Hemijska industrija u Bosni i Hercegovini jedna je od grana koja ima ogroman potencijal. Tradicija bavljenja ovom vrstom industrije posebno na području Tuzlanskog kantona te prepoznatljivi proizvodi mogu znatno doprinijeti ekonomskom napretku naše zemlje. Dita je ponovo stala na noge, proizvodi Bosnalijeka i Violete prepoznatljivi su ne samo na našem nego i na inozemnom tržištu te mnoge druge fabrike iz ove grane ostvaruju uspješne rezultate. Međutim, da bi ova grana bila uspješnija sam potencijal i tradicija nisu dovoljni, potrebno je mnogo više.
„Ukoliko se osvrnemo na statističke podatke u odnosu na prethodne godine možemo reći da stanje u sektoru hemijske industrije pokazuje velike pomake, međutim kako se radi o grani koja obuhvata različite proizvodne djelatnosti i asortimane proizvoda, zastupljenost tih proizvoda na domaćem i inozemnom tržištu te ambijent u kojem posluju proizvodne kompanije stanje nije zadovoljavajuće. Da bi firme kontinuirano ostvarivale uspjeh, svakodnevno smo svjedoci velikog odricanja i suočavanja sa brojnim problemima. Izvoz hemijskih, farmaceutskih proizvoda, plastike, đubriva, gume u 2017. godini iznosio je 1,34 milijarde KM, što je za 20,99 posto više u odnosu na 2016. godinu. Sada, ukoliko uporedimo statistiku pomak je veliki i radi se o sektoru koji prednjači u izvoznim rezultatima zajedno sa elektroenergetskim, metalskim i drvnim sektorom“, za Business magazine kaže Almin Mališević, direktor Sektora za industriju i usluge Privredne komore FBiH.
Najviše kompanija u TK
Najveći broj kompanija iz ove oblasti koncentriran je na području Tuzlanskog kantona te ova industrija predstavlja jednu od okosnica ekonomskog napretka ovog kantona.
„Kada govorimo o hemijskoj industriji u TK važno je istaći da je u poslijeratnom periodu došlo do stabilizacije poslovanja, a u nekim značajnim privrednim društvima i do povećanja fizičkog obima proizvodnje i izvoza. Neka od privrednih društava iz hemijske industrije čine okosnicu razvoja Tuzlanskog kantona, FBiH kao i BiH. Hemijska industrija je izgrađena na bazi nalazišta soli u Tuzli gdje posluje društvo Rudnik soli Tuzla, a koji ima uticaj osim na privredu i na razvoj i turizma s obzirom na to da slana jezera u Tuzli koriste slanicu iz Rudnika soli, a što im daje značajnu prednost u turizmu u odnosu na obična jezera. Pokušaj oživljavanja proizvodnje u Hlor alkalnom kompleksu (HAK), nije uspio, a društvo je u ranijem periodu bilo proizvodač poliuretana, imalo je vlastitu elektrolizu, solanu. HAK je u procesu privatizacije prodat poljskoj kompaniji koja je samo djelimično oživjela proizvodnju, ali je vrlo brzo otišla u stečaj. Jedino za ovo društvo možemo reći da nije obnovilo proizvodnju, dok su ostala društva u aktivnom privređivanju“, za Business magazine kaže Osman Puškar, ministar privrede TK.
Pero Ćorić, direktor sektora granskih udruženja Privredne komore RS, za naš magazin ističe da u RS hemijska industrija ne zauzima neko značajno mjesto.
„Postoji veoma malo preduzeća u ovoj oblasti, Hemijska prerada kukuruza u Dubici, Hemijska prerada drveta-Destilacija Teslić, Hemofarm Banja Luka iz oblasti lijekova, Euro Lab Banja Luka -deterdženti i ako tu možemo dodati rafinerije nafte i ulja“, dodaje Ćorić.
Izazovi s kojima se susreću kompanije koje rade u ovoj oblasti su brojne. Najveću kočnicu predstavlja zakonodavstvo s obzirom na to da su zakoni koji su na snazi u BiH neujednačeni i različiti u bh. entitetima.
„Što se tiče problema s kojima se susreću gospodarska društva iz ove oblasti, trenutno je najveći problem što je Republika Srpska svoje zakonodavstvo iz oblasti kemikalija uskladila sa evropskim zakonodavstvom iz ove oblasti i u RS su važeći: Zakon o kemikalijama, Zakon o biocidima, Pravilnik o sigurnosti predmeta široke potrošnje, Pravilnik o utvrđivanju uvjeta za obavljanje djelatnosti proizvodnje, prometa i korištenja kemikalija i Pravilnik o klasifikaciji pakovanju i obilježavanju kemikalija i određenih proizvoda. FBiH još nije uskladila svoje zakonodavstvo iz ove oblasti. Nacrt zakona o kemikalijama FBiH, koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri, i novi Zakon o kemikalijama u RS, bit će potpuno međusobno usuglašeni, u cilju reguliranja identičnih pravila za jedinstveno tržište Bosne i Hercegovine, glede upravljanja kemikalijama“, za Business magazine kaže Marinko Bošnjak, pomoćnik ministra energije, rudarstva i industrije FBiH.
Mališević ističe aktuelni problem koji je izazvao i pažnju šire javnosti, a to je zabrana prometovanja hemijskih proizvoda (iz asortimana autokozmetičkih proizvoda i sl.) sa područja FBiH u RS. Problem je izazvan nepostojanjem Zakona o hemikalijama i Zakona o biocidima u FBiH.
„Da bi se plasirali proizvodi u RS kompanije moraju registrirati firmu i u RS i plaćati velike takse po svakom proizvodu te vršiti upis u registar hemikalija u RS. Upravo, zbog velikih administrativnih zapreka po pitanju zakona u hemijskoj industriji, ove sezone nećemo moći izvesti robe na pojedina tržišta. Stoga, potrebno je izvršiti harmonizaciju propisa te što hitnije pozabaviti kreiranjem i donošenjem zakona koji će regulirati transparentnu prisutnost proizvoda na domaćem tržištu, ali i omogućiti da bh. kompanije nesmetano prometuju i na stranom tržištu“, naglašava Mališević i dodaje da je prilikom pripreme zakona i pravilnika potrebno konsultirati i privrednu zajednicu kako bi provođenje zakonske regulative bilo ekonomski moguće i opravdano.
Napredak postoji
Ipak, unatoč svim poteškoćama, hemijska industrija pokazuje napredak, a pojedine kompanije bilježe uspjehe.
Tako je prema podacima koje nam je dostavilo Ministarstvo privrede TK, prihod Global ispat koksne industrije Lukavac-GIKIL u 2016. godini iznosio 192.723.008,00 KM, a godinu dana kasnije 290.786.981,00 KM. U 2016.godini izvoz je iznosio 155,768.445,00 KM, a u 2017. godini 260,633.399,00 KM. Sisecam soda Lukavac je u 2016. godini ostvarila ukupan prihod u iznosu od 204.779.733,00 KM, a u 2017. godini 210.474.610.00 KM. Ova kompanija je u 2016. godini ostvarila izvoz u vrijednosti od 199.223.978,00KM, a u 2017. godini 207.124,003.00 KM.
Kontinuirano dobre rezultate bilježi i kompanija Violeta iz Gruda sa svojim higijenskim proizvodima kako na domaćem tako i inozemnom tržištu. Na domaćem tržištu su lider u većini kategorija koje proizvode, ali i u nekim kategorijama na inozemnom tržištu.
„Surađujemo s nizom evropskih i svjetskih zemalja. Na području EU prisutni smo duži niz godina, i to u Hrvatskoj kroz proizvodnju i distribuciju, a u Sloveniji kroz distribuciju. Posebno smo ponosni što smo zahvaljujući odličnim odnosima s hrvatskim i slovenskim Sparom dobili mogućnost direktne suradnje i s austrijskim Sparom. Time smo postali prvi brend u regiji na zapadnoevropskom tržištu u segmentu higijenskih potrepština. U zemljama regije Violeta ima razvijenu jaku distribuciju. Zemlje u kojima smo prisutni putem distributera su Crna Gora, Srbija, Makedonija, Kosovo, Mađarska i Njemačka. Pored evropskog tržišta, aktivno surađujemo i s nekim egzotičnim zemljama svijeta. Tako smo do sad izvozili u Libiju, Katar, Ukrajinu, Rusiju, Kirgistan, Novu Kaledoniju… Naši proizvodi su po vrhunskim evropskim i svjetskim standardima, što nam i jest primarni cilj, a potvrda toga koja dolazi sa stranih tržišta dodatni nam je vjetar u leđa“, za Business magazine kaže Antonija Boras, Junior Marketing Manager kompanije Violeta.
Strateški plan razvoja hemijske industrije na nivou Federacije BiH ne postoji, ali da ova grana industrije može više i bolje saglasni su naši sagovornici.
„Kemijska industrija ima potencijala u BiH i može biti uspješna ukoliko se dovoljno uloži u istraživanja potreba tržišta, u razvoj novih proizvoda, praćenje tržišne ponude, educiranu radnu snagu i odgovaranje na potražnju i zahtjeve potrošača. Svjesni smo teškog stanja u državi stoga sami tražimo načine i ulažemo ondje gdje je potrebno, kako bi naše poslovanje iz godine u godinu bilježilo uspjehe“, naglašava Boras.
Mališević smatra da je prioritet ujednačavanje i usklađivanje zakona sa EU te da hemijska industrija u BiH ima potencijale da postane još razvijenija, ali to uglavnom zavisi od sluha vlasti po pitanju razvijanja ove industrijske grane.
„Razvijanjem hemijske industrije u BiH omogućile bi se nove poslovne prilike, nova tržišta, otvaranje novih kompanija, a time i nova radna mjesta. Ukoliko se pogledaju izvozni rezultati, BiH je izrazito dobra i u drvnoj industriji, elektro i metalnoj industriji, tekstilnoj, hemijskoj pa i u poljoprivredi…ali trenutni ambijent poslovanja za kompanije izrazito je težak. Prerađivačka industrija upošljava više od 105.500 radnika, što znači da je više od 300-400 hiljada stanovnika-porodica ovisno o ovom sektoru. Potrebno je omogućiti povoljan poslovni ambijent da bi kompanije nesmetano poslovale. Veliki je broj zakonskih ograničenja pa imamo tu i ukinutu stimulaciju izvoza kroz novi Zakon o dobiti, pa problem nedostatka kadrova, a velikim mahom izražen je trend odlaska radno sposobnog stanovništa iz BiH. Mnogi su faktori koji mogu utjecati da se nekreiranjem povoljnijeg ambijenta za poslovanje bh. kompanije iz prerađivačkog sektora dovedu u mnogo veće probleme, a u najgorem scenariju i njihovo gašenje. Dakle, više pažnje treba usmjeriti na budućnost i opstanak postojećih kompanija, strateško opredjeljenje razvoja ukupnog prerađivačkog sektora. Privredna/Gospodarska komora FBiH će nastaviti svoje aktivnosti kako bi se ovoj, a i drugim granama industrije olakšalo poslovanje i kako bi se pozitivnim zakonskim i podzakonskim rješenjima stavili u ravnopravan položaj sa konkurencijom u regionu“, dodaje Mališević.
Možemo konkurirati proizvodima iz EU
Kvalitet bh. proizvoda ne zaostaje za proizvodima EU. Naši sagovornici smatraju da se itekako možemo nositi sa EU tržištem, ali da je potrebno mnogo više uložiti u marketing.
„Kada je u pitanju reklamiranje stranih proizvoda u odnosu na domaće, teško možemo u tome biti konkuretni sa stranim proizvodima iz razloga što strane kompanije imaju daleko veći budžet za reklamiranje svojih proizvoda. Sigurni smo da vrlo često kvalitetom i prednjačimo u mnogo čemu u odnosu na proizvode stranih kompanija, ali troškovi reklamiranja na takvim tržištima su preveliki za bh kompanije“, kaže Mališević.
Istog mišljenja je i Boras, koja ističe da je za uspjeh potrebno puno rada i ulaganja, ali uz velika ulaganja u proizvodne pogone, stručne i kompetentne ljude možete napraviti iste ako ne i bolje prozvode.
Bh. potrošači sve više prepoznaju kvalitet domaćih proizvoda, međutim tržište je i dalje preplavljeno proizvodima iz uvoza.
„Gledajući na bh. tržištu, moramo naglasiti da jedino neki od domaćih tržnih centara, prioritet daju domaćoj proizvodnji, dok ostali tržni centri i veleprodaje ne daju veliki značaj domaćoj proizvodnji, a samim tim i domaćim proizvodima. Naša regulativa nije na adekvatan način pozicionirala domaće proizvode i to smanjuje njihov plasman na domaćem tržištu. Međutim, bh. građani su prepoznali kvalitet i sami traže domaće proizvode bez obzira na njihovu vidljivost na policama tržnih centara. Naša glavna inostrana tržišta su zemlje EU, od čega prednjače Hrvatska, Njemačka, Austrija i Srbija kao članica CEFTA-e. U BiH imamo kompanije čiji su proizvodi prisutni na tržištu više od 20 godina i itekako su prepoznatljivi i sa kvalitetom i sa standardima, kao što je kompanija Belif iz Tešnja, potom EZ Busovača, povratak na tržište Ditinih proizvoda, Solana, Violeta i sl. Također, farmaceutska industrija BiH na čelu sa Bosnalijekom prepoznata je kako na domaćem tako i na inostranim tržištima i bh. kvalitet domaćih proizvoda otvara vrata i kod najzahtjevnijih tržišta i kupaca. Bitno je napomenut da u hemijskoj industriji rade i kompanije poput Gikila iz Lukavca, koji spada u velike poslodavce i najveće izvoznike“, dodaje Mališević.
