Piše Armin Zeba
Nakon prošlogodišnjeg rasta bruto društvenog proizvoda od 2,8 posto, Svjetska banka je Bosni i Hercegovini za ovu godinu predviđala ubrzanje ekonomskog razvoja na 3,4 posto, ali je usljed pandemije korona virusa ta optimistična projekcija drastično revidirana na pad od 1,9 posto.
“Vlasti reaguju mjerama da ukažu na izazove izazvane usporavanjem trgovine, usluga, transporta, industrije i turizma. Sa poboljšanjem epidemiološke situacije i ubrzavanjem implementacije socio-ekonomskih programa, očekuje se rast investicija i umjereni rast izvoza. Potrošnja će nastaviti podržavati ekonomski rast, što će dovesti do jakog povećanja uvoza. Vrijednost doznaka će opasti u 2020. godini, ali će se srednjoročno vjerovatno opet povećati i stabilizovati na osam posto BDP-a i, zajedno sa napretkom reformi, poduprijeti postepeni rast potrošnje i finansirati značajan dio trgovinskog deficita.
Monetarna politika vezana za euro nastavit će podržavati stabilnost domaće valute i bankovnog sektora.
Vlasti su objavile nastanak fonda solidarnosti i garantnog fonda koji će osigurati potrebnu likvidnost i omogućiti kreditne linije putem razvojnih banaka za podršku krizom pogođenih biznisa. Podrška međunarodnih finansijskih institucija će biti kritična, jer BiH nema pristup internacionalnom tržištu. Srednjoročno je očekivan povratak fisikalnog deficita u višak, zbog očekivanog jakog prikupljanja prihoda.
Nakon pandemije, bit će potrebno intenziviranje programa kapitalnih investicija, a bolji odabir i šira pokrivenost programa socijalne pomoći će morati ostati prioritet vladinih ekonomskih projekata. Planirana ulaganja u energiju, infrastrukturu i turizam u isto vrijeme podržat će stvaranje poslova u tim sektorima nakon krize.
Kako je siromaštvo usko povezano sa nezaposlenošću i nekativnošću, očekivano usporavanje svih sektora ekonomije zbog pandemije i povezani potencijalni pad zaposlenosti i zarada ljudi vjerovatno će imati kratkotrajni uticaj na stopu siromaštva. Kako se rast bude oporavljao, tako će poboljšanje učešća u tržištu rada ostati ključ za rast, što će dovesti do smanjenja stope nezaposlenosti. Povećanje poljoprivredne proizvodnje će biti presudno, jer je većina siromašnih zaposlena u tom sektoru, koji ima jednu od najmanjih stopa produktivnosti na zapadnom Balkanu“, navode analitičari Svjetske banke.
Kada je riječ o glavnim rizicima koje sa sobom nosi pandemija, analitičari Svjetske banke potenciraju da će “neposredni izazov za BiH biti kontrola korona virusa i minimiziranje ekonomskog uticaja uvedenih mjera“, uz kostataciju da će “rješavanje trajne nezaposlenosti i minimiziranje otkaza u privatnom sektoru biti ključni izazovi tokom i nakon ove krize, zbog čega će fond solidarnosti biti važna komponenta vladinog odgovora na nju“.
“Pritisak zbog učestalih izbora i sporog provođenja strukturalnih reformi, zajedno sa krizom će uticati na vladinu spososobnost da ubrza ekonomski rast.
Iako se očekuje da će vanjski deficiti biti umjereni, nakon 2020. godine, na fiskalnoj strani porezni teret će ostati visok, a ako se ne uradi ništa povodom toga, moglo bi biti odgođeno očekivano poboljšanje performansi ekonomskog rasta, a povećavaju se i fiskalni rizici (penzije, dospjele obaveze, obaveze preduzeća u državnom vlasništvu …).
Glavni unutrašnji rizik je produžena pandemija i period primjene zaštitnih mjera, što bi moglo dovesti do ekonomskog pada od 3,2 posto u 2020. godini. Rastuća ekonomska kriza, zajedno s izazovnim političkim okruženjem, otežat će provedbu usvojenih socijalno-ekonomskih programa, posebno u oblastima kao što su infrastruktura, energija i transport.
Glavni vanjski rizik za BiH ostaje spor ekonomski rast u Evropskoj uniji i političke tenzije u regiji“, zaključuje se u ažuriranom proljetnom izvještaju Svjetske banke.
S obzirom da se radi o pandemiji koja je u različitom obimu zahvatila praktično cijelu planetu, iz koje će, kao jedna od posljedica, neminovno uslijediti i globalna recesija, ništa optimističnije nisu ni prognoze Svjetske banke kada je riječ o ostalim regionalnim ekonomijama. Zapadnom Balkanu u cjelini, u januaru prognozirani ovogodišnji ekonomski rast korigiran je u prosjeku za -4,7 procentna poena u optimističnom i -7,4 u najcrnjem scenariju, odnosno sa rasta BDP-a od 3,6 posto na pad između 1,1 i 3,8 posto. Prognoze Svjetske banke za 2021. su tek blago korigirane u odnosu na januarske projekcije (za 0,6 i 0,7 procentnih poena), na prosječan ekonomski rast regiona između 4,4 i 4,5 posto, s tim što je baza za poređenje daleko manja od prvobitne, što će reći da će zemlje regiona naredne godine u najboljem slučaju dostići lanjski nivo BDP-a.
Kada je riječ o najbližem bh. susjedstvu, Svjetska banka procjenjuje da će BDP Srbije u 2020. godini zabilježiti pad od 0,5 posto usljed negativnih efekata pandemije korona virusa na ekonomsku aktivnost, što je znatno manje od pada koji se predviđa za veći dio regije (Sjeverna Makedonija -0,4 posto, Crna Gora -1,3 posto, Albanija -1,4 posto, Kosovo -1,6 posto), ali i Evrope, kojoj se predviđa prosječan recesijski sunovrat između -2,8 i -4,4 posto.
