple skleroze kod oboljelih u samo dva mjeseca.

Istraživanja su pokazala da povremeni post može imati snažan učinak na kontrolu tjelesne težine te zdravlje tijela i mozga, a možda vam čak i pomogne da živite duže. Povremeni post može vam pomoći da izgubile kilograme i masnoće na stomaku bez svjesnog ograničavanja kalorija. Povremeni post može i smanjiti rezistenciju na inzulin te smanjiti šećer u krvi za tri do šest posto, a nivo inzulina natašte za 20 do 31 posto, što bi trebalo zaštititi od dijabetesa tipa 2. Neka istraživanja pokazuju smanjenje biljega upale, pokretača mnogih hroničnih bolesti, a post može i uticati na zdravlje srca tako da smanjuje loš LDL holesterol, trigliceride u krvi, upalne markere, šećer u krvi i rezistenciju na inzulin, a svi ti faktori su rizik za srčane bolesnike. Istraživanja na životinjama sugeriraju da isprekidan post može spriječiti rak. Post povećava moždani hormon BDNF i može pomoći u rastu novih nervnih ćelija te zaštititi od Alzheimerove bolesti.

Nema posebnih pravila

Povremeni post nema nekakvih posebnih pravila, ali ključno je slušati svoje tijelo i tako naučiti šta njemu odgovara, šta smijemo, a šta ne, koliko vremena bez hrane mu je previše. Metoda 16/8 podrazumijeva post od 16 sati, a većina ljudi odabere preskakanje doručka te im je prvi obrok tek oko 12 sati kako bi kasnije, tokom dana, mogli normalno jesti do 20 sati. Bitno je naglasiti da kod ove metode, tokom 16 sati posta, možete konzumirati vodu, čaj i kafu bez šećera. Osim toga, možete odrediti i dva dana sedmično kada ćete u organizam unositi samo nekalorična pića i taj je način posta 24-satni post dva dana u sedmici.

Tokom povremenog posta izbjegavajte šećere i rafinirane žitarice, a zamijenite ih voćem, povrćem, grahom, lećom, cjelovitim žitaricama, nemasnim bjelančevinama i zdravim masnoćama. Osim toga, pustite svoje tijelo da sagorijeva masnoće tako da nemate snackove između obroka. Ostavite grickalice i nepotrebne male obroke, budite aktivni tokom dana i izgradite tonus mišića. Sljedeće, razmotrite najjednostavniji oblik povremenog posta, ograničite sate kada jedete i nemojte izlaziti iz tih granica, ali nemojte jesti navečer prije spavanja, za najbolji učinak preskočite večeru. I zadnje, izbjegavajte jesti noću.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here