U 2023. godini doći će do daljeg usporavanja rasta realnog bruto društvenog proizvoda (BDP) na 2,2 procenta, vođenog smanjenjem privatne potrošnje i izvoza, pocjenjuje Svjetska banka u svom jesenjem Redovnom ekonomskom izvještaju za zapadni Balkan.
Blagi rast
“U srednjoročnom periodu očekuje se rast realnog BDP-a od 2,8 posto u 2024. i 3,4 procenta u 2025. godini, kako privatna potrošnja bude ponovo dobivala zamah, vođena povećanjem realno raspoloživog prihoda.
Tokom 2024. i 2025. očekuje se stabilizacija inflacije na oko dva procenta godišnje, na krilima nižih cijena transporta.
Snažniji izvoz uslijed postepenog oporavka ekonomskog rasta u Evropskoj uniji bit će vjerovatno premašen većim uvozom potrošačkih dobara, što će za rezultat imati dalje povećanje deficit tekućeg računa (CAD) sa 4,7 posto BDP-a u 2023. na 5,1 procenta do 2025. godine.
Tržište rada
Povratak fiskalnog suficita u 2022. vjerovatno će biti kratkog vijeka, s obzirom na predstojeće izbore u 2024. godini. U 2023.. i 2024. očekuju se sveukupno veći izdaci za plate, penzije i socijalna davanja, s obzirom da su vladine mjere iz 2022. trajnog karaktera. Potrošnja će se dalje povećati kao dio rashoda vezanih za lokalne izbore. Ipak, očekuje se da će se do 2025. fiskalno stanje opet uravnotežiti.
Očekuje se da će javni dug u periodu 2023. – 2025. ostati na održivom nivou ispod 30 procenata BDP-a, iako se nivo duga u dva entiteta značajno razlikuje”, prognozira se u Izvještaju, u kojem se podsjeća da se ekonomska aktivnost u 2022. kontinuirano usporavala – sa 5,9 procenata u prvom na 1,7 u četvrtom kvartalu, uglavnom zbog usporavanja proizvodnje u prerađivačkoj industriji i domaće finalne potrošnje.
“Taj trend značajnog usporavanja zadržao se i u prvom kvartalu 2023. godine, uz rast realnog BDP-a za jedva 1,1 procenat. To je bilo uglavnom posljedica smanjenja privatne potrošnje od 0,5 procenata, s obzirom da su se doznake smanjile za 4,8 procenata u realnom smislu. U međuvremenu, bruto akumulacija kapitala se povećala za 12,6 procenata, čime je i dijelom nadomješten pad privatne potrošnje.
Međutim, u drugom i trećem kvartalu očekuje se povećanje privatne potrošnje, potaknuto rastom realnih plata nakon oporezivanja od prosječno 17 procenata u periodu od januara do juna. Zamah na strani potražnje, međutim, bit će ublažen slabim učinkom industrijske proizvodnje. Konkretno, industrijska proizvodnja u periodu januar – juli 2023. smanjena je za 3,9 procenata, u velikoj mjeri kao posljedica pada prodaje na stranim tržištima od ukupno 11 procenata, dok je promet na domaćem tržištu smanjen za dva procenta”, navodi se u Izvještaju.
Neto izvoz u prvom kvartalu 2023. smanjen je za 0,3 procenta BDP-a, što, kako se ističe, predstavlja značajan pad nakon 6,7 procenata BDP-a zabilježenih u istom prošlogodišnjem periodu. Precizirajući da je rast izvoza u prvom ovogodišnjem kvartalu usporen na 1,7 posto, nakon skoka od 38,6 posto u prethodnoj godini, dok je rast uvoza sa prošlogodišnjih 31,9 pao na samo dva posto.
“Ovakav neto rezultat izvoza je odraz slabije potražnje iz Evropske unije, ali i baznog efekta, imajući u vidu visoke stope rasta u 2022. godini. Kada je u pitanju uvoz, niži rast je posljedica smanjenja privatne potrošnje te, slično kao i kod izvoza, odraz baznog efekta”, napominje se u Izvještaju.
Inflatorna kretanja
Kada je riječ o kretanju cijena, iz Svjetske banke konstatiraju da je u periodu januar – juli 2023. Inflacija u BiH iznosila 8,5 procenata, za 3,7 procentnih poena manje u odnosu na isti prošlogodišnji period. Kako opažaju, inflacija se u julu usporila na 4,0 posto, “što predstavlja značajno usporavanje u odnosu na 14,1 procent zabilježen u januaru”.
“Kretanje inflacije, s jedne strane, predstavlja rezultat uporno visokih cijena hrane, zajedno s visokim cijenama stanovanja, vode, električne energije i plina te, s druge strane, naglog pada cijena transporta.
Deficit tekućeg računa
Cijene hrane u periodu januar – juli 2023. povećane su za 15,5 procenata, u odnosu na 19,3 procenata u istom periodu 2022. godine.Cijene transporta u međuvremenu su smanjene za 12,7 posto u junu i 13,2 posto u julu, što se za period januar – juli pretočilo u negativnu stopu od 2,9 procenta. S obzirom da uticaj nižih cijena transporta smanjuje pritisak na cijene inputa i prisutan je u cijeloj ekonomiji, vjerovatno je da će se stopa inflacije u 2023. usporiti na 5,8 procenata”, tvrde iz Svjetske banke, u čijem izvještaju se kao najveći rizici u kontekstu ekonomskog rasta BiH akcentiraju produženi tržišni poremećaji uzrokovani pandemijom korona virusa i ruskom agresijom na Ukrajinui, “koji bi mogli imati negativan zbirni uticaj na potražnju kroz smanjeno povjerenje potrošača i poslovne zajednica”, te slab ekonomski oporavak EU, “što potencijalno može imati negativan uticaj na izvoz iz BiH, osim kod izvoza energije”.
“Slabljenje tržišta rada širom EU, naročito u Njemačkoj, moglo bi uticati na smanjenje priliva doznaka koje podržavaju privatnu potrošnju.
Konačno, geopolitički rizici bi mogli dalje otežati domaći politički dijalog, uz negativne posljedice po toliko potrebne strukturne reforme”, upozorava se u Izvještaju.
