Predstavnici bosanskohercegovačke poslovne zajednice govorili su o ostvarenim poslovnim rezultatima i izazovima s kojima su se susretali u 2019. godini koju su obilježile turbulencije na svjetskom tržištu, ali i neformiranje vlasti u BiH.
U kakvom su poslovnom ambijentu se poslovalo u BiH, saznajte kroz odgovore predstavnika bh. poslovne zajednice na pitanja:
Kako ocjenjujete poslovni ambijent u BiH tokom 2019. godine uopće?
– Sektor mikrofinansija pokazao je tendenciju rasta i razvoja u 2019. godini, kao i cijeli finansijski sektor. Postojeći zakonski okvir pogodovao rastu i razvoju mikrokreditnih organizacija u BiH. Poslovni ambijent treba razvijati brže i u skladu sa najnovijim zahtjevima tržišta. Odlazak obrazovanih ljudi zasigurno će predstavljati najveći izazov u radu i u životu u BiH. Evidentno je da se BiH ne može oslanjati na velike gigantske kompanije koje su zapošljavale više hiljada ljudi, te je fokus sve više na malim i mikro preduzećima. Procjenjuje se da je u periodu od 1996. do 2019. godine isplaćeno više od tri miliona mikrokredita u iznosu od oko devet miljardi KM i da je ove kredite u BIH koristilo više od 625.000 lica. Živući svoju misiju i viziju, mikrofinansijski sektor pomaže pojedincima i generiranju uspješnog poslovnog ambijenta u BiH.
S kojim izazovima u poslovanju ste se susretali u prethodnoj godini?
– Udruženje kontinuirano radi na jačanju pozitivnog imidža sektora, institucionalnog kapaciteta Udruženja, poboljšanja regulatornog okvira, te zaštiti korisnika financijskih usluga i podizanju standarda poslovanja. U novembru je održana konferencija Uloga i značaj mikrofinansiranja koja je jedan od prvih koraka u pravcu značajnijeg predstavljanja mikrofinansijskog sektora u javnosti. Također, Udruženje je u 2019. godini dobilo četiri nove članice koje nastoje predstaviti pozitivnu sliku za rast i razvoj ciljeva mikrokreditnog sektora u BiH. Vrlo je bitan segment edukacije djelatnika i menadžmenta, ali i klijenata mikrofinansijskih organizacija, te su Udruženje i članice su u 2019. godini učestvovale u kampanji Borrow Wisley. Izazov nam je i cilj da mikrokreditni sektor bude proaktivniji u predlaganju inicijativa nadležnim tijelima s ciljem poboljšanja regulatornog okvira te razvoja novih proizvoda i usluga.
Koji je to najprioritetniji ekonomski potez koji bi nova vlast trebala preduzeti s ciljem poboljšanja poslovnog ambijenta?
– Sektoru je potrebno razumjevanje i prepoznatljivost u javnosti. Jedino BiH u regionu posjeduje zakonsku regulativu koja se odnosi isključivo na mikrofinansijski sektor, ali zakonodavni okvir treba dalje podizati. Da bi se potencijal ovog sektora iskoristio u potpunosti za dobrobit građana i države BiH, nephodno je uspostaviti harmoniziran i adekvatan zakonski okvir koji će omogućiti dalji rast i razvoj sektora. Ono što bi omogućilo brži privredni razvoja sektora jeste pristup europskim fondovima, posebno programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI). Pored toga treba dodatno unaprijediti Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti BIH, u skladu sa preporukama međunarodne organizacije FATF.