Piše Armin Zeba
Vrag se, kažu, uvijek krije u detaljima. Jedan takav, vreba iz Zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija Bosne i Hercegovine, kojima su valadajući nacional-socijalisti iz Republike Srpske ozvaničili pokušaj državnog udara sa još uvijek neizvjesnim epilogom. Naime, tim neustavnim aktom, između ostalih, na teritoriji RS suspendiran je i Zakon o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), čime je posljedično ukinuta i obaveza banaka te drugih obveznika provođenja mjera za otkrivanje i sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti da Finansijsko-obavještanom odjelu te institucije prijavljuju sve transakcije veće od 30.000 konvertibilnih maraka. S obzirom da spornom zakonskom zabranom nije definiran alternativni organ za kontrolu sumnjivih novčanih transakcija, peračima novca i teroristima, kojih u RS ne manjka ni u jednoj od navedenih kategorija, time je širom otvoren prostor za intenziviranje kriminalnih aktivnosti, opasnih ne samo za finansijsku, nego i sigurnosnu stabilnost manjeg bh. entiteta i države u cjelini.
Taktička šutnja
Zatečeni u novonastalom pravnom vakuumu, predstavnici institucija RS nadležnih za regulaciju finansijskog tržišta mahom eskiviraju razgovor o ovoj temi, što je donekle i razumljivo ako se ima u vidu da su im u postojećoj situaciji ruke praktično vezane i stješnjenje između entitetskog čekića i državnog nakovnja.
“Navedeno nije u našoj nadležnosti – pitanje je dijelom za Ministarstvo pravde, a dijelom za Ministarstvo unutrašnjih poslova“, ograđuju se iz Ministarstva finansija RS, prebacujući “vruće krompir“ svojim kolegama iz entitetske Vlade, koji se također “prave mrtvi“, što je poza u kojoj svojevrsnu liberalizaciju pranja novca i finasiranja terorizma ignoriraju i u Agenciji za bankarstvo RS.
Duboko u pijesku glavu drže i predstavnici Udruženja banaka BiH, odakle pojašnjenja o obimu (ne)poštivanja zakonske obaveze prijavljivanja transakcija većih od 30.000 KM u bankarskom sektoru prešućuju uz obrazloženje da je “direktor Edis Ražanica na putu i odsutan određeno vrijeme, tako da trenutno nemamo nikoga ko bi mogao odgovoriti na postavljena pitanja“.
Da je finansijski sistem države prepušten na milost i nemilost kriminalcima sklonim novčanim malverzacijama, svojom šutnjom potvrđuju i iz same SIPA-e, istrajno se oglušujući na upite našeg magazina vezane za rizike koje sa sobom nosi neprimjenjivanje Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti BiH u polovini države.
S obzirom da većina banaka sa sjedištem u RS ima svoje organizacione jedinice i u FBiH, nameće se i nedoumica o eventualnom prelijevanju odsustva kontrole finansijskih transakcija na federalno bankarsko tržište, odnosno o “pravilima igre“ po kojima funkcioniraju te vrste poslovnica. No, iz Agencije za bankarstvo FBiH (FBA) decidno odbacuju sve dileme te vrste, objašnjavajući da su svi tržišni akteri dužni poštovati državne i federalne propise koji se odnose na kontrolu sumnjivih transakcija.
“Nije došlo do promjena u poslovanju banaka u FBiH u pogledu obaveze prijava sumnjivih transakcija. Banke u FBiH i dalje su dužne postupati u skladu s važećim propisima iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, a regulatorni okvir i nadzorni mehanizmi ostaju nepromijenjeni i u punoj primjeni“, poručuju iz Agencije u izjavi za Business Magazine.
Iz te institucije minoriziraju i mogućnost da izmjene Zakona o finansiranju institucija BiH, usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kojima se državnim funkcionerima i službenicima omogućava isplata plata u gotovini, ugroze bankarski sistem otvaranjem prostora za masovnu isplatu plata radničkih primanja “na ruke“, umjesto preko bankovnih računa.
Odredbama Zakona o Poreznoj upravi, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o unutrašnjem platnom prometu, plaćanje oporezivih naknada u gotovini nije propisano, upozoravaju iz Porezne uprave FBiH
“Posljedice eventualnog usvajanja predmetnih propisa nemaju značajan uticaj na funkcionisanje platnog prometa te ne mogu ugroziti njegovu stabilnost. Sve aktivnosti banaka odvijaju se u skladu s važećim regulatornim okvirom i pod nadzorom su Agencije“, potcrtavaju iz FBA.
Unatoč tim umirujućim tvrdnjama federalnih regulatora bankarskog sistema, upravo spomenute izmjene Zakona o finansiranju institucija BiH, čija je svrha amnestiranje osoba sa američke “korupcionaške crne liste“ čiji su bankovni računi ugašeni, dodatno ukazuju na zaključak da je suština aktuelne bh. političke krize u finansijskom udaru na državu. Kako uspješno, bez obzira na cijenu, “para vrti gdje burgija neće“, svjedoči i činjenica da su legalizaciju “koverti“ u državnim institucijama, uz srpsko-hrvatsku “crnolistašku“ koaliciju, zdušno podržali i opozicionari iz RS, ali i vladajuće “probosanske“ snage iz FBiH. Združenim snagama, kao i uvijek kada treba progurati neki po njihove džepove koristan akt, državne vlasti praktično su se na mala vrata pridružile pučistima iz RS, koji su još prije skoro godinu dana, dopunom entitetskog Zakona o radu, propisali da je “u slučaju kada je radniku onemogućena isplata plate putem tekućeg računa koja nije zasnovana na pravosnažnoj sudskoj, upravnoj ili drugoj odluci nadležnog organa, poslodavac platu i druga lična primanja radnika isplaćuje u gotovom novcu, putem pošte“.
Da je finansijski sistem države prepušten na milost i nemilost kriminalcima sklonim novčanim malverzacijama, svojom šutnjom potvrđuju i iz same SIPA-e
“Ministarstvo finansija i trezora osigurava gotovinu za isplatu plata i drugih primanja zaposlenika u slučaju kada je isplata onemogućena putem tekućeg računa, a navedeno nije zasnovano na pravosnažnoj sudskoj, upravnoj ili drugoj odluci nadležnog organa, te za isplatu troškova službenih putovanja i ostalih sitnih materijalnih troškova“, glasi zakonska dopuna koju su državni zakonodavci prepisali od svojih kolega iz RS, ne ostavljajući nimalo mjesta sumnji da se radi o receptu iz iste “kuhinje“, protiv kojeg, što je također vrlo indikativno, niko nije podigao glas osim Damira Arnauta, ambasadora Bosne i Hercegovine u Njemačkoj, koji je tim povodom prozvao svoju vlastitu trenutnu partiju, poručivši da je “sramotno glasanje Naše stranke o zakonu kojim se crnolistašima omogućava primanje plata u kešu s ciljem zaobilaženja američkih sankcija“. Iz Naše stranke, čiji su sudržani glasovi bili presudni za usvajanje Zakona u Predstavničkom domu, odbijaju pojasniti svoje motive za podržavanje zakonskih izmjena i dopuna kojima se prakitčno poništavaju američke sankcije, a koje su, uz sve ostale kontradikcije, protivrječne i fiskalnoj strategiji Vlade FBiH (u kojoj ta stranka participira), čiji je jedan od glavnih opredjeljujućih faktora pri donošenju odluke o povećanju “minimalca“ sa 617 na 1.000 KM bilo upravo eliminiranje prakse isplate plata u kovertama.
Nezakonita opcija
U kojoj mjeri primjena tog crnotržišnog modela platnog prometa može ugroziti funkcioniranje poreznog sistema, s obzirom na to da se njime otvara prostor za masovnu utaju poreza i doprinosa putem isplata plata u kešu, nepoznanica je o kojoj se za sada ne žele izjašnjavati ni u Poreznoj upravi FBiH, jer “s obzirom da navedeni zakon još nije usvojen, ni objavljen u Službenom glasniku BiH, smatramo da je o njemu preuranjeno govoriti“. Ipak, iz Porezne uprave daju vrlo jasan i nedvosmislen odgovor na upit o usklađenosti planiranih korekcija Zakona o finansiranju institucija BiH sa važećim federalnim propisima, odnosno o zakonitosti isplate plata u gotovini uposlenicima s prebivalištem u FBiH:
“Porezna uprava je izvršni organ koji, između ostalih, postupa i po odredbama Zakona o Poreznoj upravi, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o unutrašnjem platnom prometu, prema kojima plaćanje oporezivih naknada u gotovini nije propisano!“.
Prema logici stvari, sinhroniziranom udaru na platni, porezni i bankarski sistem među prvima bi se trebala suprotstaviti ili barem na nju ukazati krovna džavna finansijska institucija – Centralna banka BiH, gdje smatraju da uvođenje gotovinskih isplata plata u državnim organima i službama nije razlog za zabrinutost u kontekstu narušavanja stabilnosti finansijskog sistema.
“Svaki zakonski i podzakonski akt koji omogućava isplate u gotovini mora se pažljivo razmotriti u kontekstu njegove praktične primjene i mogućih negativnih posljedica. Nijedan zakonski, niti podzakonski akt, ukoliko bude usvojen, ne bi smio sadržavati odredbe koje otvaraju prostor za izbjegavanje plaćanja poreza i/ili doprinosa, niti narušavati transparentnost finansijskih tokova.
Transparentnost u isplatama ostaje ključni uslov za očuvanje integriteta javnih finansija i povjerenja u institucije.
Banke u FBiH i dalje su dužne postupati u skladu s važećim propisima iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, poručuju iz federalne agencije za bankarstvo
U sektoru Javna uprava i obrana, u koji su uključeni zaposleni u državnim institucijama, radi oko četiri posto ukupno zaposlenih u BiH. Prosječna isplaćena neto plaća u ovom sektoru u decembru 2024. godine iznosila je 1.810 KM.
Ukoliko uzmemo u obzir podatke iz posljednje ankete o potrošnji domaćinstava iz 2021./2022., prema kojima mjesečni izdaci za tročlanu obitelj iznose 1.775,98 KM, te uzimajući u obzir visoke godišnje stope inflacije od 14,0 posto, 6,1 posto i 1,7 posto u 2022, 2023 i 2024. godini, respektivno, prilično je izvjesno da sredstva isplaćena po osnovu plaća zaposlenima na račune kod komercijalnih banaka u značajnoj mjeri odlaze na potrošnju, umjesto na štednju. Prema tome, izostanak ovih uplata na račune u bankama ne bi doveo do narušavanja ili ugrožavanja depozitnog potencijala koji predstavlja izvore finansiranja banaka“, konstatiraju iz Centralne banke u izjavi za Business Magazine.
U sličnom, umirujućem tonu, koji poprilično odudara od realnosti, iz Centralne banke gledaju i na po finansijski sistem eventualno štetne posljedice suspendiranja obaveze prijavljivanja transakcija većih od 30.000 KM Finansijsko-obavještanom odjelu SIPA-e radi otkrivanja i sprečavana pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti u RS.
“S obzirom da nije došlo do izmjena ili stavljanja van snage podzakonskih akata koji uređuju poslovanje banaka, a odnose se na upravljanje rizikom od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, ti akti su i dalje na snazi. Agencije za bankarstvo u toku 2024. godine donijele su važeće odluke, a u februaru 2025. i Smjernice za otklanjanje negativnih posljedica prekomjerne primjene zahtjeva za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, koje imaju za cilj usklađivanje sa standardima sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti te promociju finansijske inkluzije. Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti je i dalje na snazi, a kako će banke u praksi postupati u novonastalim okolnostima, još uvijek nije poznato, niti su primjetni negativni efekti po stabilnost finansijskog sistema“, rezimiraju iz Centralne banke.
Drugim riječima, “sistem još nije umro, a ka’ će, ne znamo“, jer, imajući u vidu činjenicu da se o aktuelenim finansijskim akrobacijama nijednom riječju nije oglasio niko od međunarodnih protektora aktivnih u BiH, pa čak ni diplomatski predstavnici Sjedinjenih Američkih Država, koje su globalni predvodnika borbe protiv pranja novca i terorizma, a čije su sankcije prema korumpiranim bh. političarima neuobičajeno drsko zanemarene amnestijom “crnolistaša“, nemoguće se oteti utisku da je, dok su sve oči uprte u razgalamljene pučiste koji su jednom nogom u zatvoru, a drugom “na kori od banane“, na sceni mnogo suptilniji i perfidniji udar – finansijski, u čijem provođenju, sa jednakim konačnim ciljem kojeg promovišu galamdžije iz RS, provode neuporedivo jači “igrači”.
Ministarstvo finansija i trezora osigurava gotovinu za isplatu plata i drugih primanja zaposlenika u slučaju kada je isplata onemogućena putem tekućeg računa, navodi se u državnom zakonu kojim su amnestirani “crnolistaši“
