Umjesto poslodavce, Vlada FBiH rasteretila sebe

Nakon višemjesečnog istrajavanja na obećanjima o usvajanju seta reformskih zakona kojima će putem smanjenja poreza i doprinosa rasteretiti privredu te otvoriti prostor za značajan rast plata, uključujući povećanje njihovog minimalnog iznosa na 1.000 KM, Vlada FBiH “posula se pepelom“ i socijalni mir kupila uredbom kojom je poslodavcima omogućila isplatu neoporezive pomoći radnicima od maksimalno 2.520 KM.

141

Piše Armin Zeba


“Vlada Federacije BiH radi na pripremi porezne reforme da bi se poslodavci rasteretili, ali na način da se ne ugroze vanbudžetski fondovi“, rečenica je kojom je aktuelni federalni premijer Nermin Nikšić najavljivao bolje dane za domaću privredu i radnike još prije desetak godina, tokom svog prvog premijerskog mandata. U međuvremenu, nakon osmogodišnjeg jednako jalovog “premijerisanja“ Fadila Novalića, čijoj Vladi je također jedan od deklarativnih prioriteta bilo smanjenje poreza i doprinosa, predviđeno čak i ekspresno propalom “revolucionarnom“ Reformskom agendom, krug se zatvorio ponovnim sjedanjem Nikšića u premijersku fotelju, praćenim ponovnim ispraznim obećanjima o rasterećenju privrede, za koja se čak ne može konstatirati ni da su “mrtvo slovo na papiru“, s obzirom da od za prošlu jesen najavljenih izmjena i dopuna zakona o doprinosima i porezu na dohodak nije materijalizirana ni preambula.

Prazna obećanja

Iako je ranije glatko odbacila ideju o privremenom povećanju plata za 400 KM, opterećenih samo sa 11 posto doprinosa za PIO, Vlada je na kraju usvojila suštinski identičnu Uredbu o isplati pomoći od strane poslodavca

“Niti jedna sjednica Vlade, niti jedan sastanak sa privrednicima, sindikatima, poslodavcima, međunarodnim finansijskim institucijama, nije prošao, a da nisu prioritetizirane upravo fiskalne reforme. One su vrlo važne zbog povećanja konkurentnosti.

Potpuno ste u pravu, o tome se mnogo pričalo, ali nije baš puno toga urađeno. Zato imam običaj reći da nas ne treba cijeniti po tome šta pričamo, nego šta radimo i šta ćemo uraditi.
Ići ćemo u smjeru rasterećenja poslovnog okruženja, ali paralelno s tim moramo voditi računa i o pravima radnika, te su fiskalni zakoni usko vezani za Zakon o minimalnoj plaći. Parlament mora dobiti optimalne prijedloge na usvajanje.

Bilo bi idealno kada bismo nova zakonska rješenja donijeli u rokovima koji će nam omogućiti da početkom naredne godine započne njihova primjena“, poručivao je početkom prošlog ljeta u intervjuu za naš magazin Nikšić, čije “pucanje iz prazne puške“ je samo blaga kolizija s činjenicama u odnosu na nadrealizam Vojina Mijatovića, federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta, koji je u to isto vrijeme na sve strane šepurio bajkom da će novi zakoni o doprinosima o porezu na dohodak biti usvojeni “nakon septembra“, začinjenu tvrdnjama da će te imaginarne zakonske izmjene rezultirati “najmanjim opterećenjem na lične dohotke u regionu“, “otvaranjem više od 10.000 radnih mjesta u prvoj godini mandata aktuelne Vlade“ i “masovnim prelaskom firmi iz Republike Srpske u Federaciju“.

U kojoj fazi je definiranje novih zakona, kojim stopama poreza i doprinosa se uopće barata te šta su glavne nedoumice u vezi sa formiranjem predmetnih zakonskih prijedloga, pitanja su od kojih se iz Vlade uporno “brane“ šutnjom

Očarani fiskalnim fatamorganama, članovi Vlade sve do pred istek 2023. godine, kada je i njihovim najzagriženijim fanovima postalo jasno da od najavljenih zakonskih reformi neće biti ništa, s gnušanjem su odbacivali ideju da se period do evenutalnih izmjena zakona o doprinosima i porezu na dohodak premosti privremenim rješenjem koje bi omogućilo povećanje radničkih plata za do 400 KM, opterećenih samo sa 11 posto doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje. No, kada se ispostavilo da je car gol, Vlada se obilato “posula pepelom“ i sredinom decembra prošle godine usvojila Uredbu o isplati pomoći od strane poslodavca, kojom je poslodavcima data mogućnost da radnicima, jednokratno ili u više mjesečnih tranši, isplate neoporezivu novčanu pomoć u ukupnom iznosu do 2.520 KM.
“Set fiskalnih zakona predstavlja prioritetnu aktivnost Vlade i Federalnog ministarstva finansija, kao ovlaštenog predlagača.

Nikšić već duže od decenije najavljuje porezne reforme

Ovim propisima planirano je smanjenje troškova poslodavaca, a povećanje plaća zaposlenicima na teret budžeta. Međutim, to nije još realizirano uslijed kompleksnosti uticaja ova dva zakona na poslodavce, zaposlenike i budžete, zatim uticaja povećanja minimalne plaće, te načina pokrića potencijalnih budžetskih deficita koji će nastati usljed usvajanja ovih propisa.

S ciljem prevazilaženja trenutne situacije i stvaranja pretpostavki za usvajanje novog seta fiskalnih zakona, bilo je nužno donijeti ovu uredbu koja je ograničenog perioda važenja. Očekivanja su da će se u što skorije vrijeme izmijeniti zakoni o porezu na dohodak i obavezni doprinosi, a ova privremena mjera data Uredbom dati željeni učinak s ciljem zaštite radnih mjesta“, obrazložila je Vlada tu promjenu stava, ostajući dosljedna u obećavanju trajnog rasterećenja privrede.

Gdje je u tom obrazloženju nestao raniji Vladin stav da se “doprinosi obračunavaju na stvarne plate te bi uvođenje poticajnih mjera na ovaj način uveliko doprinijelo nejednakosti“, u kojoj fazi je definiranje novih zakona, kojim stopama poreza i doprinosa se uopće barata te šta su glavne nedoumice u vezi sa formiranjem predmetnih zakonskih prijedloga, pitanja su od kojih se iz Vlade i resornih federalnih ministarstava uporno “brane“ šutnjom.

S druge strane, federalni poslanik Admir Čavalić, kreator privremenog zakonskog rješenja kojeg je osim aktuelne odbacila i prethodna Vlada, komentirajući za Business Magazine lutanje u potrazi za receptom za fiskalno rasterećivanje privrede ističe da bi mu ipak bilo draže “da smo mi kao predlagači pogrešili, a Vlada FBiH bila u pravu“.

Solomonsko rješenje

Idemo barem da probamo fiskalne zakone usvojiti u prvom kvartalu ove godine te ubrzati realizaciju i to najranije od 1. jula, a ako ne, onda i 2024. propuštamo i idemo ka 2025. sa ovim reformama, upozorava Admir Čavalić

“Zaista je nezahvalno na kraju sage u vezi sa stvaranjem zakonskih uvjeta za povećanje plata navesti da smo bili u pravu što smo odmah u januaru 2023. insistirali na prijedlozima za +400 KM (11 posto za PIO).
Prijedlog je isprva odbijen od prethodnog saziva Vlade FBiH. Kasnije će novi, aktuelni saziv Vlade obrazložiti da će oni pripremiti fiskalne zakone i da nema potrebe za ovim prijedlozima. Predstavnički dom Federalnog parlamenta je dva puta odbio razmatranje prijedloga i to sa opravdanjem da će Vlada do kraja godine dostaviti zakone u parlamentarnu proceduru.

Skepticizam se pokazao opravdanim, likuje Čavalić

Sada vidimo da se ništa od toga nije desilo.

Moram napomenuti da smo mi od početka forsirali narativ o temporalnim zakonima, to jest olakšici koja bi vrijedila do trenutka donošenja očekivanih izmjena fiskalnih zakona. Shodno navedenom, prihvatili smo kritike u vezi s prijedlozima koje su se odnosile na činjenicu da povećanje plata nije cilj fiskalnih zakona. Međutim, naglašavam, to smo svjesno uputili kao jedno privremeno rješenje – jednostavno smo bili skeptični da će se očekivani zakoni pripremiti, a skepticizam se pokazao opravdanim“, ističe Čavalić.

Primjećujući da je na kraju, u kontekstu fiskalnih refomi, 2023. bila još jedna godina koju su “pojeli skakavci”, on izražava nadu da barem za 2024. neće važiti isti epitet..
“Ako već nemamo fiskalnih zakona u parlamentarnoj proceduri, onda pozdravljam ovaj Vladin potez u zadnji čas. Istina, mogli smo to uraditi već u januaru prošle godine i tako omogućiti više plate tokom čitave 2023.

Minimalna plata

Minimalac je i veći od 1.000 KM, računa Mijatović

Zadnjeg radnog dana prošle godine Vlada FBiH donijela je Odluku o iznosu najniže plate za 2024. godinu. Iako je većim dijelom prošle godine iz Vlade gromoglasno najavljivano povećanje minimalne plate na 1.000 KM, ona je u konačnici dosegla daleko skromiji iznos od 619 KM, za samo 23 KM viši od dosadašnjeg..
“Postoje nekada stvari koje kažemo da ćemo uraditi, a ne uradimo u roku kako smo to sebi zacrtali. Međutim, stvari moramo posmatrati malo drugačije – minimalna plata koja je određena, plus topli obrok, plus prijevoz, plus pomoć koja je odobrena od Vlade FBiH bez poreznog opterećenja, dolazi do mnogo većeg iznosa nego što je tih 1.000 KM“, obrazložio je tu koliziju između obećanog i dostignutog nivoa minimalne plate Vojin Mijatović, federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta, odgovarajući u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH na poslanička pitanja.

Idemo dalje – barem da probamo fiskalne zakone usvojiti u prvom kvartalu ove godine te ubrzati realizaciju i to najranije od 1. jula. Ako ne, onda i 2024. godinu propuštamo i ispunjavaju se predviđanja da idemo ka 2025. sa ovim reformama“, rezimira Čavalić.
Na pitanje da li se od njega lično, kao jednog od rijetkih predstavnika vlasti koji se bavi ovom tematikom, mogu očekivati neki novi, unaprijeđeni prijedlozi izmjena i dopuna zakona o doprinosima i porezu na dohodak, Čavalić ističe da su oni već u pripremi i da će uskoro biti prezentirani Vladi.

“Iskreno, kao konstruktivna opozicija ‘pušemo u leđa’ Vladi FBiH da pripremi dobre zakone – u korist radnika i poslodavaca.
Žao mi je što na ove zakone čekamo više od sedam godina. Razumijem da su brojni izazovi pri usvajanju, zbog čega sam Federalnom ministarstvu finansija predložio zastupničku inicijativu da nam dostavi modele simulacije, shodno različitim stopama. Pored toga, nastojim ispraviti nepravdu spram freelancera, koji plaćaju zdravstveno osiguranje, a nemaju ga – to također spada u domen fiskalnih zakona.

Uskoro ću ponuditi i niz zakonskih rješenja u vezi sa zdravstvenim osiguranjem, sa jasnom intencijom: da svaki građanin FBiH ima besplatno zdravstvo, a da Zavodi za zapošljavanje prestanu biti oni koji vode evidencije zarad zdravstvenog osiguranja i da se maksimalno posvete posredovanju u zapošljavanju i obuci nezaposlenih.

Svakako planiram amandmanski djelovati na fiskalne zakone, kada ih dobijemo u parlamentarnu proceduru. Protiv sam progresivnog oporezivanja (ranije se spominjalo 13 posto) jer smatram da nemamo jaku bazu, odnosno da nema smisla uvoditi progresije u zemlji koja je među najsiromašnijim u Evropskoj uniji“, zaključuje Čavalić.

Solomonsko rješenje u vidu uredbe o isplati neoporezive pomoći radnicima važi do 30. juna 2024. godine, do kada je Vlada, umjesto poslodavaca, na koje je prebacila kompletan teret kupovine socijalnog mira kroz dobrovoljno i privremeno povećanje plata, rasteretila sebe. Nakon isteka tog roka, kako i dolikuje predizbornom periodu, slijede nova obećanja o smanjenju poreza i doprinosa, a možda se desi i čudo pa aktuelne federalne vlasti u narednu izbornu utakmicu uđu sa barem nacrtima reformskih fiskalnih zakona kao glavnim adutom za privlačenje glasača?

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here