Finansijski instrument vrijedan 750 milijardi eura namijenjen mobilizaciji privatnih ulaganja u energetskom sektoru predložila je Evropska komisija na sastanku Inicijative zemalja centralne i jugoistočne Evrope o povezivanju gasnih sistema (CESEC).
Ovaj finansijski instrument nazvan je Next Generation EU, a radi se o ulaganju u energetski sektor u okviru Evropskog zelenog plana radi postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine, što može značajno doprinijeti oporavku i otvoriti mogućnosti za rast i zapošljavanje.
CESEC će doprinijeti utvrđivanju prioriteta za energetska ulaganja u regionu i provođenju novih projekata za podršku zelenom oporavku. U tom kontekstu, razmijenjena su mišljenja o potencijalima obnovljivih izvora energije u regionu CESEC-a na osnovu izlaganja generalnog direktora Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA).
Instrument oporavka
Iz Evropske komisije navode da se radi o ključnom instrumentu oporavka Next Generation EU koji će pomoći EU da izađe jača i otpornija na trenutnu krizu. Mehanizam će pružiti 672,5 milijardi eura zajmova i bespovratnih sredstava uz unaprijed dodijeljenu finansijsku podršku za ključne prve godine oporavka.
Komisija je pokrenula novu strategiju rasta zasnovanu na evropskom zelenom dogovoru i konceptu konkurentne održivosti. Četiri dimenzije ekološke održivosti, produktivnosti, pravičnosti i makroekonomske stabilnosti su vodeći principi na kojima se temelje planovi oporavka i otpornosti država članica i njihove nacionalne reforme i investicije. Ove dimenzije leže u središtu evropskog semestra i osiguravaju da nova agenda rasta pomaže u stvaranju temelja za zeleni, digitalni i održivi oporavak.
Dalje se navodi da bi s ciljem ostvarivanja koristi od Instrumenta za oporavak i otpornost, države članice trebale dostaviti svoje nacrte planova za oporavak i otpornost u kojima su navedni nacionalni programi ulaganja i reformi, u skladu pomenutim kriterijima politike EU. Planovi oporavka i otpornosti država članica trebali bi se baviti izazovima ekonomske politike utvrđenim u preporukama za pojedine zemlje posljednjih godina, a posebno u ciklusima 2019. i 2020. godine. Planovi bi, također, trebali omogućiti državama članicama da pojačaju svoj potencijal za ekonomski rast, otvaranje novih radnih mjesta, ekonomsku i socijalnu otpornost te ispunjavanje zelene i digitalne tranzicije.
Iz Evropske komisiije podstiču članice da u svoje planove uključe ulaganja i reforme u područja uvođenja čistih tehnolgija i ubrzanja razvoja i upotrebe obnovljivih izvora energije, poboljšanje energetske efikasnosti javnih i privatnih objekata, promociju čistih tehnologija za budućnost, kako bi se ubrzala upotreba održivog, pristupačnog i pametnog prevoza, stanica za punjenje, prioritetno uvođenje brzih širokopojasnih usluga u sve regije i domaćinstva, uključujući optičke i 5G mreže, digitalizaciju javne uprave i usluga, uključujući pravosudne i zdravstvene sisteme. Kao i povećanje evropskih industrijskih kapaciteta podataka i razvoj najmoćnijih, najmodernijih i najodrživijih procesora.
Zatim prilagođavanje obrazovnih sistema za podršku digitalnim vještinama i obrazovnom i stručnom osposobljavanju za sve uzraste.
Provedbu ovog Instrumenta koordinirat će Radna skupina Komisije za oporavak i otpornost u bliskoj saradnji s Generalnom direkcijom za ekonomska i finansijska pitanja. Upravniim odborom predsjedavat će predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, a njihov zadatak je da osiguraju da se Instrument implementira na koherentan i efikasan način.
„Oporavak i otpornost su suština Next Generation EU. To je naš ključni alat za pretvaranje neposrednih izazova koje predstavlja pandemija koronavirusa u dugoročnu priliku. Državama članicama potrebne su jasne smjernice kako bi osigurale da se 672 milijarde eura iz Fonda ulože, kako za neposredni ekonomski oporavak Evrope, tako i za dugoročni održivi i inkluzivni rast“, kazala je Von der Leyen nakon predstavljanja projekta.
Paolo Gentiloni, povjerenik za ekonomiju istaknuo je da je Evropa pandemiju koronavirusa odlučila iskoristiti kao jedinstvenu priliku i ponovo pokrenuti ekonomije na novoj, održivoj osnovi.
„ A objekt za oporavak i otpornost bit će primarni alat da se to dogodi. Smjernice koje pružamo imaju za cilj pomoći državama članicama da pripreme visokokvalitetne nacionalne planove u skladu s našim zajednički dogovorenim ciljevima. Ne samo kako bi sredstva bila operativna što je brže moguće kao podrška oporavku, već i da bi mogla biti pokretač istinskih promjena“, kazao je Gentiloni.
Bespovratna sredstva i zajmovi
Evropska komisija je pozvala Evropski parlament i Evropsko vijeće da se što prije dogovore o zakonodavnom prijedlogu kako bi se Instrument počeo provoditi od 1. januara 2021. godine. Rok za predaju planova oporavka i otpornosti je 30. april 2021. godine. Države članice trebale bi se uključiti što je prije moguće u široki dijalog o politici, uključujući sve relevantne učesnike da pripremaju svoje planove oporavka i otpornosti i potiču se na interakciju sa Radnom grupom za oporavak radi razgovora o njihovim nacrtima planova.
U Evropskoj komisiji ističu da je Next Generation EU predložen kao instrument za oporavak od posljedica koje je izazvala pandemija koronavirusa, podršku ekonomskom oporavku i izgradnji bolje budućnosti za sljedeće generacije.
Što se pak tiče finansijske strane, Instrument za oporavak i otpornost ukupno je planiran u iznosu od 672,5 milijardi eura za podršku investicijama i reformama. Od ovog iznosa državama članicama bit će dodijeljeno 312,5 milijardi eura bespovratnih sredstava, dok će preostalih 360 milijardi eura biti plasirano u obliku zajmova.
Kada su u pitanju bespovratna sredstva za 70 posto od ukupno 312,5 milijardi eura, ključ za raspodjelu uzimat će u obzir stanovništvo države članice, inverzni BDP po glavi stanovnika i prosječnu stopu nezaposlenosti u posljednjih pet godina (2015-2019), uvijek u poređenju sa prosjekom EU. Za preostalih 30 posto, primjenit će se formula koja se odnosi na stopu nezaposlenosti 2015-2019, gubitkom u realnom BDP tokom 2020. godine i kumulativnim gubitkom u stvarnom BDP 2020.-2021.
Države članice mogu zatražiti zajam u okviru Instrumenta. Maksimalni obim kredita za svaku državu članicu neće premašiti 6,8 posto njenog BDP. Međutim, povećanje će biti moguće u izuzetnim okolnostima, zavisno od raspoloživih resursa.
Komisija će procijenjivati planove oporavka i otpornosti na osnovu transparentnih kriterija. Procjena Komisije posebno će uzeti u obzir da li će ulaganja i reforme utvrđene u planovima doprinijeti efikasnom rješavanju izazova utvrđenih u relevantnim preporukama za pojedine zemlje, sadržavati mjere koje djelotvorno doprinose zelenoj i digitalnoj tranziciji i doprinose jačanju potencijala za rast, stvaranju radnih mjesta i ekonomskoj i socijalnoj otpornosti države članice.
Procjenu planova odobrit će Vijeće provedbenom odlukom na prijedlog Evropske komisije.
Instrument za oporavak i otpornost podržavat će investicije i reforme koje će imati trajni, pozitivni utjecaj na ekonomiju i društvo. Kako navode iz Evropske komisije, Instrument je prilika za stvaranje evropskih lidera s mjerljivim prednostima za privredu i staovništvo EU.
Sve reforme i investicije uključene u planove oporavka i otpornosti morat će poštivati načelo “ne nanosi štetu”, što znači da one ne bi trebale biti na štetu klimatskih i okolišnih ciljeva.
Članice Evropske unije početkom oktobra prihvatile su prijedlog Evropske komisije o ulaganju 998 miliona eura u ključne projekte evropske energetske infrastrukture. Finansijska pomoć osigurat će se za provođenje 10 projekata u skladu s ciljevima Evropskog zelenog plana.
Iz Evropske komisije je saopćeno kako je 84 posto sredstava namijenjeno za projekte u područjima električne energije i pametnih mreža. Od 10 projekata, dva su namijenjena prenosu električne energije, šest transportu CO2, po jedan gasu i pametnim elektroenergetskim mrežama.
Najveći iznos, ipak, namijenjen je Baltičkom projektu integracije, vrijednom 720 miliona eura te boljoj integraciji energetskih tržišta Estonije, Litvanije, Latvije i Poljske.
“Tih 10 projekata doprinijet će modernijoj, sigurnijoj i pametnijoj energetskoj infrastrukturi, što je ključno za ostvarenje Evropskog zelenog plana i ispunjavanje ambicioznih klimatskih ciljeva za 2030.”, izjavila je evropska povjerenica za energetiku Kadri Simson.
