Kada Gradska vijećnica Beča, jedan od najvažnijih objekata ovog grada, postavi solarne panele na svoj krov, to je daleko više od tehničkog poduhvata – to je moćan simbol za cijelu zajednicu.
Impozantna neogotička građevina iz 19. vijeka, sa svojim tornjevima koji dominiraju horizontom, od aprila 2024. godine postala je svjetionik ekološke svijesti. Postavljanjem 572 solarna panela grad Beč šalje jasnu poruku – ako ova historijska zgrada može biti dio zelene tranzicije, onda može svaka druga zgrada, kuća ili stan.
Ovim poduhvatom demonstrirano je da ne postoje prepreke na putu duboke filozofije održivog razvoja za dobrobit budućih generacija. Samim tim, ova zgrada, koja je svjedočila stotinama godina historije, sada postaje svjedok energetski efikasne, održive i klimatski neutralne budućnosti.
Da su ekološki ciljevi od krucijalne važnosti i da promjena počinje od najviših simbola društva, Business Magazine BiH se uvjerio na licu mjesta — obilaskom krova Gradske vijećnice Beča.
ENERGIJA SA VRHA GRADSKE VIJEĆNICE
Jedan od ključnih izazova ovog značajnog projekta bilo je očuvanje autentičnog izgleda zgrade stare više od 140 godina, budući da je Vijećnica pod zaštitom kao kulturni spomenik. Ideja za ovaj projekat postoji više od 30 godina, no, trebalo je tri decenije da prevaziđe otpor i dobije zeleno svjetlo za realizaciju, zbog izazova i složenih regulativa.
Projekat je bio predmet intenzivnih konsultacija između konzervatora, arhitekata i energetskih stručnjaka. Postojala je bojazan da bi solarni paneli mogli narušiti estetiku zgrade, što je izazvalo odlaganje pokretanja projekta. Konačno rješenje podrazumijevalo je postavljanje panela na način da su nevidljivi sa svih strana objekta, vidljivi su samo iz zraka, čime se osigurava da vizualni identitet zgrade ostane netaknut. Ovo je zahtijevalo posebne prilagodbe na krovu zgrade.
Također, proces odobravanja projekta uključivao je detaljna arhitektonska ispitivanja kako bi se osiguralo da krovište može podnijeti dodatnu težinu i prilagoditi potrebama fotonaponskih sistema. Pripreme su obuhvatile ojačanje strukture krova, instalaciju zaštitnih elemenata za očuvanje vodonepropusnosti, kao i koordinaciju između različitih gradskih odjela zaduženih za kulturno nasljeđe i energetsku efikasnost.
Uspješnost implementacije ovog projekta odašilje svoju poruku da održivost nije samo politički trend, već osnovni princip na kojem se grade strategije evropskih metropola.
ENERGETSKI UČINAK
Realizacija projekta, tj. postavljanje solarnih panela, trajala je oko šest mjeseci, a postrojenje je pušteno u rad u aprilu 2024. godine. Na krovu Vijećnice postavljeno je 572 solarna panela kapaciteta 410Wp po panelu, što pokriva površinu od 1.110 kvadratnih metara.
Ovi paneli zajedno proizvode do 234,52 kWp energije, što je dovoljno da opskrbi 110 prosječnih domaćinstava strujom. Ta energija direktno se koristi za napajanje zgrade Vijećnice i susjednih objekata, a zahvaljujući ovom sistemu, Vijećnica pokriva približno trećinu svoje ukupne potrošnje.
Ostatak potrebne energije zgrada osigurava iz gradske mreže. Projekat doprinosi smanjenju emisije ugljičnog dioksida za 130 tona godišnje.
ZELENA ULAGANJA
Finansiranje solarnih instalacija na zgradi Gradske vijećnice u Beču dolazi iz kombinacije gradskih sredstava, evropskih fondova za zelenu tranziciju i privatnih investicija. Prema podacima Wien Energie, povrat investicije očekuje se unutar 10-15 godina kroz značajne uštede na računima za električnu energiju, smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i dugoročno smanjenje emisija CO2.
Ovaj projekat dio je šire solarne ofanzive Beča, koja ima za cilj instaliranje fotonaponskih sistema na površinama ekvivalentnim veličini 100 fudbalskih terena svake godine. Trenutno Beč ima 252 takva sistema na zgradama u gradskom vlasništvu, sa ukupnim kapacitetom od 34 MWp, a dodatni projekti su u razvoju.
Što se tiče takozvane solarne ofanzive, do sredine 2024. godine, Beč je već nadmašio svoje ciljeve za ovu godinu, postigavši dodatnih 50 megavata snage. Ukupno, više od 10.000 solarnih elektrana snabdijeva 57.500 domaćinstava, a samo u prvoj polovini 2024. instalirano je više od 1.500 novih sistema.
Specifično za objekte u vlasništvu grada, od početka 2024. godine, Beč je instalirao 15 solarnih elektrana na gradskim površinama, sa kapacitetom od skoro 2,5 megavata. Planira se dodatnih osam megavata do kraja godine, kao dio šireg cilja da do 2030. godine oko četvrtina bečke populacije koristi solarnu energiju.
PRIVLAČNOST INVESTICIJA
Prema podacima Ujedinjenih naroda, gradovi koji ulažu u zelene projekte bilježe smanjenje zagađenja zraka za čak 30 posto, što direktno utiče na zdravlje građana. Naprimjer, Beč je smanjenjem emisija CO2 i povećanjem zelene infrastrukture poboljšao kvalitet života u urbanim dijelovima.
Osim zdravlja i dobrobiti građana, održivi razvoj jača ekonomski prosperitet. Podaci Evropske komisije pokazuju da zelene investicije podstiču otvaranje radnih mjesta u sektorima obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti.
Beč, sa svojom progresivnom i ambicioznom politikom klimatske neutralnosti do 2040. godine, privlači značajne strane investicije, jer međunarodne kompanije prepoznaju prednosti grada koji aktivno smanjuje svoj ekološki otisak. Gradovi poput Amsterdama i Kopenhagena, također lideri u održivosti, redovno izvještavaju o povećanom interesu međunarodnih investitora, čime grad postaje ne samo privlačan za život, već i ekonomski dinamičan.
Uloga grada nije samo da prepozna prilike, već i da stvori viziju održivog razvoja koja može potaknuti inovacije i privući investicije. Izgradnjom zelenih tehnologija i podizanjem svijesti među građanima, Sarajevo može postati lider na Balkanu, ne samo u ekološkim inovacijama, već i kao centar održivog razvoja.
U narednim izdanjima Business Magazine BiH, nastavit ćemo donositi priče o Beču i njegovim fascinantnim ekološkim projektima. Pratite nas dok istražujemo kako Beč koristi inovacije poput energetski optimizirane kanalizacije i projekat prelaska na centralizirane i klimatski neutralne sisteme grijanja, te širi plan klimatske neutralnosti do 2040. godine.
Važnost individualnog učešća
Beč je postao pionir u uključivanju građana u razvoj solarnih projekata kroz model građanskih solarnih elektrana, koji potiče svijest zajedničke odgovornosti i omogućava stanovnicima da investiraju u zelenu energiju. Ovaj model, koji vodi gradska kompanija Wien Energie, uspostavijen je 2012. godine i ubrzo je postao jedan od najuspješnijih primjera participativne energetske tranzicije.
Građani mogu kupiti udjele u solarnim projektima, što ih direktno uključuje u proces smanjenja emisije CO2. Do danas je preko 10.000 judi investiralo u više od 26 solarnih elektrana i četiri vetroelektrane, koje godišnje proizvode 50.000 MWh čiste energije.
Jedan od razloga zbog kojeg je ovaj program toliko uspješan leži u jednostavnosti modela – građani investiraju u panele koji su postavljeni na javnim zgradama, a Wien Energie preuzima brigu o njihovom održavanju.
Tokom trajanja ugovora, koji obično traje pet godina, investitori primaju povrat u obliku bonova koji se mogu koristiti u supermarketima ili za plaćanje računa za električnu energiju. Ovaj model je vrlo popularan i dokazuje da zajednička
odgovornost moze potaknuti brzu tranziciju prema obnovljivim izvorima
energije.
Pčele na krovu
Dok stojimo na krovu ove negotičke ljepotice, uočili smo još jedno iznanađenje.
Na krovu se nalaze i košnice sa pčelama, jer Beč već godinama ulaže u očuvanje pčelinje populacije, koja je ključna za oprašivanje i očuvanje ekološkog balansa.
Postavljanje košnica na krovu ovakve zgrade simbolizira harmoniju između inovacija i priode, što je jedan od temelja održivog razvoja. Osim što doprinose bioraznolikosti u gradu, pčele na krovu Vijećnice proizvode med, koji se koristi za različite gradske projekte, uključujući edukativne programe o važnosti oprašivaća.
