G20 – moratorij na kredite siromašnima bez velikih rezultata

Inicijativa za privremenu obustavu servisiranja dugova (DSSI) koju su vodeće ekonomije svijeta usvojile u aprilu ove godine, produžava se za još šest mjeseci radi podrške najranjivijim zemljama u borbi s pandemijom. Međutim, brojke pokazuju da je ova Inicijativa imala ograničen uticaj. Pripremila: Žana Marić

33

Grupa 20 vodećih ekonomija svijeta G20 postigla je dogovor o produženju perioda djelimične ili potpune obustave naplate duga najsiromašnijim zemljama za još šest mjeseci. Na sastanku održanom putem interneta, kojim je predsjedavala Saudijska Arabija, ministri finansija i guverneri centralnih banaka zemalja G20 dogovorili su da se Inicijativa za privremenu obustavu servisiranja dugova (DSSI), usvojena u aprilu, na period od šest mjeseci, produži do juna 2021. godine “radi podrške najranjivijim zemljama“ u borbi s pandemijom.

Svjetska banka, međunarodne organizacije i aktivisti pozvali su da se ta mjera produži do kraja 2021. godine, a nevladina organizacija Oxfam je tražila da se zadrži i 2022. godine.

Sastanak G20 održao se u vrijeme kada se epidemija nastavlja širiti i pogađati privrede, dovodeći između ostalog do zatvaranje firmi i spektakularnog rasta nezaposlenosti. Virtuelni sastanak održao se dan poslije nove prognoze Međunarodnog monetarnog fonda u kojoj se očekuje recesija svjetske privrede od 4,4 posto u 2020. godini, a posljedice krize trajat će više godina.

Nedovoljno djelovanje

Prema Svjetskoj banci dug 73 najsiromašnije zemlje svijeta porastao je za 9,5 posto 2019. godine i dostigao rekordne 744 milijarde dolara, što ukazuje na hitnu potrebu saradnje među kreditorima i dužnicima. Do sada je 46 od 73 najsiromašnije zemlje zatražilo da bude obuhvaćeno tom inicijativom, od kojih je većina u Africi. Mnoge siromašnije zemlje nerado traže zamrzavanje plaćanja državnih obveznica, zabrinuti da bi to moglo naštetiti njihovoj sposobnosti posuđivanja novca u budućnosti. Do sada je DSSI pokrio samo mršavih 1,66 posto plaćanja svih država u razvoju do 2020. godine. Inicijativa je do sada imala ograničen uticaj zbog odsutnosti privatnih vjerovnika i neuspjehom Kine da uključi sve državne institucije. Kao rezultat toga, samo 24 posto isplata duga koje su države korisnice trebale izvršiti između maja i decembra 2020. godine, zapravo je bilo predmet potencijalne obustave duga. Prognozira se da će do juna 2021. potencijalno pokriti samo 44 posto plaćanja duga 46 zemalja koje su do sada zatražile učestvovanje u DSSI-u.

Međunarodne nevladine organizacije, aktivisti, ali i politički zvaničnici snažno su kritikovali G20 zbog nedovoljnog djelovanja, kako su ocjenili, prema siromašnim zemljama.

Dužnosnici su kazali da, iako su izgledi manje nepovoljni i svjetska ekonomija pokazuje znakove oporavka, oporavak je neujednačen, vrlo neizvjestan i izložen rizicima daljeg slabljenja.

„Unatoč postignutom napretku po pitanju međunarodne finansijske pomoći najsiromašnijim zemljama, moramo se još više angažirati”, izjavio je saudijski ministar finansija Mohammed al-Jadaan u uvodnom govoru, podržavajući produženje Inicijative.

Čelnik Svjetske banke David Malpass poručio je dužnosnicima G20 da moraju razmotriti dodatne mjere, budući da inicijativa obustave naplate duga samo odgađa naplatu i ne smanjuje obaveze siromašnih.

„Prijeti opasnost gubitka kontrole nad dugom koji najsiromašniji neće moći vraćati. Do iduće godine kriza bi mogla gurnuti još 150 miliona ljudi u ekstremno siromaštvo i zahtijeva odlučnije mjere smanjenja duga siromašnih. Recesija u razvijenim ekonomijama manje je strašna nego što se strahovalo, ali u većini zemalja u razvoju prerasla je u depresiju, posebno u onim najsiromašnijim“, pojasnio je Malpass.

Izvršna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva rekla je kako će šestomjesečno produženje zamrzavanja službenih bilateralnih plaćanja Grupe 20 glavnih ekonomija pomoći zemljama s niskim prihodima koje koči pandemija COVID-19, ali da su potrebne hitnije mjere.

“Kupujemo malo vremena, ali moramo se suočiti sa stvarnošću da su pred nama puno odlučnije akcije. Učiniti premalo i prekasno, skupo je za dužnike, skupo i za vjerovnike”, rekla je Georgieva, upozorivši da će nivo globalnog duga dosegnuti 100 posto bruto domaćeg proizvoda 2021. godine, a negativni uticaj državnih neplaćanja mogao bi se brzo proširiti.

Ogromne kritike, kada je u pitanju odgoda plaćanja duga najsiromašnijih zemalja upućene su prema Kini.

Komercijalne banke, investicijski fondovi i Kina trebali bi se pridružiti moratoriju duga za najsiromašnije zemlje svijeta, rekao je njemački ministar razvoja Gerd Mueller.

Svjetska banka dodala je svoj glas pozivima bogatim zemljama, uključujući Kinu, da otkažu dugove siromašnim zemljama kako bi im pomogle da prebrode oluju od koronavirusa, rekavši da su dosadašnji napori bili važni, ali neadekvatni.

Kritike upućene Kini

Malpass je optužio Kinu da nije u potpunosti učestvovala u Inicijativi za obustavu servisa duga 20 (DSSI). Dodao je da je val dužničkih problema u Africi i ekonomijama u razvoju rezultat “brzog rasta novih službenih zajmodavaca, posebno nekoliko kineskih dobro kapitaliziranih vjerovnika”.

Kina je inače najveći bilateralni zajmodavac za većinu ekonomija u razvoju. Od iznosa duga siromašnih zemalja koje učestvuju u planu duga G20 između maja i decembra ove godine, 70 posto, odnosno 7,17 milijardi američkih dolara, odnosilo se na Kinu. Očekuje se da će se taj iznos sljedeće godine povećati na 10,51 milijardu američkih dolara ili 74 posto od ukupnog iznosa.

Grupa od 20 bogatih država, uključujući Japan, Sjedinjene Američke Države i Veliku Britaniju, optužila je Kinu da nije u potpunosti učestvovala u DSSI-u i stoga nije uspjela pomoći afričkim zemljama da smanje svoj teret duga.

Ove kritike upućene Kini, rezultirale su time da je dva dana nakon održavanja sastanka G20, kineska banka Exim potpisala sporazume o obustavi duga s 11 afričkih zemalja, budući da se Peking obavezao u potpunosti učestvovati u Inicijativi za obustavu servisa duga 20 (DSSI).

Iz Ministarstva vanjskih poslova Kine saopćeno je kako su i drugi neslužbeni vjerovnici postigli konsenzus o ublažavanju duga s nekim afričkim zemljama u vezi s DSSI-jem.

Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Kine Zhao Lijian rekao je da će se Kina odreći beskamatnih zajmova koji dospijevaju do kraja 2020. godine za 15 afričkih zemalja i nastavit će vršiti pritisak na međunarodnu zajednicu, posebno G20, na dalje produženje  obustave duga.

Kina nije otkrila koje su zemlje imale koristi od oslobađanja od duga ili od kojih zemalja su se odrekli beskamatnih zajmova. No nekoliko zemalja, poput Zambije, Angole, Etiopije, Republike Kongo (Brazzaville), Džibutija, Mozambika i Kenije, navodno pregovara o restrukturiranju svojih kineskih zajmova.

Međutim, beskamatni zajmovi čine samo mali dio – oko pet posto ukupnog duga afričkih zemalja prema Pekingu.

Malpass traži da Kineska razvojna banka (CDB) učestvuje kao službeni bilateralni zajmodavac kako bi DSSI bio efikasan. Kina je tvrdila da bi se banka trebala tretirati kao komercijalni zajmodavac, budući da CDB daje kredite na komercijalne, a ne na koncesione uvjete. S druge strane, Kina je tražila da se Svjetska banka uključi u DSSI.

Jedan od problema kada su u pitanju mjere pomoći prema najsiromašnijim zemljama jest da upravo te zemlje nemaju mjesto za stolom u G20 i možda neće imati pravo glasa o budućim mjerama. Al-Jadaan prepoznao je zabrinutost zemalja s najnižim prihodima na svijetu, koje smatraju da nemaju glas dok G20 raspravlja o tim pitanjima, ali je dodao da te zemlje imaju predstavništvo u Međunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci, koja blisko sarađuju s G20.

G24, tijelo koje predstavlja zemlje s niskim i srednjim prihodima na međunarodnim forumima, objavilo je saopćenje u kojem poziva na podršku zemljama sa malim i srednjim dohotkom (LMIC) dok “upravljaju svojim sve većim ranjivostima duga kako bi izbjegli dužničku krizu koja ozbiljno koči napredak”.

Mozambički ministar privrede i finansija Adriano Afonso Maleiane rekao je da njegova zemlja pozdravlja napore G20 koji mogu pomoći u ublažavanju nekih problema sa gotovinom, ali “kada je pitanje obustavljeno, a ne otkazano, postavlja više pitanja nego odgovora.”

O daljoj mogućnost produžavanja suspenzije otplata duga za još šest mjeseci razmatrat će se u aprilu 2021. godine.

Anterfile: Neophodno uključivanje Svjetske banke

Predsjednik Svjetske banke David Malpass najavio je da planira tražiti od dioničara te institucije da daju 25 milijardi dolara u fond banke za najsiromašnije zemlje, Međunarodno udruženje za razvoj (IDA).

Prijedlog dolazi jer je IDA ove godine preuzela svoje finansijske obaveze kao odgovor na pandemiju COVID-19, a Malpass je rekao novinarima da je svrha novog zahtjeva za finansiranje “izbjegavanje litice” koja bi se mogla pojaviti, ako fond izgori kroz svoje resurse rano i u sljedećim godinama mora se smanjiti.

Novi pogon uključivat će 10 milijardi dolara bespovratnih sredstava od dioničara IDA-e, rekao je Malpass novinarima, opisujući ga kao “način za ublažavanje mogućnosti obveze IDA-e tokom naredne tri godine”.

Grupe civilnog društva u više su navrata vršile pritisak da Svjetska banka oslobodi javne resurse opraštajući dug zemalja koje su od institucije posudile novac. Banka je otvoreno izrazila potrebu da drugi vjerovnici obustave ili oproste isplate duga zbog ekonomske krize koju je donio COVID-19, ali Malpass to nerado čini sa postojećim kreditima banke.

Kritičari tvrde da, iako je pomoć u bespovratnim sredstvima jako potrebna, banka potcjenjuje njezinu podršku zahtijevajući od zemalja da nastave vraćati zajmove u trenutku kada su njihovi budžeti smanjeni..

Svjetska banka daje jednom rukom, a drugom vraća 3,77 milijardi dolara ove godine”, napisala je Nadia Daar, voditeljica ureda Oxfama u Washingtonu, komentirajući iznos koji su banci ove godine dugovale 73 najsiromašnije države svijeta.

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here