Građani Sarajeva, ali i oni koji glavni grad Bosne i Hercegovine posjećuju turistički – a takvih je svake godine sve više, svakodnevno se suočavaju sa saobraćajnim gužvama. U određenim dijelovima dana može se govoriti i o saobraćajnom kolapsu. Ovakvo stanje utiče na imidž grada, na povećan nivo frustracija učesnika u saobraćaju, ali i na kvalitet života uopće. Kvalitetno i pametno reguliranje saobraćaja u Sarajevu naročito je bitno jer je upravo saobraćaj jedan od najvećih uzročnika zagađenosti zraka.
Sarajevo se, ipak, ne suočava sa jedinstvenim problemom. Naprotiv, gotovo istovjetne probleme imali su svi veći ili glavni gradovi država Evrope. Neka od rješenja koja su implementirana u Ljubljani, Parizu, Istanbul, Londonu ili Amsterdamu moguće je, ali i nužno, primjeniti i u Sarajevu.
Niti jedan od gradova koji su imali probleme sa saobraćajem, kako ih trenutno ima Sarajevo, nije se zatvorio i prestao razvijati. Naprotiv, primjenjena su takva rješenja koja su značila dodatnu otvorenost, održiv i ekološki razvoj. Dakle, i Sarajevo, na temelju trenutne krizne situacije, može postati jedan od primjera pametnih – gradova budućnosti. Put koji vodi u tom pravcu podrazumijeva primjenu tehnoloških inovacija uz donošenje potrebnih političkih odluka. Početni koraci u uvođenju adaptivnog upravljanja saobraćajem se poduzimaju. Dalje je potrebno razvijati saobraćajnu infrastrukturu, promovirati javni i alternativne načine prijevoza, ali i razviti platforme koje će rasteretiti saobraćajna čvorišta.
Donosioci odluka bi morali aktivno upravljati budućim razvojem Sarajeva i koristiti ga u pravcu rješavanja postojećih problema. Gradnja kompleksa budućeg World Trade Centera Sarajevo može poslužiti kao ogledni primjer. Istina, inovativne inicijative koje idu u pravcu rješavanja postojećih problema, u ovom slučaju, dolaze od samih investitora, ali time nemaju manju vrijednost. Nekoliko je segmenata koje je važno istaknuti. Buduća gradnja mora podrazumijevati, ne dodatno narušavanja okoliša, ali i saobraćaja, već pozitivan uticaj na njih. Novi objekti moraju biti razvijeni uz uvođenje principa „niskih emisija“.
Uz WTC Sarajevo može prodisati
Investitori WTC Sarajeva već su javnosti predstavili najznačajnije segmente budućeg kompleksa koji je formiran kaskadno tako da ne zaustavlja vjetrokoridore, odnosno da dopušta strujanja zbog planiraih prodora u pravcu sjever-jug. Osim toga energijska efeikasnost objekta i korištenje održivih izvora podrazumijeva najviše ekološlke standarde primjenjive u evropskim gradovima. Novina u gradnji u Sarajevu jesto što će budući WTC Saraejvo imati zelenu ekološku fasadu, kao i dijelove krova. Osim toga oko kompleksa bit će implementirani prečišćivači zraka, po uzoru na rješenja iz Dubaija i Amsterdama. Ovo je naročito važno, jer se lokacija na kojoj je planirana gradnja WTC-a nalazi u zavjetrini već izgrađenih objekatai pa će kompleks imati pozitivan uticaj na apsorpciju zagađujućih čestica koje se u većoj mjeri nalaze na spomenutom lokalitetu.
Jedan od najznačajnijih doprinosa budućeg WTC-a Sarajevo jeste mogući uticaj na rasterećenje saobraćaja. Naime, oko 60 posto WTC-a Sarajevo nalazit će se ispod zemlje. Osim dijela komercijalonog sadržaja, najveći dio, na nekoliko podzemnih etaža, bit će garaže sa kapacitetom od oko 1.500 parking mjesta. To će riješiti problem saobraćaja u mirovanju za šire područje Marindvora, ali investitori su u javnost izašli i sa proaktivnom inicijativom koja bi mogla omogućiti ostatku Sarajeva da „prodiše“. Naime, kapaciteti WTC-a bi mogli biti iskorišteni kao svojevrsna baza, centar saobraćaja u mirovanju, a od njega dalje prema Centru i Starom Gradu bi se u većoj mjeri trebao koristiti javni prevoz (koji bi kao što je to slučaj u Ženevi mogao biti besplatan), pa i car-sharing i ride-sharing. Po uzoru na Amsterdam u centralnim dijelovima Sarajeva bi se mogla dodatno razviti infrastruktura za električna vozila. Sve bi ovo doprinijelo značajnom smanjenju broja privatnih vozila na gradskim saobraćajnicama. Uže zone Centra i Starog Grada, kao i najznačajnije turističke destinacije, mogle bi biti proglašene „zonama niskih emisija“ pa bi u njih i mogla ulaziti samo vozila sa odgovarajućim eko-standardima. Ovakvu praksu je uveo Pariz, a efekti su izuzetno pozitivni.
Konačno, WTC može postati standardom za buduću gradnju u Sarajevu, s jedne strane, a, s druge, može u značajnoj mjeri doprinijeti smanjenju saobraćajnih gužvi u gradu, odnosno čišćem i zdravijem gradu za stanovništvo i sve koji posjećuju glavni grad Bosne i Hercegovine.
