Jensen Huang: Vizionar koji preoblikuje tehnološku budućnost

U srcu tehnološkog svijeta stoji jedan čovjek čija vizija transformira način na koji razmišljamo o programiranju i umjetnoj inteligenciji. Jensen Huang, CEO i predsjednik kompanije Nvidia, nije samo lider u području grafičkih čipova; on je vizionar koji oblikuje budućnost tehnološkog doba.

22

43,8 milijardi dolara je neto vrijednost Jensena Huanga

490 dolara je cijena dionice Nvidia-e

1,21 milijarda dolara iznosi tržišna kapitalizacija Nvidia-e

Huang, koji je danas jedan od najuspješnijih poslovnih lidera u tehnološkoj industriji, prošao je kroz teško djetinjstvo obilježeno vršnjačkim nasiljem i preprekama.

Huangova priča počinje na Tajvanu, gdje je rođen. Ovdje je Huang bio izložen uvredama i nasilju zbog svoje nacionalnosti. Redovno su ga nazivali uvredljivim imenima, a dok je prelazio klimavi pješački drveni most na putu do škole, lokalni dečki bi pokušavali srušiti most. No, umjesto da ga slome, Huang je razvio izuzetnu otpornost. Do kraja školske godine, postao je vođa tih istih dječaka, vodeći ih u avanture u šumi. Kao dijete bio je prisiljen da se preseli  na Tajland sa svojom porodicom, bježeći od građanskog nemira u svojoj domovini.

Huang pridaje školi Oneida, koju je pohađao kao dijete, zasluge za razvoj svoje otpornosti. Tu je naučio kako se nositi s izazovima bez savjetovanja i podrške, a kasnije je svojoj školi čak donirao novu zgradu.

Par godina nakon preseljenja na Tajland dogodila se prava prekretnica kada je, s bratom, emigrirao u SAD, otvarajući put ka nevjerovatnom putovanju koje će obilježiti njegov život.

Nakon preseljenja u Sjedinjene Američke Države i završetka srednje škole, Huang se isticao kao stonoteniski igrač i bio je dio matematičkog, računarskog i znanstvenog kluba. Završio je školu sa samo 16 godina, a na sveučilištu Oregon State, gdje je studirao elektroinžinjering, upoznao je buduću suprugu Lori Mills. Unatoč izazovima, završio je diplomski studij, a potom i magistarski program na prestižnom Stanfordu.

Nakon diplome, Huang i Mills radili su u Silicon Valley kao dizajneri mikročipova. Osnovali su porodicu, a Huang je započeo i doktorske studije na Stanfordu. Manje poznato je da je Huang radio za Advanced Micro Devices od 1984. do 1985. godine, kompaniju koja će kasnije postati glavni konkurent Nvidie na tržištu čipova.

Osnivanje Nvidia-e

Nvidia je postala ključni igrač u području umjetne inteligencije (AI) kroz razvoj cuda softverskog paketa.

Godine 1993., Huang je suosnovao Nvidia-u, kompaniju koja će postati poznata po revolucionarnim grafičkim čipovima. Od tada, obavlja ključnu ulogu kao izvršni direktor i predsjednik, nadzirući ne samo rast kompanije, već i njezinu ekspanziju na područje čipova za podatkovne centre i autonomna vozila. Unatoč početnim poteškoćama, poput pogrešnog pristupa u dizajnu prvog proizvoda, Nvidia je preživjela zahvaljujući hrabrim odlukama Huanga.

Nvidia je postala poznata po grafičkim procesorskim jedinicama (GPU), a njezina popularnost porasla je zahvaljujući uspješnoj GeForce liniji grafičkih kartica. No, pravi preokret dogodio se kada je Huang prepoznao potencijal za primjenu njihove tehnologije u području umjetne inteligencije (AI). Unatoč skepticizmu tržišta, Huang je insistirao na razvoju cuda, softverskog paketa za kompjutere. Ova odluka, iako kritizirana, dovela je do revolucionarnog trenutka u AI – trenutka kada je Nvidia postala ključni igrač u području deep learning-a.

Unatoč početnim poteškoćama, poput pogrešnog pristupa u dizajnu prvog proizvoda, Huang je hrabrim odlukama preokrenuo sudbinu kompanije.

Umjetna inteligencija

Također je vrlo značajno da je Nvidia postala ključni igrač u području superkompjutera. Njihovi GPU-ovi često se koriste za izuzetno brzu obradu podataka u istraživanjima i velikim naučnim projektima. Kompanija redovno sarađuje s istraživačkim institucijama i organizacijama poput OpenAI, pružajući im napredne tehnološke alate za razvoj novih AI modela.

Huang je zaključio da će neuronske mreže revolucionirati društvo te da može iskoristiti cuda za osvajanje tržišta potrebne hardverske opreme.

Huang rijetko daje intervjue i obično ne voli da skreće pozornost s sebe. “Stvarno ne mislim da sam ovdje učinio nešto posebno. To je uglavnom učinio moj tim”, jednom je izjavio.  “Nisam siguran zašto sam izabran za izvršnog direktora. Nisam sjajan govornik, zapravo, jer sam prilično introvertiran”, skromno govori o sebi, dok njegovi prijatelji, poslovni partneri i poznanici tvrde samo suprotno od toga.

Filozofija vođenja

Nvidia je postala poznata po otvorenom pristupu prema istraživanju i inovacijama. Huangova filozofija potiče kreativnost i saradnju, što je rezultiralo brojnim tehnološkim dostignućima.

Huang preferira agilan korporativni model, bez fiksnih odjela ili hijerarhije. Umjesto toga, zaposlenici podnose sedmični popis pet najvažnijih stvari na kojima rade. Ohrabruje se sažetost, budući da Huang pregledava ove e-mailove duboko u noć. Lutajući Nvidia-inim ogromnim kampusom, često svraća do stolova najmlađih zaposlenika i ispituje ih o njihovom radu.

Na sastancima, Huang traži od zaposlenika da misle “brzinom svjetlosti”. Zaposlenici trebaju razmotriti apsolutno najbrži način kako bi zadatak mogao biti riješen. U centru Huangove filozofije leži snaga vizionarskog razmišljanja. On shvaća da prava inovacija nastaje iz hrabrosti da se zamisli nemoguće. Potičući svoj tim da razmišlja izvan granica poznatog, Huang stvara okruženje gdje revolucionarne ideje mogu procvjetati. Vjeruje da, vizualiziranjem budućnosti, možemo je oblikovati i stvoriti tehnologije koje transformišu industrije i poboljšavaju živote. On snažno vjeruje da se dugotrajan uticaj može ostvariti samo stalnim teženjem ka najvišim standardima tehnološkog napretka.

Njegova filozofija potiče kreativnost, saradnju i inovacije.

Huangovo najradikalnije vjerovanje glasi da “neuspjeh mora biti raspodijeljen”. Ranih dvijehiljaditih, Nvidia je isporučila neispravnu grafičku karticu s glasnim, preaktiranim ventilatorom. Umjesto da otpusti menadžere proizvoda, Huang je organizovao sastanak na kojem su menadžeri predstavili, pred nekoliko stotina ljudi, svaku odluku koja ih je dovela do fijaska. Iz ovih sastanaka je napravljena prilika za učenje za sve sudionike. Predstavljanje vlastitih neuspjeha publici postalo je voljeni obred u Nvidia-i, ali takvi korporativni treninzi nisu za svakoga.

Međutim, vođenje Jensen Huanga obilježeno je empatijom, suosjećanjem i dubokim poštovanjem prema svojim zaposlenicima. Vjeruje u stvaranje kulture povjerenja i osnaživanja, gdje svako ima priliku napredovati i doprinijeti svojim jedinstvenim talentima. Huang shvaća da uzgajanjem podržavajućeg okruženja može osloboditi puni potencijal svog tima, potičući osjećaj svrhe i zajedničku predanost izvrsnosti.

Huang preferira agilan korporativni model bez fiksnih odjela ili hijerarhije.

Filantropija

No, Huang nije samo poslovni lider; on je i filantrop čija je velikodušnost ostavila trajni pečat. Donirao je Stanfordu 30 miliona dolara za inžinjerski centar, te 50 miliona dolara Sveučilištu Oregon za istraživački centar koji je i nazvan prema njemu.

Finansijski uspjeh Huanga odražava se u njegovoj neto vrijednosti od impresivnih 43,8 milijardi dolara, čime se nalazi na 28. mjestu Forbesove ljestvice najbogatijih ljudi na svijetu.

Revolucija programiranja

U skorijim izjavama, Huang ističe revolucionaran potencijal generativne umjetne inteligencije, tvrdeći da “svako može biti programer”. Njegova vizija je da AI omogući stvaranje i poboljšavanje aplikacija samo govorom, ukidajući potrebu za tradicionalnim programiranjem.

U skladu s tom vizijom, Huang je nedavno predstavio DGX GH200 AI Supercomputer, novu platformu umjetne inteligencije usmjerenu na izgradnju generativnih modela. On vidi generativnu AI kao “najvažniju računarsku platformu naše generacije”, potičući pojedince i tvrtke da istraže nove mogućnosti stvaranja i korištenja AI u različitim područjima.

Njegov najnoviji pothvat, Omniverse platforma, predstavlja novu eru u svijetu interneta. Kroz ovo tehnološko čudo, Nvidia predvodi revoluciju u razvoju 3D radnih tokova i aplikacija temeljenih na Universal Scene Description. Za ovaj podvig, Huang je dobio brojna priznanja, uključujući mjesto na listi 100 najuticajnijih ljudi svijeta prema Time magazinu 2021. godine.

Svi ti elementi čine Jensena Huanga ne samo poslovnim liderom, već i ključnim igračem u oblikovanju budućnosti tehnološkog pejzaža. Njegova predanost inovacijama, filantropiji i revolucionarnoj viziji čine ga nezaobilaznom figurom u svijetu tehnologije.

cuda tehnologija

Nvidia-ina cuda tehnologija stoji kao kamen temeljac revolucije paralelnog računanja. Ističe u sposobnosti izvršavanja velikog broja zadataka istovremeno. Umjesto tradicionalnog linearnog izvršavanja, cuda omogućava programerima da iskoriste hiljade jezgri GPU-a za brže i efikasnije izračune.

Programerski jezik cuda C pruža programerima slobodu stvaranja programa prilagođenih paralelnom izvršavanju. Kroz GPU kernele, male funkcije koje se izvode na GPU-ovima, programeri mogu optimizirati izračune za najbolje performanse. Ova fleksibilnost otvara vrata raznolikim disciplinama, pa se cuda danas koristi u znanstvenim simulacijama, analizi podataka, dubokom učenju (deep learning) te drugim kompleksnim zadacima koji zahtijevaju brzo i efikasno računanje.

U svijetu tehnologije u stalnom pokretu, Nvidia je postala sinonim za inovaciju, vođena vizijom Jensena Huanga. Njihov uspon na vrh tržišta nije samo rezultat tehnološkog napretka, već i predanosti stvaranju budućnosti koja nas čeka.

Kako je Jensen Huang transformirao Nvidia u kompaniju vrijednu milijardu dolara?

1993. godine, u trenucima kada su računari radili na Microsoft Windows 3.1, Jensen Huang, Chris Malachowsky i Curtis Priem postavili su temelje ove tehnološke gigantske kompanije. Ova inovativna kompanija dosegnula je nevjerovatnu vrijednost od milijardu dolara krajem 1990-ih, tokom tzv. dot-com boom-a. Kompanija je postala javna u januaru 1999. kada su Nvidia dionice prvi put objavljene za javno trgovanje na berzi.

Nvidia je tokom tog razdoblja doživjela značajan uspon.

Nvidia je zaslužna za popularizaciju grafičkih procesorskih jedinica (GPU), ključnih komponenti koje su oblikovale pejzaž modernih računara. Počevši od GeForce 256, poznatije kao “prvi GPU na svijetu”, Nvidia je postala sinonim za vrhunske GPU-ove, utvrđujući svoju lidersku poziciju na tržištu.

Nvidia je 2018. razvila RTX (Ray Tracing eXtension) tehnologiju, koja omogućava praćenje zraka i donosi revolucionarne promjene u prikazu virtualne stvarnosti, postavila je standard u renderiranju svjetlosti, pokrećući utrku između Nvidia-e, MSI-a, Asusa, Intela i AMD-a.

Danas, Nvidia ne samo da dominira tržištem GPU-ova, već je kombiniranjem svojih čipova s generativnom umjetnom inteligencijom postala ključna figura u postavljanju tehnoloških trendova. Njihov najnoviji procesor H100, koji tvrde da ima snagu više od 130 CPU-a, ističe se u rješavanju izazova koji su nekada bili nepremostivi.

Kompanije poput Alibabe, Tencenta, Baidu-a i ByteDancea prepoznale su snagu Nvidia-inih AI čipova, te su njihove vjerne mušterije. Oracle je također odabrao Nvidia čipove kako bi ojačao svoju poziciju u generativnoj AI i tehnologijama u cloud-u.

Dionice Nvidie, s cijenom od 490 dolara, narasle su preko 133 posto u posljednjih 12 mjeseci, postavljajući tržišnu kapitalizaciju na impresivnih 1,21 milijardi dolara. Ova brojka stavlja Nvidia-u u ekskluzivno društvo s Appleom (2,82 milijarde dolara), Microsoftom (2,73 milijarde dolara), Amazonom (1,50 milijardu dolara) i Alphabetom (1,71 milijardi dolara), potvrđujući njezinu ulogu kao lidera na tržištu.

Dok dionice konkurenata poput Intela i AMD-a bilježe jače fluktuacije, Nvidia ostaje neprikosnovena, čvrsto držeći kormilo u vrućem i izazovnom tehnološkom sektoru.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here