Čini se da je turbulentna 2016. godina, obilježena terorističkim napadima u Evropi, Brexitom i predsjedničkim izborima u SAD-u koji su protekli u svađalačkom tonu—potkopala samopouzdanje milenijalaca, stoji u Deloitteovom šestom godišnjem izvještaju o ispitivanju stavova milenijalaca (Millennial Survey). Milenijalci su sada manje skloni napustiti sigurnost svojih radnih mjesta, više ih brine nesigurnost uslijed sukoba i ne gledaju s optimizmom na pravac kojim idu njihove zemlje, glavni su rezultati ispitivanja gotovo 8.000 milenijalaca iz 30 zemalja.
Milenijalci na razvijenim tržištima u pravilu očekuju bolje imovinsko (71 posto) i emocionalno (62 posto) stanje u odnosu na svoje roditelje, što je u potpuno suprotno stanju na zrelim tržištima, na kojima tek 36 posto milenijalaca predviđa da će biti finansijski uspješniji od svojih roditelja i 31 posto smatra da će biti sretniji od njih. Jedino zrelo tržite na kojem većina milenijalaca očekuje da će im biti bolje nego njihovim roditeljima su Sjedinjene Američke Države. U samo jedanaest od ukupno 30 zemalja obuhvaćenih ispitivanjem postoji većina koja očekuje da će biti sretnija od svojih roditelja.
Tjeskoba milenijalaca djelomično može biti i razlog tome što sve više mladih stručnjaka želi ostati na svojim radnim mjestima. Prošle godine zabilježen je raskorak od 17 postotnih bodova između onih koji su sebe vidjeli kako odlaze u roku od dvije godine i onih koji su planirali ostati u kompaniji više od pet godina. Ove godine, tek je sedam postotnih bodova više onih milenijalaca koji planiraju „skori odlazak“.
Želja za sigurnošću vidljiva je i u tome što bi gotovo dvije trećine milenijalaca zadržalo status stalnog radnog odnosa unatoč prednostima koje vide u samostalnom radu ili kao savjetnici u inostranstvu, od prilike za rad u raznim sektorima, do učenja novih vještina ili mogućnosti putovanja ili rada u inostranstvu. Nezaposlenost se našla na trećem mjestu od ukupno 18 tematskih područja na kojima je mjerena zabrinutost ispitanika.
„Deloitte kako u svijetu tako i u Hrvatskoj prepoznaje vrijednost, kreativnost i svježinu ideje koju donosi nova „milenijska“ generacija. Iako naše istraživanje potvrđuje nivo izazova posebno u dijelu kako motivirati i zadržati „milenijsku“ generaciju dovoljno dugo u kompaniji kako bi ostvarili svoj puni potencijal, Deloitteov pristup je staviti njihovu karijeru u prvi plan, a korporativne ciljeve u drugi. Želimo im pružiti i dugoročnu i kratkoročnu stepenicu u poslovnoj karijeri, te osigurati relevantno stručno iskustvo za mlade kadrove koji već planiraju promijeniti 2-3 posla do 2020., i ništa neće promijeniti taj njihov cilj“, navodi Sabina Softić, glavna Deloitteova partnerica za usluge revizije za Adriatic regiju, te nastavlja „Naš je cilj da im uvijek pružimo pravu priliku i brzo učenje novih stvari, uzbudljivu i kreativnu atmosferu na poslu te time ostvarimo preduslove za njihov puni potencijal. I u tom smislu potpuno je svejedno hoće li biti s nama 1,5 ili 15 godina, mi ih želimo prihvatiti upravo takve kakvi oni jesu, pomoći im u njihovim karijernim koracima te time graditi dalje stručne, kvalitetne timove ljudi koji će danas biti kod nas u kompaniji, a sutra raditi negdje drugdje s pozitivnim korakom u svojoj ‘Deloitte’ fazi karijere”.
Ostvarivati uticaj putem poslodavca
Milenijalci se osjećaju odgovornima za mnoge probleme, i na radnom mjestu, i šire. Ipak, upravo svoja radna mjesta doživljavaju kao najveću priliku da utiču na vanjske okolnosti. Mogućnost sudjelovanja u „dobrim stvarima“ unutar granica države, od kojih mnoge omogućuju poslodavci, pruža im veći osjećaj da nečim daju svoj doprinos. Riječ je o promjeni koja se, iako malog obima, širi kao val od pojedinca preko šireg radnog okružja do društva u cjelini.
Više od polovice milenijalaca tvrdi da na svom radnom mjestu imaju mogućnost dati svoj doprinos dobrotvornim davanjima ili sudjelovanjem na dobrotvornim akcijama. „Rezultati ispitivanja sugerišu da će oni koji imaju takve prilike biti odaniji svom poslodavcu, što se podudara s prošle godine zabilježenom povezanošću između odanosti i cilja kojem poslodavac stremi“, objašnjava Softić. „No, istovremeno svjedočimo tome da svrha, odnosno cilj kojem se teži donosi prednosti koje nadilaze samo zadržavanje ljudi. Oni koji imaju priliku dati svoj doprinos s manje pesimizma gledaju na opšte društveno i političko stanje u svojoj zemlji i imaju pozitivniji stav o ponašanju preduzeća“.
Općenito, milenijalci namjeravaju duže ostati kod onih poslodavaca koji sudjeluju u društveno važnim pitanjima kao što su obrazovanje, nezaposlenost i zdravstvena zaštita, a oni najoptimističniji u vezi s napretkom svoje zemlje skloniji su svoje poslodavce informisati o svom sudjelovanju u rješavanju širih društveno-privrednih problema.
U cjelini, stavovi milenijalaca o poslovnom okružju i dalje su sve bolji. Već treću godinu zaredom raste broj ispitanika koji smatraju da se njihovi poslodavci ponašaju etično i da čelni ljudi pridonose stvaranju kvalitetnijeg društva. Manji je broj onih koji smatraju da se poslovni subjekti rukovode isključivo ostvarivanjem dobiti i svoje prioritete određuju vodeći vrlo malo računa o društvu.
Premda je šest od deset milenijalaca izjavilo da su multinacionalne korporacije imale pozitivan uticaj na probleme koji ih najviše muče, vjeruju da velike organizacije mogu učiniti mnogo više.
„Prošlogodišnja zbivanja bila su poziv na buđenje i čelnicima poslovnih subjekata, i čelnicima vlada“, kaže Softić. „Poslovna zajednica može se, i mora pozabaviti pesimizmom milenijalaca dajući svoj veći doprinos društvu. U najboljoj smo poziciji da se pozabavimo rješavanjem najvećih problema društva i preuzmemo ulogu vodiča na putu ka stvaranju ekonomskog sistema koji bi funkcionisao za svakoga.“
Fleksibilnost pospješuje produktivnost i zadržavanje
Ukupno gledano, 84 posto milenijalaca izjavilo je da u svojim organizacijama ima određenu mogućnost fleksibilnosti u radu, a 39 posto kazalo je da rade u uslovima visoke fleksibilnosti. Mišljenja su da fleksibilni oblici rada pridonose većoj produktivnosti i angažovanosti radnika i istovremeno pobuđuju dobar osjećaj, pridonose zdravlju i sreći zaposlenika.
Čini se da su oni koji rade u visoko fleksibilnom uslovima odaniji svojim poslodavcima i dva i pol puta su skloniji ustvrditi da se mogućnost fleksibilnog rada pozitivno odražava na finansijske rezultate od onih koji rade u organizacijama koje imaju rigidnije uslove rada. Dvije trećine onih s mogućnošću rada u fleksibilnim uslovima kaže da imaju povjerenja u to da će njihove kolege to znati prepoznati, a 78 posto smatra da uživaju povjerenje svojih neposredno nadređenih.
Drugi nalazi ispitivanja:
• automatizacija – prijetnja i prilika. Automatizacija nedvojbeno pobuđuje strahove—40 posto ispitanika smatra ju prijetnjom njihovim radnim mjestima, 44 posto očekuje smanjenje potražnje za njihovim vještinama, većina vjeruje da će se morati prekvalifikovati, dok 53 posto drži da ona vodi do veće depersonalizacije i manje ljudskosti. Nasuprot tome, mnogi ispitanici—osobito milenijalci koji se smatraju „super“ povezanima—automatizaciju vide kao priliku za djelovanje koje donosi dodanu vrijednost, odnosno za kreativnost te učenje novih vještina.
• traži se otvorenost i strastvenost, ne radikalnost. Ispitani milenijalci općenito ne podržavaju vođe čiji stavovi su kontroverzni, unose razdor ili koji teže radikalnim umjesto postupnim promjenama. Bolje se osjećaju kad čelnici iz poslovnog i političkog svijeta govore jednostavnim jezikom i bez uvijanja.
• skeptičnost oko saradnje između poslovne zajednice i države. Iz perspektive rješavanja društvenih problema, milenijalci se podjednako dijele na one koji vjeruju u dobru saradnju između poslovne zajednice i države (49 posto) i one koji u to ne vjeruju (48 posto). Samo 27 posto ispitanika smatra da saradnja između poslovnih subjekata i države u konačnici ide u korist građana, odnosno društva.
• pozitivan stav prema kreativnosti i vještinama generacije Z. Milenijalci su blagonakloni prema generaciji Z, populaciji do navršenih 18 godina života, jer smatraju da imaju izrazite informatičko-tehnološke vještine i sposobnost kreativnog razmišljanja. Šestero od desetero milienijalaca drži da će generacija Z imati pozitivan uticaj kako će rasti njihov udio na radnim mjestima, što je istaknutije na tržištima u razvoju (70 posto) nego na zrelim tržištima (52 posto).
Rezultati cijelog ispitivanja dostupni su ovdje: Millennial Survey.
