Prema posljednjoj Anketi o radnoj snazi, koju je državna Agencija za statistiku provela u periodu juli – septembar 2024. godine, bosanskohercegovačku radnu snagu čini ukupno 1,43 miliona osoba, od kojih je 1,25 miliona (87,9 posto) zaposlenih i 173 hiljade (12,1 posto) nezaposlenih.




U poređenju sa prethodnim kvartalom, broj zaposlenih osoba se povećao za 2,6 posto, dok je broj nezaposlenih smanjen za 7,5 posto. Broj osoba izvan radne snage u Bosni i Hercegovini, pak, u trećem kvartalu 2024. iznosio je 1,50 miliona i smanjen je za 1,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. U trećem kvartalu 2024. stopa aktivnosti bila je 49,6 posto, stopa zaposlenosti 43,6 posto, stopa nezaposlenosti 12,2 posto, a stopa neaktivnosti 50,4 posto.
Prema podacima iz Ankete, od ukupnog broja osoba koji čine radnu snagu 859 hiljada (60,2 posto) su muškarci, a 568 hiljada (39,8 posto) su žene, a među osobama izvan radne snage su 544 hiljade (37,6 posto) muškaraca i 904 hiljade (62,4 posto) žena. Od ukupnog broja zaposlenih 774 hiljade (61,7 posto) su muškarci, a 480 hiljada (38,3 posto) žene, dok strukturu nezaposlenih čini 85 hiljada (49,2 posto) muškaraca i 88 hiljada (50,8 posto) žena. U posmatranom periodu, od ukupne radne snage 65,2 posto osoba pripada starosnoj grupi od 25 do 49 godina.


Njih 27,1 posto je staro između 50 i 64 godine, 6,4 posto je u životnoj dobi od 15 do 24 godine, a 1,3 posto ima 65 i više godina. Od ukupnog stanovništva izvan radne snage, 41,4 posto osoba je u starosnoj grupi od 65 i više godina, 23,1 posto ima između 50 i 64 godine, 18,6 posto je u starosnoj grupi od 15 do 24 godine, dok 16,9 posto pripada dobi između 25 i 49 godina.
Među zaposlenim osobama 65,5 posto ih pripada starosnoj grupi od 25 do 49 godina, 28,1 posto je staro od 50 do 64 godine, 5,0 posto ima između 15 i 24 godine, a 1,4 posto je navršilo 65 i više godina. S druge strane, od ukupnog broja nezaposlenih 62,7 posto osoba pripada starosnoj grupi od 25 do 49 godina, 20,5 posto je u životnoj dobi od 50 do 64 godine, 16,5 posto ima između 15 i 24 godine, dok ih je samo 0,3 posto staro 65 i više godina.


Najveće učešće u obrazovnoj strukturi bh. radne snage imaju osobe sa završenom srednjom školom i specijalizacijom (69,5 posto), zatim slijede oni sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem ili doktoratom (21,1 posto) te sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem (9,4 posto).

U obrazovnoj strukturi osoba izvan radne snage prevladavaju oni sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem (50,2 posto) te sa završenom srednjom školom i specijalizacijom (44,5 posto), dok preostalih 5,3 posto imaju završenu višu školu, fakultet, magisterij ili doktorat.
Obrazovna struktura zaposlenih pokazuje da 69,1 posto ima završenu srednju školu i specijalizaciju, a slijede osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem ili doktoratom (22,2 posto) te sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem (8,7 posto).

Obrazovnu strukturu nezaposlenih čini 72,4 posto osoba sa završenom srednjom školom i specijalizacijom, 14,3 posto sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem i 13,3 posto sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem ili doktoratom. U strukturi zaposlenih prema statusu u zaposlenosti ubjedljivo najveće učešće imaju zaposlenici (86,3 posto), dok je samozaposlenika 12,1 posto, a neplaćenih pomažućih članova 1,6 posto.
Prema grupama područja djelatnosti, u strukturi zaposlenih najveće je učešće radnika u uslužnim djelatnostima (57,3 posto), iza kojih slijede osobe zaposlene u industriji i građevinarstvu (34,1 posto) te u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu (8,6 posto). Prema rezultatima Ankete, od ukupnog broja nezaposlenih osoba njih 51 hiljadu ili 29,2 posto je tražilo posao kraće od 12 mjeseci, dok ih je 21 hiljada ili 12,1 posto to činilo u vremenskom rasponu od jedne do dvije godine. Broj nezaposlenih koji su tražili posao dvije godine i duže iznosio je 102 hiljade ili 58,7 posto.

Evropska metodologija
Prema metodologiji koju Agencija za statistiku primjenjuje pri izradi Ankete o radnoj snazi, a koja je usklađena sa evropskom, radno sposobno stanovništvo obuhvata sve osobe starosti od 15 do 89 godina i podijeljeno je u dvije kategorije – aktivno stanovništvo ili radnu snagu (zaposlene i nezaposlene osobe) i osobe izvan radne snage. Radnu snagu ili aktivno stanovništvo čine sve zaposlene osobe starosti od 15 do 89 godina i nezaposlene osobe starosti od 15 do 74 godine.
Osobe izvan radne snage su osobe starosti od 15 do 89 godina koje nisu svrstane u zaposleno ili nezaposleno stanovništvo, odnosno sve osobe koje u referentnoj sedmici nisu obavljale nijedan plaćeni posao, nisu aktivno tražile posao ili nisu bile u mogućnosti da počnu da rade u roku od dvije sedmice nakon isteka referentne sedmice.