Jeste li emotivna osoba? Izaziva li vam ta riječ osjećaj nelagode i imate li problem priznati da jeste?
Ako optimizam stvara jedinstvo, pesimizam čini suprotno, razdjeljuje i dovodi do neuspjeha.
Danas kada svi žurimo za uspjehom i moći, nameću se osobine poput upornosti, čvrstine, a rijetko se spominje kako je kompletna osoba i osoba koja može ostvariti uspjeh, bilo u poslovnom ili u privatnom životu, ujedno i ona koja ima razvijenu emocionalnu inteligenciju. Sposobnost izražavanja i zapažanja, razlikovanja i razumijevanja, a naročito upravljanje emocijama olakšavaju pristup i rješavanje raznih problema s kojima je pojedinac suočen u životu.
Lideri u svakoj organizaciji shvataju da su emocije sastavni dio ljudskog bića i stoga ih treba znati dobro razumjeti. Iz ovog razloga je potrebno prakticirati emocionalni menadžment u organizaciji kako bi se osiguralo da negativne emocije i sukob ne ometaju vaš tim u postizanju ciljeva vašeg tima i organizacije.
Unatoč činjenici da su timovi obično više optimistični nego pesimistični, većina nas će imati negativno iskustvo sa jednim ili sa više pojedinaca čiji uticaj je destruktivan na cijeli tim. Koncept „loše jabuke” unutar radnog tima je kada jedna negativna osoba može “kontaminirati” ostatak grupe.
Emocionalni menadžment nije lagan podvig jer lidere čini odgovornim za orkestriranje emocija članova tima. Korijen emocija može biti bilo šta, od poslovnih odgovornosti do privatnih okolnosti, nerijetko su to stvari koje nisu povezane s poslom.
Negativnost utiče na performanse individua, te proporcionalno na produktivnost grupe, posebno kada je riječ o dugotrajnom problemu i može učiniti vaš tim nekooperativnim. David Gosta, poslovni trener iz Melbourna, savjetuje vlasnicima kompanija da paze na negativnog ili često neraspoloženog člana tima koji možda narušavaju sve napore čitave zajednice i zašto bi, umjesto toga, trebali uzgajati pozitivno okruženje za svoj tim.
Iako većina projekata počinje optimizmom, nije zgoreg unaprijed razraditi strategiju i načine na koje će vaš tim ostati takav kada dođe do težih izazova ili problema. Na taj način, spriječit ćete da vaš tim srlja u veće konflikte i rascjepe, te da zajednicom ne preovlada animozitet prema zajedničkom provođenju poslovnih ciljeva.
Vaš tim ispašta ako postoji neko ko uvijek donosi negativnu energiju, percepciju ili stav. Ako optimizam stvara jedinstvo, pesimizam čini suprotno, razdjeljuje i dovodi do neuspjeha. Na putu uspješnog izvršavanja zadataka, osobna mišljenja će ponekad varirati ili će se čak sukobiti. Negativnost stavlja konflikte na višu razinu i može biti uzrok da ljudi imaju emotivne ispade koji uzrokuju interpersonalne konflikte, koji opet mogu eskalirati izvan kontrole.
Nije uvijek lako utvrditi je li disfunkcija tima rezultat jednog pojedinca ili više članova tima. Bilo kako bilo, individualna ponašanja se svakako s vremenom postepeno razvijaju u grupnu disfunkciju. Jedan „težak” pojedinac može izazvati strah, tjeskobu i obrambeni stav u drugima, što dovodi čak i do toga da se članovi skupine postupno isključuju iz tima, tj. prestaju se identificirati sa zajedništvom, pa iz samozaštite, počinju samostalno raditi. Istraživanja pokazuju da negativne emocije jednog člana tima mogu imati štetne i dugotrajne posljedice na druge kolege – primjerice samo svjedočenje nepristojnom ponašanju ili sukobu umanjuje koncentraciju,
kreativnost i učinkovito rješavanje problema drugih uposlenika, te sabotira moral.
Kako timovi reagiraju na negativnu osobu?
Istraživanja ukazuju na tri tipična odgovora:
1) promjena ponašanja osobe (motivacijska intervencija).
2) Uklanjanje negativnih osoba (odbacivanje).
3) Zaštita samog sebe (obrambenost).
Prva dva zahtijevaju da članovi tima imaju neku moć ili uticaj. To često nije slučaj. Kada zbog organizacijskih ograničenja (nedostatak dobriog emocionalnog menadžmenta, slaba uprava itd.) ne postoji održiv način suočavanja s negativnom osobom, tada je odbrambeni mehanizam jedino sredstvo jer se individue osjećaju bespomoćnima i nepodržanima. U mnogim slučajevima ”teški” pojedinac može biti i sam lider ili se može smatrati kolegom koji ima uticaj – možda zbog onoga što zna, možda zbog prednosti njegove pozicije, iznimne tehničke stručnosti ili sposobnosti privlačenja moći i uticaja. Takve visokorizične pojedince trebalo bi ukloniti ili zaštititi prstenom kako bi se njihov učinak kontaminacije sveo na najmanju moguću mjeru. U praksi to nije uvijek lako, ali takvo ponašanje treba suzbit radi šire skupine.
Loše vodstvo gotovo je uvijek jedan od faktora – dopustiti negativnoj osobi da ustraje u svom ponašanju. Stoga ostali članovi tima usvajaju druge načine za izlazak na kraj s ovim problemom. Također, usredotočenost na međuljudske odnose, a ne na primarnu zadaću i svrhu njihova rada počinje preovladavati, te kao posljedica individue se povlače i „ispunjavaju svoje obaveze”. Tako individualna disfunkcija postepeno postaje disfunkcija tima. Zanimljivo je da istraživanja upućuju na to da, iako je potrebno samo jednom pojedincu da uništi performanse tima, za ponovnu uspostavu učinkovitosti i efikasnosti tima potrebno je više od jedne osobe. Zaključuje se da je učinak negativne osobe u skupini nesrazmjeran – inače poznat kao „loše je jače nego dobro” djelovanje. Timski duh se također smatra nesrazmjernim i jednostavnijim za uništavanje nego za izgradnju.
Lideri grupa mogu ojačati tim tako što će postati “navijači optimizma”. Moto na temu “nastavljamo dalje zajedno”, kao i motivirajući primjer liderskog angažmana sa snažnom i pozitivnom radnom etikom, doprinosi uspjehu vašeg tima.
Emocionalno upravljanje, prema David Guestu, poslovnom treneru u Melbourneu, mora biti dobro organizovano od samog začetka tima kako učinkovitost bila zagarantirana, unatoč jakim emocijama ili sukobima.
Kako se organizacije nose s negativnim ponašanjem unutar tima? Ključni su odabir kompatibilnih članova tima i njihovo osposobljavanje, pouzdanija procjena individua i upravljanje njihovim učinkom. Jasne uloge tima, timski procesi (npr. upravljanje sukobom; donošenje odluka) i vodstvo također su ključne odrednice učinkovitosti tima. Što je najvažnije, uspostavljanje dobrog primjera ponašanja u početku kao i tokom djelovanja tima i osiguravanje alata za osnaživanje tima, kao što su team buildng, zajedničke i individualne aktivnosti izvan svakodnevne radne rutine, pažnja prema mentalnom zdravlju pojedinca, te njihovo osnaživanje i podsticaj.
Emocionalni menadžment nije lagan podvig jer lidere čini odgovornim za orkestriranje emocija članova tima. Korijen emocija može biti bilo šta, od poslovnih odgovornosti do privatnih okolnosti, nerijetko su to stvari koje nisu povezane s poslom. Ako je ovaj askpekat od strane lidera korektno ispunjen, mogli biste biti na putu do uspješnog i emotivno zdravog tima iz snova.
