47% žena na Kosovu ima bankovni račun
3% žena Romkinja u Crnoj Gori je zaposleno
1,5 sati više su bile angažovane žene u Srbiji na poslovima brige i njege
Siromaštvo je široko rasprostranjeno u regionu Zapadnog Balkana i Turskoj, a siromaštvo je prisutnije kod žena nego kod muškaraca u većini zemalja. Posebno je prisutno kod žena u ruralnim područjima, starijih žena i žena koje su samohrani roditelji ili vode domaćinstva, ovo je jedan od zaključaka dokumenta objavljenog nakon konsultacija koje su Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i UN Women Regionalni ured za Evropu i Centralnu Aziju organizirali za region Zapadnog Balkana i Tursku. Dokument je predstavio rezultate konsultacija za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Kosovo, Srbija i Turska.
Prema podacima iz dokumenta, na Zapadnom Balkanu dvije trećine kompletne imovine i hipoteka su vode se na muškarcima, pa u Albaniji taj procenat iznosi 62 posto, 75 posto u Bosni i Hercegovini i 83 posto u Sjevernoj Makedoniji.
Konsultacijama su prisustvovali predstavnici država, organizacije civilnog društva, subjekti privatnog sektora, akademska zajednica, UN partneri i regionalni institucije, koje su imale priliku sagledati napredak i kritične izazove u pripremama za sjednicu Vijeća Komisija za položaj žena (CSW68) i njenu prioritetnu temu Ubrzavanje postizanja rodne ravnopravnosti jednakost i osnaživanje svih žena i djevojčica rješavanjem siromaštva i jačanjem institucija i finansiranje sa rodne perspektive.
Konsultacije su bile fokusirane na ključna pitanja, uključujući smanjenje siromaštva, socijalnu zaštitu, priznavanje i preraspodjelu neplaćenog rada za brigu i njegu, promociju učešća žena u radnoj snazi i integracija rodnih perspektiva u odluke o finansiranju i investiranju.
Dokument sadrži ključne rezultate, preporuke i obaveze koje proizilaze iz konsultacija, postavljajući temelje za učešće nacionalnih delegacija na CSW68. Također, služi kao svjedočanstvo o ujedinjenoj posvećenosti regiona Zapadnog Balkana i Turske ovoj prioritetnoj temi.
Imovina u rukama muškaraca
Prema podacima iz dokumenta, na Zapadnom Balkanu dvije trećine kompletne imovine i hipoteka su vode se na muškarcima, pa u Albaniji taj procenat iznosi 62 posto, 75 posto u Bosni i Hercegovini i 83 posto u Sjevernoj Makedoniji.
Širom regiona Zapadnog Balkana i Turske, žene imaju puno veći udio u neplaćenoj njezi i brizi te kućnim poslovima.
Na Kosovu, samo 47 posto žena ima bankovni račun, u poređenju sa 69 posto muškaraca.
U Bosni i Hercegovini, 69 posto žena koristilo je internet u poređenju sa 78 posto muškaraca.
Kada su u pitanju stope zaposlenosti, u Turskoj ta stopa iznosi 26,3 posto za žene naspram 59,8 posto za muškarce, 28,39 posto žene naspram 52,1 posto za muškarce u BiH i 37 posto za žene naspram 54,5 posto za muškarce u Sjevernoj Makedoniji. U dokumentu su se našli i podaci o radnom angažmanu žena iz marginaliziranih romskih zajednica, a koje imaju među najnižim stopama zaposlenosti – najniža je u Crnoj Gori i iznosi tri posto, u BiH i na Kosovu četiri posto, u Srbiji devet posto, u Albaniji 11 posto, dok je Sjevernoj Makedoniji iznosi 13 posto. Ovi podaci obično znače neformalno zapošljavanje žena Romkinja i često je povezano sa sakupljanjem otpada.
Širom regiona Zapadnog Balkana i Turske, žene imaju puno veći udio u neplaćenoj njezi i brizi te kućnim poslovima. U Srbiji žene provode manje vremena dnevno na plaćenom poslu od muškaraca (u prosjeku 51 minut manje), ali mnogo više vremena na neplaćenom poslu vezanom za njegu i brigu te kućne poslove(u prosjeku 1,5 sati više) 2021. godine. Dakle, njihov ukupni radni sati (plaćeni i neplaćeni rad zajedno) bili su duži (11 sati i 51 minut za žene u poređenju sa 10 sati i 53 minuta za muškarce).
U Albaniji, Srbiji i Turskoj, manje od polovine žena koje su se porodile dobilo je porodiljsku naknadu u 2020. godinu.
Preporučenim mjerama se traže transformativne politike koje se bave sistemskim nejednakostima, uključujući mjere koje će održati ravnotežu između posla i privatnog života, poboljšati društvenu zaštitu i promociju učešća žena u radnoj snazi.
Također se preporučuje uspostava politike njege koja daje prioritet marginaliziranim i ranjivim grupama žena. Zatim treba provoditi sistematsko korištenje rodno osjetljivih praksi planiranja i budžetiranja te razvoj i razviti inicijative za uklanjanje barijera koje ometaju zapošljavanje žena i njihovo ekonomsko osnaživanje.
Učesnici konsultacija su prepoznali rodno osjetljivu javne usluge kao ključne za zadovoljavanje potreba žena i promociju razvoja zajednice. Prevazilaženje rodnih stereotipa i osiguravanje inkluzije žena koje se suočavaju sa različitim oblicima diskriminacije identificirani su kao ključni koraci u smanjenju siromaštva i ranjivosti.
Kada je u pitanju ekonomsko osnaživanje žena istaknut je njegov značaj i važnost učešća žena u radnoj snazi, kao bitnih komponenti za postizanje rodne ravnopravnosti i socioekonomskog razvoja.
U naporima koje ulažu vlade da poboljšaju sistem zaštite i povećanje pristupa naglašene su usluge za žene i djevojčice. Te usluge uključuju mjere kao što su: povećanje ekonomske pomoći isplate za porodice u potrebi, povećanje podrške za majke sa više djece, osnivanje ustanova za specijalizovane usluge za žrtve nasilja u porodici, širiti se usluge u zajednici za ugrožene grupe i zakonodavne i političke reforme uvodeći rodnu ravnopravnost u javne službe i socijalnu zaštitu.
U ovom dijelu se preporučuje uspostavljanje i implementiranje sveobuhvatne strategije koja njeguje saradnju između vladinih subjekata, civilnog društva i privatnog sektora, sa fokusom na integraciju rodne perspektive u formuliranju politike i procesima budžetiranja. Također se preporučuje razvijanje transformativne politike koja se bavi strukturalnim nejednakostima i davanje prioriteta rodne jednakosti u svim aspektima pružanja javnih usluga.
Kada je u pitanju ekonomsko osnaživanje žena istaknut je njegov značaj i važnost učešća žena u radnoj snazi, kao bitnih komponenti za postizanje rodne ravnopravnosti i socioekonomskog razvoja.
Predstavnici vlada predstavili su mjere usmjerene na podršku ženama u različitim fazama njihovih karijera, od djevojaka do žena koje su već iskusni profesionalci na svojim poslovima uključujući: inicijative za promociju obrazovanja djevojaka u STEM oblastima i ciljanim programima za poduzetništvo žena. Zatim su tu strategije za rješavanje rodne razlike u plaćama i proširen pristup pristupačnim uslugama brige o djeci.
U ovom dijelu, preporučeno je usvajanje sveobuhvatne politike i programa koji daju prioritet rodnoj ravnopravnosti u svim aspektima ekonomskog razvoja te podsticanje saradnje između vlada, privatnog sektora i civilnog društva u vezi prikupljanje podataka i najbolje prakse.
Istaknuto je da su u regionu Zapadnog Balkana i Turske učinjeni značajni napori za integraciju rodne ravopravnosti u institucionalne i pravne okvire, posebno kroz usvajanje rodno odgovornog budžetiranja (gender-responsive budgeting GRB) kao sveobuhvatne strategije. Integracija GRB-a kao princip budžetiranja je bila ključna za poboljšanje razumijevanja rodnih pitanja među vladinim službenicima i osiguravanje efikasne implementacija rodno osjetljivih politika. Pravne reforme su odigrale ključnu ulogu u ovim nastojanjima, uz uvođenje rodne ravnopravnosti u zakone o budžetu. Pored toga, inicijative za jačanje institucionalnih kapaciteta kroz izgradnju programa, donošenje propisa i smjernica su dodatno olakšale integraciju GRB u sisteme upravljanja javnim finansijama.
Međutim, ostaju izazovi u usklađivanju rodno odgovornih politika sa sektorskim strategijama.
Preporučuje poboljšanje koordinacije ministarstava radi unapređenja mehanizama za ostvarivanje rodne jednakosti. Potrebno je promovirati intersekcionalnost u planiranju politika kroz kontinuiranu obuku u javnim institucijama. Preporučuje se osiguranje dovoljno resursa za podršku rodno odgovornim inicijativama, uspostava direktnih plaćanja, grantova i aktivnih mjere tržišta rada od kojih će koristi imati žene, uključujući i žrtve porodičnog nasilja.
Rodna ravnopravnost i donošenje odluka
Vlade u regionu Zapadnog Balkana i Turskoj sve više priznaju važnost integracije rodne perspektive u njihove procese donošenja odluka. Usvajanjem GRB i uvođenjem principa rodne ravnopravnosti u zakone o budžetu, preduzeti su značajni koraci ka osiguranju ciljeva politike usklađenih sa ciljevima rodne ravnopravnosti.
Potrebno je uložiti dodatne napore za osnaživanje žena kroz obrazovanje, podršku i pristup finansiranju poduzetništva žena.
Ova integracija je dovela do razvoja rodno osjetljivih indikatora, participativnih procesa i politike analize koje daju prioritet ishodima rodne ravnopravnosti.
Kao rezultat toga, sektori kao što su obrazovanje, zdravstvo i poljoprivreda dobili su ciljane intervencije za rješavanje specifičnih pitanja rodne nejednakosti, kao što je povećanje pristupa obrazovanju za djevojčice, poboljšanje zdravstvenih usluga za majke i podrška ženama poduzetnicama. Međutim, ostaje izazov potpunog provođenja rodno odgovornih politika kroz budžetska izdvajanja i rezultate učinka.
Preporučuje se jačanje izgradnje kapaciteta ministarstava, javnih službi i organizacija civilnog društva koje rade sa ženama za prikupljanje podataka koji integriraju razvrstavanje po spolu i druge mehanizme. Također, preporučuje se razvijanje mehanizama za praćenje i evaluaciju intervencije za rodnu ravnopravnost kako bi se osigurala odgovornost i potaknuti napredak ka postizanju rodne ravnopravnosti ciljeve jednakosti.
U dokumentu se ističe priznanje intersekcionalnosti rodnih pitanja, što dovodi do ciljanih intervencije za rješavanje jedinstvenih potreba različitih grupe, kao što su žene u ruralnim područjima, žena sa invaliditetom i osoba koje su preživjele nasilje u porodici. Vlade su provele afirmativne mere, uključujući stipendije za djevojke u STEM oblastima, direktna
plaćanja i dodatne socijalne zaštite ženama u poljoprivredi i povećana podrška ženama poduzetnicama. Ove inicijative odražavaju sveobuhvatan pristup rodnoj ravnopravnosti, uključujući obrazovanje, ekonomsko osnaživanje i socijalnu zaštitu.
Međutim, i dalje postoje izazovi u osiguravanju djelotvornosti implementacija rodno odgovornih politika u sektorima i u osiguranju adekvatnih sredstava za ciljane intervencije.
Preporučuje se da se prikupljaju podaci i urade analize kako bi se kreirale politike zasnovane na dokazima i usmjerene na različite kategorije žena. Također se preporučuje davanje prioriteta ulaganjima u programe koji će odgovoriti na specifične potrebe marginaliziranih grupa žena i devojaka.
Potrebno je uložiti dodatne napore za osnaživanje žena kroz obrazovanje, podršku i pristup finansiranju poduzetništva žena. Ove aktivnosti trebaju biti prioritetne kako bi se ostvarili trajni rezultati rodne ravnopravnosti.
U BiH 16,9 posto žena živi u siromaštvu
Žene u Bosni i Hercegovini su angažirane 6,5 sati na poslovima brige i njege u poređenju sa muškarcima koji provode 3,5 sati, što je dvostruko više od evropskog prosjeka. Radi se o neplaćenim poslovima, koji se uglavnom ne vrednuju.
Istraživanje provedeno u BiH pokazalo je da 89 posto kućnih poslova i poslova vezanih za brigu i njegu je na ženama. U BiH 16.9 posto žena živi u siromaštvu
