Poslujmo zeleno – Projekat u saradnji sa Fondom za zaštitu okoliša FBiH
Piše Armin Zeba
Najugroženiji vodotoci su Bosna, Spreča, Jala, Oskova i Miljacka.
BiH je potpisnica Konvencije o zaštiti rijeke Dunav i Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save.
Lukavac Cement je za zaštitu voda investirao preko 1.206.000 KM
Do 30. juna 2025. privredni subjekti moraju uskladiti otpadne vode sa Uredbom.
Neprečišćene industrijske otpadne vode predstavljaju jedan od ključnih izvora zagađivanja površinskih i podzemnih voda u Bosni i Hercegovini. Kako upozoravaju ekolozi, dominantno je zagađivanje azotom i fosforom sadržanim u neprečišćenim otpadnim vodama koje ispuštaju fabrike, čije štetne emisije potiču mahom iz energetskih i hemijskih postrojenja, ali i od životinjskih i biljnih nusprodukata pogona iz prehrambenog sektora.
Takvo stanje prvenstveno je generirano nedorečenom zakonskom regulativom i blagom kaznenom politikom, ali i manjkom opće svijesti o značaju zaštite domaćih vodnih resursa i okoliša u cjelini, o kojem svjedoče i dugogodišnja opetovana odgađanja primjene davno definiranih pravila o kvalitetu fabričkih otpadnih voda.
Rok za usklađivanje
Koliko industrijski pogoni u BiH poštuju važeće propise o uslovima ispuštanja otpadnih voda, kojim proizvodnim sektorima je najučestalije kršenje te vrste ekoloških standarda i koje rijeke su najugroženije industrijskim zagađivačima, pitanja su na koja Dženana Remić, v.d. direktorica Agencije za vodno područje Save, odgovara apostrofirajući da privredni subjekti koji imaju izdate vodne akte moraju poštovati njima zadate uslove te zakone vezane za tu oblast.
Svi privredni subjekti koji ispuštaju tehnološke otpadne vode do 30. juna 2025. moraju njihov kvalitet uskladiti sa graničnim vrijednostima definiranim Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije
Kako pojašnjava, u slučaju Federacije BiH to se prvenstveno odnosi na Uredbu o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije, kojom se utvrđuju uslovi za prikupljanje, pročišćavanje i ispuštanje komunalnih i tehnoloških otpadnih voda u okoliš ili javne kanalizacione sisteme, granične vrijednosti emisija otpadnih voda, rokovi za dostizanje graničnih vrijednosti te monitoring i ispitivanje otpadnih voda.
S tim u vezi, ona napominje da su posljednjom izmjenom te Uredbe, izvršenom početkom prošle godine, svi privredni subjekti koji ispuštaju svoje tehnološke otpadne vode u okoliš obavezani da njihove granične vrijednosti emisije supstanci i parametara kvaliteta najkasnije do 30. juna 2025. usklade sa onima definiranim Uredbom.
“Prema izvještajima o monitoringu kvaliteta i kvantiteta otpadnih voda, koje industrijski i privredni subjekti dostavljaju Agenciji, prekoračenje propisanih parametara definisanih Uredbom evidentirano je za sljedeće zagađivače – sanitarne deponije otpada, proizvodnja sode, koksa i željeza, eksploatacija uglja, termoelektrane, namjenska industrija te pojedine klaonice i farme.
Agencija redovno vrši monitoring površinskih i podzemnih voda, a sve u skladu sa zakonskom i podzakonskom regulativom koja definiše ovu oblast, te su sljedeći vodotoci pod velikim pritiskom od antropogenog zagađenja – Bosna, Spreča, Jala, Oskova i Miljacka“, precizira Remić u izjavi za Business Magazine.
Opisujući nivo usklađenosti domaće zakonske regulative sa evropskom, ona podsjeća da je Bosna i Hercegovina potpisnica niza međunarodnih konvencija i sporazuma vezanih za sektor voda, poput Konvencije o zaštiti rijeke Dunav i Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save. Prema njenim rijećima, domaća legislativa se kontinuirano usklađuje sa evropskom, “što se ogleda u transpoziciji direktiva vezanih za zaštitu voda i okoliš – Okvirne direktive o vodama EU (2000/60/EZ), Direktive o prečišćavanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEC), Direktive o zaštiti voda od zagađenja uzrokovanog nitratima (91/676/EEC), Direktive o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (EU 2020/2184) te Direktive o očuvanju prirodnih staništa (92/43/EEC)“.
“Potrebno je spomenuti i Direktivu o industrijskim emisijama (2010/75/EU), čiji je cilj sprečavanje i kontrola onečišćenja koje potiče od industrijskih i
poljoprivrednih aktivnosti. Ta direktiva još uvijek nije transponovana u zakonodavstvo Federacije BiH, a za njenu transpoziciju su zadužena nadležna ministarstva za okoliš i vode“, ističe Remić.
Proizvodni proces Lukavac Cementa dizajniran je tako da minimizira nastanak otpadnih voda, a tamo gdje se one generišu, primjenjuju se najsavremenije metode prečišćavanja
Mada je evidentno još poprilično dug put do pune implementacije evropskih standarda zaštite rijeka od industrijskog zagađenja, pozitivni iskoraci su vidljivi i u praksi, za šta je jedan od primjera kompanija Lukavac Cement, koja posluje u industriji čiju ekološku rizičnost vjerno ilustrira podatak o globalnoj emisiji ugljen dioksida većoj od 15 milijardi tona godišnje. Kako u izjavi za Business Magazine potcrtava Tima Omerović Smajlović, menadžer za energiju, okoliš i razvoj u Lukavac Cementu, ta kompanija već godinama prati sve trendove povezane sa “zelenim poslovanjem“ i radi u skladu sa evropskim ekološkim standardima, uključujući i oblast upravljanja otpadnim vodama. Uz opasku da “zaštita okoliša, zdravlje ljudi i rad prema utvrđenim standardima predstavljaju prioritet u našem poslovanju“, ona posebno naglašava da Lukavac Cement strogo poštuje obavezu djelovanja u skladu sa svim važećim zakonima i propisima u navedenim oblastima, konstatirajući pritom da “kao nosilac certifikata ISO 14001:2015 i ISO 50001:2018, koji nas itekako obavezuju da smo u poslovanju transparentni i da svi naši procesi podliježu zahtjevima evropskih sistema, jasno potvrđujemo naše opredjeljenje da vodimo brigu o zdravlju ljudi i očuvanju okoline“.
Savremeni sistem
“Naš proizvodni proces dizajniran je tako da minimizira nastanak otpadnih voda, a tamo gdje se one generišu, primjenjujemo najsavremenije metode prečišćavanja kako bismo osigurali da voda koja napušta naše postrojenje ne ugrožava životnu sredinu.
Važno je istaći da je sama priroda procesa proizvodnje cementa u našoj fabrici takva da nemamo tehnoloških otpadnih voda, odnosno, ako i postoje, to su minimalne količine vode koja dolazi sa rashladnih sistema unutar pogona i od oborinskih voda, čije prečišćavanje se vrši preko taložnih jama te separatora ulja i masti.
Pored tehnoloških voda, imamo sanitarno-fekalnu otpadnu vodu, koja se tretira u biološkom prečistaču.
Lukavac Cement je konstantno radio i neprekidno radi na unapređenju procesa kako bi se smanjila potrošnja svježe vode i kako bi se u konačnici smanjila i količina otpadnih voda. Iz tog razloga se mnogo toga uradilo na uvođenju sistema za recirkulaciju rashladnih voda, čime je potrošnja svježe vode, a samim tim i količina otpadne vode koja se ispušta, znatno smanjena.
Također se mnogo učinilo i na poboljšanju kvaliteta vode koja se ispušta, odnosno povećanju sigurnosti u slučaju incidentnih situacija, te je ugrađen separator ulja i masti najnovije generacije koji služi za tretman prikupljenih tehnoloških voda prije ispuštanja van kruga fabrike.
Kako bi se osigurao pravilan rad vodnih objekata (taložnika, taložnih jama, separatora ulja i masti, biološkog prečistača), vrši se redovan pregled, održavanje i čišćenje tih objekata, koje obavljaju isključivo za to ovlaštene firme”, objašnjava Omerović Smajlović.
Sumirajući investicije kompanije usmjerene na zaštitu voda, ona u prvom redu izdvaja projekte Zatvoreni sistem rashladne vode (vrijedan 400.000 KM), Separator ulja i masti za tretman tehnoloških voda (81.000 KM), Biološki prečistač sanitarno-fekalnih voda (100.000 KM), Zatvoreni sistem hlađenja tehnološke vode za pogon proizvodnje klinkera (245.000 KM), Zatvoreni sistem hlađenja tehnološke vode na pogonu mljevenja cementa (230.000 KM) i Taložne jame za odvajanje čvrstih čestica u krugu fabrike (150.000 KM), te brojne druge aktivnosti “čiji je cilj da zemljište iz kruga fabrike ne dolazi u kontakt sa sirovinama i energentima kako ne bi došlo do nastajanja procjednih voda u zemlju“, poput betoniranja vanjskih platoa u svrhu prikupljanja oborinskih voda koje dođu u kontakt sa materijalom i izrade natkrivenih skladišta alternativnih goriva, gipsa, pijeska i dodatka te uglja.
“Suština je da se radi na prikupljanju svih voda u krugu fabrike, tretmanu tih voda (kroz taloženje čvrstih čestica, odvajanje ulja i masti ili biološko prečišćavanje), kontinuiranoj kontroli kvaliteta voda koje se ispuštaju i nadzoru inspekcijskih tijela kako bi se potvrdio rad u skladu sa svim zakonskim propisima.
Svi izvještaji o ispitivanju kvaliteta otpadnih voda na ispustu iz kruga fabrike dostavljaju se nadležnoj vodnoj agenciji i uvijek su dostupni.
Lukavac Cement kontinuirano nastoji unaprijediti svoje procese u skladu s principima održivog razvoja, vodeći računa ne samo o regulatornim zahtjevima, već i o dugoročnoj zaštiti prirodnih resursa za buduće generacije“, apostrofira Omerović Smajlović.
U prilog njenim riječima govori i činjenica da u obrazloženju Rješenja o vodnoj dozvoli, izdatom Lukavac Cementu, Agencija za vodno područje rijeke Save između ostalog konstatira da “uzorci tehnoloških otpadnih voda nisu toksični“, odnosno da je proizvodni proces “usklađen sa Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za tehnološke otpadne vode“, što praktično znači da je kompanija u potpunosti zaokružila taj aspekt “zelenog poslovanja“
“Da, otpadne vode u Lukavac Cementu su usklađene sa svim zakonskim propisima, ispunjavaju se sve obaveze iz vodnih dozvola, kao i obaveze iz okolinske dozvole.
Naša fabrika posjeduje dozvolu za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda sa lokacije fabrike, sa pratećim sadržajima, koju je izdala Agencija, kao i dozvolu za korištenje voda i ispuštanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda za potrebe kompleksa fabrike, koju nam je izdalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Tuzlanskog kantona.
Osim vodnim, okolinskom dozvolom su također propisane granične vrijednosti emisija za ispuštanje otpadnih voda u okoliš, obaveze monitoringa, kao i mjere za smanjenje negativnog uticaja na vode i tlo. Važeću okolinsku dozvolu izdalo nam je Federalno ministarstvo okoliša i turizma.
Kod Agencije je u toku i postupak ishodovanja nove vodne dozvole za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda. S obzirom na to da je veliki dio kanalizacione mreže izgrađen 1970-ih godina, kada i sama fabrika, u toku je i izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju postojeće kanalizacione mreže“, najavljuje Omerović Smajlović.
Propisani uslovi
Prema još uvijek neimplemeniranoj federalnoj Uredbi o uslovima ispuštanja otpadnih voda, tehnološke otpadne vode koje se namjeravaju ispustiti u javni kanalizacioni sistem, odnosno dovesti na postrojenje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, moraju biti predmet predtretmana da bi se zaštitilo zdravlje radnika koji rade u sistemu javne kanalizacije i postrojenju za pročišćavanje otpadnih voda, osiguralo da kanalizacioni sistem, postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda i pripadajuća oprema neće biti oštećeni, osiguralo da se ne ometa rad postrojenja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i tretman mulja, osiguralo da ispuštanja iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda nemaju štetan uticaj na okoliš i kako bi se zaštitila vodna tijela te osiguralo da mulj može biti sigurno odložen na okolišno prihvatljiv način.
“Kod ispuštanja tehnoloških otpadnih voda u javni kanalizacioni sistem svako pravno i fizičko lice iz industrijske ili privredne djelatnosti mora za sva ispuštanja otpadnih voda obezbijediti odgovarajući stepen prethodnog pročišćavanje (predtretmana) koji će mu usloviti operator kanalizacionog sistema, pri čemu tako postavljeni zahtjevi ne mogu biti niži od zahtjeva potrebnih za primarno pročišćavanje, pridržavanje graničnih vrijednosti emisije propisanih ovom uredbom.
Tehnološke otpadne vode koje se namjeravaju ispustiti u okoliš moraju se pročistiti kako bi zadovoljile granične vrijednosti emisije i druge uslove utvrđene ovom uredbom“, navodi se, između ostalog, u Uredbi, kojom su precizirane i granične vrijednosti emisija tehnoloških otpadnih voda za ukupno 31 inustrijsku granu, od prerade mlijeka do proizvodnje ploča od drvenih vlakana.
Pripreme za “CO2 porez“
Govoreći o ostalim aktivnostima Lukavac Cementa na planu zaštite okoliša, posebno u kontekstu predstojećeg uvođenja “CO2 poreza“, koji daje posebnu težinu tom dijelu poslovne strategije, Omerović Smajlović primjećuje da kompanija potpuno spremna i na taj korak, “s obzirom na to da već odavno posluje u skladu sa evropskim standardima, te su pripreme i prilagođavanje za uvođenje CBAM (Mehanizmom za granično prilagođavanje ugljika) takse započele intenzivno još 2022. godine“.
“Također, praćenjem i osluškivanjem svjetskih trendova, pripreme na polju tehnološkog procesa proizvodnje za ono što nam sada dolazi, Lukavac Cement je započeo već 2012. godine.
Kao kompanija koja posluje u skladu sa najvišim evropskim ekološkim standardima, poduzeli smo niz mjera s ciljem smanjenja ugljičnog otiska i optimizacije energetske efikasnosti, što podrazumijeva korištenje alternativnih goriva (smanjenje upotrebe fosilnih goriva povećanjem korištenja alternativnih ili zamjenskih goriva, što uveliko doprinosi smanjenju emisija CO₂ i čime se značajno smanjuje ekološki otisak naše proizvodnje), nove “zelene cemente“ (razvili smo i plasirali proizvode s nižim sadržajem klinkera, čime se smanjuju emisije ugljen dioksida po toni cementa, a taj pristup je vrlo važan za smanjenje troškova budućeg “CO₂ poreza“ i jačanje konkurentnosti naše kompanije na tržištu), sistem za monitoring i izvještavanje o CO₂ emisijama (uveli smo sistem koji omogućava precizno praćenje emisija CO₂ i ujedno omogućava planiranje budućih aktivnosti za njihovo smanjenje), investicije u energetsku efikasnost (stalna ulaganja u modernizaciju proizvodnih pogona, optimizaciju potrošnje energije i implementaciju najnovijih tehnologija kako bismo smanjili potrošnju resursa i negativan utjecaj na okoliš), iskorištavanje viška toplotne energije iz pogona (u svrhu rekuperacije toplotne energije za proizvodne procese, grijanje prostorija ili proizvodnju električne energije), ulaganje u obnovljive izvore energije (istraživanje mogućnosti i ulaganje u projekte za izgradnju solarnih elektrana).
Uvođenje “CO₂ poreza“ samo dodatno naglašava značaj mjera koje smo već poduzeli i potvrđuje našu spremnost da nastavimo biti predvodnik u procesu dekarbonizacije industrije u BiH i regionu. Održivost nije samo izazov, već i prilika za razvoj i konkurentsku prednost, a Lukavac Cement ostaje apsolutno posvećen tom cilju“, poentira Omerović Smajlović.
