Uvoz iz Amerike i Kine u BiH premašio izvoz

U Vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH sa dvije najveće ekonomske sile, SAD i Kinom, ove godine drastično dominira uvoz iz ovih zemalja, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

69
uvoz

Ovo znači da je više od 45 puta veći uvoz od izvoza sa ovom zemljom.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tokom ove godine najviše su se iz Kine uvozili električne mašine i oprema i njihovi dijelovi; aparati za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijski aparati za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelovi i pribor za te proizvode za iznos od 253.661.161 KM.

Slijedi uvoz nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 122.969.789 KM.

Sa druge strane, u Kinu smo najviše izvozili drvo i proizvode od drveta, te drveni ugalj za više od 14 miliona KM, te vozila, osim šinskih vozila i njihovih dijelova i pribora za 1,4 miliona KM.

U istom periodu prošle godine iz najveće svjetske ekonomije po paritetu kupovne moći smo uvezli proizvoda za 616.817.742 KM, a izvezli za 30.740.340 KM.

Podaci pokazuju da je iz Sjedinjenih Američkih Država u periodu januar septembar ove godine uvezeno proizvoda za 183.433.337 KM, dok je izvezeno robe za 92.899.669 KM.

Tako je uvezeno najviše mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije, te bitumenske materije i mineralnih voskova za 124.235.192 KM, te nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 18.173.419 KM.

Najviše smo plasirali oružja i municije, te njihovih dijelova i pribora za 56.083.770 KM, te cinka i proizvoda od cinka za 6.925.793 KM.

Ekonomista Igor Gavran rekao je za “Nezavisne” da je riječ o dvije vodeće svjetske ekonomije, koje proizvode i izvoze praktično sve vrste robe, pogotovo Kina.

“U slučaju Kine, tu je još i faktor povoljnih cijena. Svaki naš izvoz na ova tržišta je veliki uspjeh, a nerealno je očekivati da se ikada izjednačimo s uvozom kada je Kina u pitanju. Mnogo je lakše dostižno poboljšati odnos izvoza i uvoza sa SAD jer cijene njihovih proizvoda su uglavnom osjetno više, a trenutna razlika izvoza i uvoza se može dostići ako uspijemo plasirati bar još neke proizvode na njihovo tržište. Trenutno se, nažalost, veliki dio našeg izvoza odnosi na proizvode namjenske industrije, a nije riječ o širokoj lepezi proizvoda i samim time pad tražnje za ovim proizvodima bi značio i drastičan pad našeg izvoza”, kazao je Gavran.

Dodao je da, kada je riječ o izvozu u Kinu, Srbija je stekla najkonkurentniju poziciju u regiji zaključenjem Sporazuma o slobodnoj trgovini s Kinom i sada ćemo imati realno mnogo manje šansi za plasman iste kategorije proizvoda kakve srbijanski izvoznici nude.

“Mislim da je šansa jedino u onim gdje imamo specifične prednosti i resurse kakve drugi nemaju, pa onda ni cijena nije presudna. Ali bi bilo dobro da se BiH više angažuje u saradnji s Kinom i pokuša izboriti povoljniji tretman naše robe na njihovom tržištu. Na američkom tržištu već imamo određene povlastice za neke grupe proizvoda. Još jedan bitan aspekt je struktura uvoza. Naime, ako se većina ili barem znatan dio uvoza odnosi na repromaterijale, opremu i nove tehnologije koje sami ne možemo proizvesti, onda je ovaj uvoz u stvari koristan za BiH jer se može iskoristiti za unapređenje naše konkurentnosti i povećanje izvoza na treća tržišta. Mnogo je veći problem deficit s državama okruženja gdje masovno uvozimo robu koju i sami imamo ili možemo poizvesti, što predstavlja ne samo odliv novca, nego i umanjenje potencijalnih prihoda domaćih firmi. Npr. uvoz vode ili piva iz okruženja nema nijedan pozitivan aspekt, već je isključivo štetan, dok, recimo, uvoz savremenih tehnologija iz Kine ili repromaterijala koje nemamo za našu proizvodnju i izvoz je pozitivan i koristan”, naglasio je Gavran.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here