Njemačka kancelarka Angela Merkel provest će na istom položaju i četvrti mandat, ali joj najprije predstoji period neizvjesnosti i rada na kompromisima. Jačanje ekstremne desnice i drugih ranije nevidljivih stranaka na nedavnim izborima u Njemačkoj otežalo je zadatak kancelarke da formira vladu koja će imati većinu u parlamentu. Vrijednost eura je pala u odnosu na dolar dan nakon izbora, kada je postalo jasno da su pred najvećom evropskom ekonomijom duge sedmice, vjerovatno i čitavi mjeseci, političkih pregovora prije nego što postane jasniji budući pravac kojim će se Njemačka kretati.
Trenutak u kojem je Merkel došla do svog četvrtog mandata ne bi mogao biti bolji: stopa nezaposlenosti u Njemačkoj pala je na rekordno nizak nivo od ujedinjenja Njemačke 1990. godine, na 5,6 posto sa augustovskih 5,7 posto, te Bloomberg podsjeća kako je to znak kako će njemačka ekonomija nastaviti jačati potpomognuta ličnom potrošnjom. Tradicionalno jak izvoz dodatno je ojačao u prvoj polovini 2017., a navodi vodećih njemačkih ekonomskih instituta, IFO, DIW, IWH, IFW i RWI iz redovnog polugodišnjeg izvještaja o njemačkoj ekonomiji govore da će budžetski višak do kraja godine doseći 28,3 milijarde eura te da će u 2018. iznositi 37,3 milijarde eura, a u 2019. čak 43,7 milijardi eura. Lična potrošnja bi ove godine trebala porasti 1,5 posto, govore procjene instituta GfK..
Pod vodstvom Angele Merkel, Njemačka posljednjih godina bilježi pad nezaposlenosti, stabilan rast i balansiran budžet te kancelarka može biti samo zadovoljna vlastitim učinkom. Ipak, na posljednjim izborima njen je konzervativni blok, stranka CDU s kojom je vezan CSU i kojoj je na čelu, zabilježio najlošiji rezultat od 1949. godine.
Sve su prilike da je pred kancelarkom samo jedna realistična opcija: tročlana koalicija kakvu Njemačka nije imala od pedesetih godina 20. stoljeća, koju će činiti njen konzervativni blok sastavljen od Kršćansko-demokratske unije (CDU/CSU) i dviju manjih stranaka, liberalne Slobodne demokratske stranke (FDP) i Zelenih.
“Koalicioni pregovori će biti teški, uvijek su teški. Ali Merkel je dobra u premošćavanju razlika”, ocijenio je Holger Schmieding, ekonomista u Berenberg Bank.
Neizvjesnost bi najviše mogla naštetiti investicijama, jer se niko na investicije ne odlučuje u periodima nesigurnosti i nejasnoća, izjavio je za Financial Times predsjednik Saveza poslodavaca BDI Dieter Kempf.
Tročlana koalicija mogla bi značiti dodatni podstrek njemačkoj, ali i ostalim evropskim ekonomijama. Naime, stranka Angele Merkel i FDP će vjerovatno za svoj prioritet imati politike koje favoriziraju preduzetništvo i trgovinu, a sve tri spomenute političke stranke obećale su smanjenje poreza. Zeleni će zasigurno tražiti da vlada odvoji više novca za podršku porodicama.
“Bilo kakav fiskalni podsticaj će biti skroman. Nijedna od tri stranke neće investirati previše i sve tri žele zadržati balansiran budžet”, ocijenila je Jennifer McKeown, glavna ekonomistkinja za Evropu u Capital Economics.
Zeleni u koalicionoj vladi, doduše, nisu dobra vijest za njemačku autoindustriju jer će se predstavnici ove stranke zasigurno zalagati za poštivanje načela zaštite okoliša. Zeleni žele zabraniti registraciju vozila s motorima na unutrašnje sagorijevanje do 2030. godine, čak deset godina ranije od Velike Britanije i Francuske, a vjerovatno će tražiti i zatvaranje elektrana na ugalj, što se industriji neće svidjeti.
Razlike između politike Zelenih i liberalnog FDP-a mogle bi biti najveći problem budućoj vladi. FDP se zalaže za smanjenje poreza i za bogatije Nijemce, tražeći jačanje privatnog zdravstvenog osiguranja, dok se Zeleni bore za smanjenje poreza za porodice i povećanje poreza bogatijim samcima te javno zdravstveno osiguranje. Najviše bitke moglo bi biti po pitanju zaštite okoliša, jer će politika liberalne stranke ići u korist njemačkoj autoindustriji, zanemarujući problem emisije ugljikovog dioksida i borbu protiv klimatskih promjena, što Zeleni sasvim sigurno neće dobro primiti.
Nova njemačka vlada mogla bi zauzeti oprezan stav prema budućoj integraciji eurozone. Francuski predsjednik Emmanuel Macron namjerava provesti radikalne reforme unutar Evropske unije, tvrdeći da bi bliskija saradnja između zemalja koje dijele zajedničku evropsku valutu, poput imenovanja zajedničkog ministra finansija i zajedničkog budžeta, učinila Evropu snažnijom i stabilnijom. Prije septembarskih izbora, Merkel se činila spremnom da sarađuje s Macronom u postizanju spomenutih reformi, ali bi se to u sadašnjoj slici stvari moglo ispostaviti težim zadatkom, budući da je liberalna FDP skeptična prema Macronovim idejama i ne želi zajedničku kasu s prezaduženima.
Ipak, u intervjuu za Bild am Sonntag, vođa FDP-a Christian Lindner je iznenadio i nazvao Macrona “darom od boga”, složivši se s retorikom francuskog predsjednika i rekavši da je potrebno usredsrediti se na zajedničku viziju, umjesto na područja neslaganja.
Njemački mediji Lindnera vide kao najvjerovatniju zamjenu Wolfganga Schäublea na mjestu ministra finansija Njemačke, što je pozicija s velikim utjecajem na evropsku politiku.
