Kako će britansko-evropski trgovinski sporazum uticati na BOSNU I HERCEGOVINU

Nakon isteka prelaznog Brexit perioda, od 1. januara ove godine britanske kompanije i definitivno se smatraju društvima iz trećih zemalja u odnosu na Evropsku uniju. U skladu s tim, u ekonomskim odnosima između BiH i Ujedinjenog Kraljevstva prestala su važiti pravila koja proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, čime se dodatno suzio prostor za tu vrstu saradnje dviju zemalja koja ni do sada nije bila na naročito visokom niovu. Piše: Armin Zeba

29

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske 1. februara 2020. zvanično je izašlo iz Evropske unije, ali je u ekonomskom smislu baštinilo status njene članice tokom prelaznog perioda koji je istekao 1. januara ove godine, od kada se britanske kompanije i definitivno smatraju društvima iz trećih zemalja u odnosu na EU. U međuvremenu, samo sedmicu prije brisanja Ujedinjenog Kraljevstva iz jedinstvenog evropskog tržišta, postignut je trgovinski sporazum dviju strana kojim su definirana pravila igre u budućim ekonomskim odnosima na relaciji London – Brisel, čija su glavna karakteristika nulte carine i neograničene izvozne kvote, kojima bi se, kako očekuju potpisnici, trebala očuvati međusobna trgovinska razmjena u vrijednosti od skoro bilion američkih dolara godišnje.

Mada su spomenutim sporazumom nesumnjivo ublažene posljedice ekonomskog razlaza Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije, koje bi u suprotnom, kako je procijenio Ured za budžetsku odgovornost Velike Britanije, britansku ekonomiju samo u 2021. godini koštao 40 milijardi funti i 300.000 radnih mjesta, sasvim je jasno da će finalizacija Brexita izazvati određene turbulencije na evropskom tržištu. Razmjere ekonomskog razlaza Ujedinjenog kraljevstva i EU će se vidjeti tek nakon izvjesnog protoka vremena, a sigurno je da će indirektno zahvatiti i sitne aktere kontinentalne tržišne utakmice poput Bosne i Hercegovine.

Skromna ulaganja

Kada je riječ o dosadašnjim ekonomskim odnosima naše zemlje i Ujedinjenog Kraljevstva, koje spada među svjetske ekonomije sa najvećim obimom direktnih ulaganja realiziranih u inozemstvu, vrijednijim od 80 milijardi američkih dolara godišnje, u investicijskom smislu oni su bili na prilično niskim granama. Naime, prema podacima Centralne banke BiH, u proteklih četvrt stoljeća u bosanskohercegovačku ekonomiju kroz britanske investicije slilo se manje od 600 miliona KM, što Ujedinjeno Kraljevstvo čini tek desetim na listi najvećih investitora u BiH, sa učešćem od oko četiri posto u ukupnoj sumi direktnih stranih ulaganja.

Na pitanje o refleksijama finalizacije Brexita na našu zemlju u kontekstu priliva britanskih direktnih investicija, iz Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) u BiH, čije su ranije procjene govorile su da bi ekonomski razlaz Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije mogao povećati interes otočkih investitora za BiH “kao lokacije s koje bi mogli izvoziti svoje proizvode u region i EU na osnovu ugovora o slobodnoj i preferencijalnoj trgovini“,  odgovaraju konstatacijom da će “s obzirom na trenutnu situaciju s pandemijom korona virusa trebati ipak sačekati određeni period kako bi se vidjelo u kom pravcu će se privredna i generalno investiciona dinamika u Evropi i svijetu odvijati nakon okončanja pandemije, što ima direktne refleksije na privredne aktivnosti u BiH“.

“Procjene govore da se dinamika privrednih aktivnosti i ulaganja u periodu prije pandemije neće doseći sigurno za nekoliko godina, što automatski znači da će se ta refleksija prenijeti i na našu zemlju.

Prema procjenama nadležnih, Brexit neće imati trenutne uticaje na međunarodne trgovinske tokove, pa tako ni na bilateralnu trgovinu BiH“, ocjenjuje u izjavi za naš magazin Jasmina Dževlan, portparol FIPA-e.

Kada je, pak, riječ o trendovima u prilivu britanskih investicija u BiH neovisno o Brexitu, odnosno, razlozima za slab interes ulagača iz Ujedinjenog Kraljevstva za bosanskohercegovačko tržište, Dževlan podsjeća da je FIPA i ranije upozoravala da se Bosna i Hercegovina u inostranstvu još uvijek percipira kao zemlja ratnog naslijeđa te da se o njenim privrednim i turističkim potencijalima ne zna mnogo u svijetu, “što su pokazala naša istraživanja, kao i istraživanja međunarodnih marketinških agencija“.

“Stoga je FIPA i predlagala Vijeću ministara BiH pokretanje trogodišnje nacionalne medijske kampanje Invest in Bosnia and Herzegovina u stranim sredstvima informisanja, s ciljem otklanjanja predrasuda i stereotipa o BiH, daljeg poboljšanje njenog imidža, skretanja pažnje stranih investitora na potencijale zemlje kao investicione lokacije, ali i u smislu njenog pozicioniranja kao atraktivnog turističkog odredišta.

Uzimajući u obzir trenutnu percepciju i imidž BiH, koji direktno utiču na privlačenje stranih investicija koje su u padu posljednjih nekoliko godina, kao i činjenicu da duži niz godina nisu poduzimane aktivnosti na njenom medijskom promovisanju u inostranstvu, vrlo je teško očekivati generalno značajnije investicije, posebno iz Velike Britanije, gdje smo u posljednjih nekoliko godina imali samo dva učešća na sajmu i jednu prezentaciju privrednih potencijala BiH, što je nedovoljno ukoliko se žele privući britanski investitori da ulažu u našu zemlju“, zaključuje Dževlan.

Ništa bolja situacija nije ni u sferi vanjskotrgovinske razmjene između dviju zemalja, čija je vrijednost, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u pretpandemijskoj 2019. godini bila nešto veća od 242 miliona KM (oko 83 miliona KM izvoza i oko 159 miliona KM uvoza), a u prvih 11 prošlogodišnjih mjeseci iznosila oko 218,5 miliona KM, uz godišnji rast izvoza za 32,5 posto, na više od 100 miliona KM, i pad uvoza za 19,2 posto, ispod 118 miliona KM.

Uticaj na izvoz

Podsjećajući da su tokom prelaznog perioda u trgovini između Bosne i Hercegovine i Ujedinjenog Kraljevstva primjenjivane trgovinske odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno da je do kraja prošle godine u njihovoj međusobnoj razmjeni važio preferencijalni tretman roba, a da se od 1. januara 2021. primjenjuju važeće tarife dviju zemalja i carinska opterećenja po principu najpovlaštenije nacije (MFN), iz Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH upozoravaju da “pored carina na uvoz roba porijeklom iz BiH na tržište Ujedinjenog Kraljevstva, uvezena roba je opterećena i unutrašnjim porezima na tom tržištu, što dodatno poskupljuje izvoznu cijenu bh. proizvoda i umanjuje njihovu konkurentnost i mogućnost plasmana na tržište Ujedinjenog Kraljevstva“.

“To može dovesti do poremećaja u realizaciji već ugovorenih poslova, ali i sklapanju novih poslovnih ugovora na britanskom tržištu, gdje je izvoz naše zemlje u posljednjih pet godina bio stabilan i u prosjeku iznosio 76,6 miliona KM godišnje, a Ujedinjeno Kraljevstvo bilo je na 21. mjestu na listi partnera u izvozu BiH“, napominju iz VTK BiH

Pojašnjavajući u kojim proizvodnim oblastima se novim trgovinskim pravilima otvara prostor za jačanje bh. izvoza u Ujedinjeno Kraljevstvo, a na kojim poljima bi on mogao biti dodatno umanjen, iz VTK BiH primjećuju da je u tom kontekstu prvenstveno potrebno analizirati uticaj promjene trgovinskog režima na proizvode koje BiH najviše izvozi u Veliku Britaniju te zaključuju da se “primjenom carina po principu MFN kod većine najznačajnijih izvoznih proizvoda BiH situacija neće bitno promijeniti“.

“Naime, carina ostaje nula posto za sjedala, namještaj i njegove dijelove bazirane na drvetu, proizvode od kartona i papira (vrećice, kutije, masni papir), proizvode hemijske i petrokemijske industrije (silikon,  gorivo za mlazne motore – kerozin), rude i koncentrate olova i cinka, ostale otpatke i lomljavine plemenitih metala.

Iznos carine od dva posto plaćat će se na dijelove za sjedala od drugih materijala, izolovanu žicu, montažne kuće od željeza i čelika, drvenu montažnu gradnju, dok će carinom od četiri posto biti opterećeni ostali sulfidi.

Svi spomenuti, kao i većina proizvoda koji se ne nalaze među najvažnijim izvoznim proizvodima BiH na britansko tržište, prilikom uvoza podliježu i porezu na dodanu vrijednost od 20 posto“, preciziraju iz VTK BiH, uz konstataciju da “uvođenje bilo kakve carine svakako utiče na konkurentnost datih proizvoda na stranom tržištu“.

Govoreći o načinu na koji će na vanjskotrgovinske trendove na relaciji BiH – Ujedinjeno Kraljevstvo uticati britansko-evropski sporazum o trgovini, odnosno, o segmentima u kojima je on dobar ili loš za našu zemlju, iz VTK BiH potcrtavaju da je “situacija u kojoj se nalazimo u pogledu trgovinskih odnosa sa Ujedinjenim Kraljevstvom sada nepovoljnija nego u doba kada je ta zemlja bila članica EU“.

“Britanski proizvodi koji dolaze na naše tržište sada su, također, u manje konkurentnom položaju u odnosu na one iz zemalja EU, jer se na njih primjenjuje uvozna dažbina po MFN carinskoj stopi u skladu sa Zakonom o carinskoj tarifi BiH i Odluci o utvrđivanju carinske tarife za 2021. godinu.

Prilikom utvrđivanja preferencijalnog porijekla robe koja se uvozi iz EU, inputi sadržani u robi porijeklom iz Ujedinjenog Kraljevstva se ne bi kumulirali te bi se stoga primjenjivale odredbe za nepreferencijalno porijeklo robe u skladu sa Zakonom o carinskoj politici u BiH. To praktično znači da prilikom uvoza u BiH nekih komponenti ili materijala za proizvodnju koji sadrže i veći dio britanskog porijekla, sada nepreferencijalnog, možemo doći u problem prilikom izračuna bh. porijekla gotovog proizvoda“, obrazlažu iz VTK BiH. Kao imperativ iz VTK BiH potenciraju redefiniranje trgovinskih odnosa BiH sa Ujedinjenim Kraljevstvom, ne samo kao načina za minimiziranje negativnih posljedica Brexita na bh. izvoz, nego i kao važan preduvjet za jačanje interesa britanskih investitora za našu zemlju.

 “Bez obzira na relativno male promjene u carinskim stopama za glavne izvozne proizvode BiH na britansko tržište, potrebno je ubrzati proces bilateralnih pregovora naše države sa Ujedinjenim Kraljevstvom oko zaključivanja međusobnog sporazuma o slobodnoj trgovini ili drugog vida trgovinskog sporazuma, kako bi se u obostranom interesu regulirali trgovinski odnosi na dobrobit daljeg razvoja privrednih odnosa i vanjskotrgovinske razmjene.

Do tada, trgovina će se odvijati po ranije spomenutim pravilima Svjetske trgovinske organizacije, tj. najpovlaštenije nacije.

Dok se ne uspostave jasni bilateralni trgovinski odnosi, nije izvjesno očekivati neki porast ulaganja britanskih firmi u BiH. Donošenje poslovne odluke o investicijama na teritoriji druge države je kompleksan poduhvat, koji zahtijeva analizu pouzdanih podataka i pokazatelja, a jasno definirana regulativa koja određuje međusobni trgovinski režim, kao i drugi zakoni iz privredne domene, predstavljaju termelj za takve odluke“, zaključuju iz VTK BiH.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here