Fiskalne reforme su prioritet Vlade FBiH

Federalni premijer Nermin Nikšić u razgovoru za Business Magazine prezentira osnovne smjernice ekonomske politike Vlade FBiH. Razgovarao: Armin Zeba

127

Vlada Federacije BiH koju je aktuelni federalni premijer Nermin Nikšić predvodio od 2010. do 2014. godine, nije ostala upamćena po bilo kojem potezu koji je rezultirao ekonomskim boljitkom entiteta i države u cjelini. Hoće li u svom drugom premijerskom mandatu biti uspješniji na ekonomskom polju, koje je suštinski i jedino mjerilo kvaliteta rada svake vlade, dilema je naznake čijeg odgonetanja, prezentirajući svoje prioritete usmjerene na razvoj federalne ekonomije, Nikšić daje u razgovoru za Business Magazine.

BM: U kojoj mjeri ćete se u svom novom premijerskom mandatu fokusirati na ekonomska pitanja i šta su na tom polju Vaši prioritetni ciljevi?

NIKŠIĆ: Naravno da su ekonomska pitanja u najvišem rangu prioriteta nove Vlade.

Vlada Federacije BiH je opredijeljena da uradimo sve što je u našoj moći za stvaranje boljeg ambijenta za poslovanje, otvaranje prostora za investicije, fiskalnu reformu, bolje uslove rada, što bi onda trebalo da omogući bolje životne uslove svim našim građanima.

Kroz kvalitetne mjere želimo omogućiti novo zapošljavanje, zadržavanje kvalitetne radne snage, mladih obrazovanih ljudi, rasterećenje i reformu poslovnog ambijenta kroz usvajanje seta fiskalnih zakona, povećanje minimalne plaće, poticanje investitora.

Ne treba zaboraviti ni da je pred nama zahtjevna energetska tranzicija. Cilj je podržati razvojne kapacitete, investicije u mala i srednja preduzeća, ulaganja u kapitalne projekte. Federacija mora biti motor razvoja cijele države.

Federacija mora biti motor razvoja cijele države, ističe Nikšić

BM: Sve dosadašnje federalne vlade obećavale su značajno rasterećenje privrednika u smislu visine doprinosa, poreza i parafiskalnih nameta – hoće li aktuelna Vlada preći s riječi na djela i kakva reforma te vrste je najizvjesnija?

NIKŠIĆ: Niti jedna sjednica Vlade, niti jedan sastanak sa privrednicima, sindikatima, poslodavcima, međunarodnim finansijskim institucijama, nije prošao, a da nisu prioritizirane upravo fiskalne reforme. One su vrlo važne zbog povećanja konkurentnosti. Potpuno ste u pravu, o tome se mnogo pričalo, ali nije baš puno toga urađeno. Zato imam običaj reći da nas ne treba  cijeniti po tome šta pričamo, nego šta radimo i šta ćemo uraditi.

Ići ćemo u smjeru rasterećenja poslovnog okruženja, ali paralelno s tim moramo voditi računa  i o pravima radnika, jer su fiskalni zakoni usko vezani za Zakon o minimalnoj plaći.

Parlament mora dobiti optimalne prijedloge na usvajanje. Bilo bi idealno kada bismo nova zakonska rješenja donijeli u rokovima koji će nam omogućiti da početkom naredne godine započne njihova primjena.

BM: Previsoka opterećenja privrednika često se dovode u direktnu uzročno-posljedičnu vezu sa bujajućim radom nacrno – na koji način ćete se uhvatiti ukoštac s tom hroničnom bolešću naše ekonomije?

NIKŠIĆ: Rad nacrno je višedecenijski problem i crna rupa bh. ekonomije, a posebno radničkih prava. Nema države u svijetu koja se ne suočava sa ovim problemom, ali ne želim to koristiti kao izgovor. Represivne mjere su jedini način da koliko-toliko kontroliramo tržište rada nacrno. Pojačani inspekcijski nadzori su neophodni, ali istovremeno stava sam da treba ponuditi i stimulirajuće mjere za poslodavce, kako ne bi pribjegavali upošljavanju radnika nacrno. Tu se opet vraćam na neophodne izmjene i dopune zakona o porezu na dohodak i doprinosima, kroz koje treba rješavati ovaj dio problema. Kombinirajući ta dva pristupa jedino možemo staviti pod kontrolu rad nacrno.

Da budem realan, svako mora dati nešto od sebe, pa i poslodavci. Radit ćemo na njihovom rasterećenju, ali nije realna ni situacija u kojoj pojedinci ostvaruju višemilionsku dobit, a radnike drže na minimalcu ili im radnici rade bez prijave.

BM: Nedavno ste odbacili sugestiju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o reduciranju plata u javnom sektoru – šta je Vaš glavni agument za takav stav?

NIKŠIĆ: Jasno opredijeljenje da građani ne trebaju osjetiti nova moguća zaduženja.

U svom prethodnom mandatu sam smanjio plaće u javnom sektoru zbog MMF-a i to se nije pokazalo ispravnim.

MMF ima svoje zahtjeve, uslove pregovaranja, no to građane pretjerano ne zanima. Mi moramo pregovarati ukoliko želimo novi aranžaman. No, podrška federalnom budžetu, a sredstva MMF-a to i jesu, ne smije ići preko pojedinačnih, kućnih budžeta građana.

Na nama je da pokušamo ispregovarati što povoljnije. Jasno sam rekao svoj stav – ako ćemo smanjivati plaće, neka to bude izabranim zvaničnicima, a ne generalno javnoj upravi. Čak ni za to vjerovatno ne postoji spremnost. Vidjet ćemo. Naravno da treba razmotriti sve opcije i raditi ono što je u najboljem interesu i što će doprinijeti poboljšanju ekonomskih prilika.

BM: Na MMF-ovoj listi prioriteta je, između ostalog, “transparentniji i bolji nadzor javnih preduzeća“ – koje mjere i ciljeve to konkretno podrazumijeva s Vladinog aspekta?

NIKŠIĆ: To je usko vezano za depolitizaciju javnih preduzeća, što mogu razumjeti. Naravno, onda i pitati koliko je do sada na taj projekt potrošeno novca i koji su rezultati. Kada čujete kritike, onda pomislite kako su tamo dovođene isključivo kvalifikovane i stručne, nestranačke kadrove, pa sada neko hoće da ih progoni na političkoj osnovi. Naravno da svi znamo kako to nije slučaj i da su do sada to bile stranačke ispostave prethodnih struktura vlasti.

Sigurno ćemo takve ljude promijeniti, jer nam je želja do dođu nove uprave, koje će provoditi politiku Vlade. To što ima puno onih koji bi sada odmah promijenili stranački dres kako bi ostali na tim pozicijama, samo pokazuje koliko je opravdano da budu promijenjeni. I ne samo to – protiv svih onih za koje utvrdimo da su radili određene zloupotrebe, podnijet ćemo prijave nadležnim organima.

Prema mom viđenju, nadzor nad radom javnih preduzeća podrazumijeva da Vlada ima uvid da li imenovane uprave rade ono što Vlada usvoji kao program oporavka, rada, stabilizacije tih preduzeća, ostvarivanja profita, izvršavanja zakonski predviđenih obaveza… Time zapravo pokušavamo poboljšati transparentnost. Ako Vlada u javnim preduzećima ima svoje ljude, onda mora da zna da li je rukovođenje i poslovna strategija u skladu sa našom politikom. Zato smo i pozvali uprave javnih preduzeća da stave mandate na raspolaganje, jer su oni provodili odluke i politke prethodne Vlade, čiji programi i politike se razlikuju od naših. Neki od njih su se i odazvali, sa nekima smo razgovarali.

Naravno, sasvim je jasno da oni koji su na pozicije direktora i članova uprava dovođeni kao eksponenti stranaka radi ostvarivanja političke koristi, ne mogu prihvatiti mogućnost da se sami povuku. Kada je riječ o novim imenovanjima, vrlo mi je važno da sve bude u zakonskim okvirima.

Reforma posredovanja u zapošljavanju

BM: Razmatraju li se određene korekcije u modelu funkcioniranja zavoda za zapošljavanje, čija svrsishodnost je odavno upitna?

NIKŠIĆ: Stava sam da je to neophodno. Prije svega, jer evidencije službi za zapošljavanje nisu relevantne i sistem u kojem se neko prijavi na biro, ne kako bi našao posao, već eventaulno ostvario prije svega pravo na zdravstveno osiguranje, nije dobar i ne daje realnu sliku.

Zato ćemo raditi na Zakonu o posredovanju u zapošljavanju, koji bi trebao jasno razdvojiti one koji traže posao od onih koji su na evidenciji nezaposlenih zbog drugih razloga.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

BM: Jedno od obećanja Vlade koju ste predvodili u prethodnom premijerskom mandatu bila je izgradnja federalnog dijela autoputa na Koridoru Vc do 2021. godine. Šta nam danas možete reći u vezi s tim?

NIKŠIĆ: Tačno, plan je je bio da koridor zavrsimo do 2021-22. godine. Nažalost, svi znamo gdje smo danas i koliko je kilometara autoputa napravljeno u proteklih osam godina. Izgradnja autoputa je obilježila moj prvi mandat i sada, kao i tada, smatram da su takve investicije višestruko isplative. One su zapravo lokomotiva razvoja Federacije, Bosne i Hercegovine uopće.

Sasvim sigurno ćemo učiniti sve da intenziviramo radove na dovršenju Koridora Vc. U planu i razmatranju su i neki drugi projekti. O njima smo razgovarali i na zajedničkoj sjednici entitetskih vlada. Riječ je o dionicama autoputa Brčko – Orašje – Tuzla, a postoji i ideja za projekt brze ceste Doboj – Tuzla – Zvornik ili još bolje, ukoliko budemo mogli postići dogovor, o izgradnji dijela autoputa na toj dionici. Razgovarali smo i o elektrifikaciji pruge na relaciju Doboj  – Tuzla  – Zvornik.

Cijenim izuzetno dobrim i važnim da međunarodne finansijske institucije sa kojima smo razgovarali iskazuju spremnost da podrže takve projekte. Recimo, elektrifikacija pruge je važna i zbog izbacivanja iz upotrebe dizel mašina i smanjivanja emisije CO2. Evropska unija kontinuirano finansira takve projekte. Pokušat ćemo da i to iskoristimo.

Opredijeljeni smo i za intenziviranje radova na dionici od Lašve prema Krajini. Također, razgovaramo i o brzoj cesti kroz Hercegovinu, u dijelovima gdje nemamo dionice autoputa. Dakle, infrastrukturni projekti su nešto što multiplicira ekonomske pokazatelje i uključuje dodatne djelatnosti i ljude, a to je ekonomski isplativo.

Južna interkonekcija neće dodatno podijeliti energetski sistem, jer imamo BH Gas koji može odgovoriti svim potrebama, a spremni smo ga i restrukturirati ako bude potrebno.

BM: Koji još veliki infrastrukturni projekti su u planovima Vaše Vlade – koliko smo zaista blizu ili daleko od izgradnje južne gasne interkonekcije, ali i skladišta gasa?

NIKŠIĆ: Oboje je u interesu građana i treba izbjegavati politizaciju, posebno kada je riječ o Južnoj interkonekciji. Ona neće dodatno podijeliti energetski sistem. Imamo BH Gas koji može odgovoriti svim potrebama, a spremni smo ga i restrukturirati ako bude potrebno. Naši međunarodni partneri daju podršku ovom projektu. Nije dobro da ovisimo isključivo o ruskom gasu. Smatram da je za BiH optimalno da imamo više izvora plina.

Jednostavno moramo početi gledati na projekte isključivo sa aspekta ekonomske isplativosti i dobrobiti građana.

Represivne mjere su jedini način borbe protiv rada na crno

BM: Federacija BiH nema ni rezerve bilo kojeg drugog strateškog proizvoda – da li ćete promijeniti takvu praksu?

NIKŠIĆ: Robne rezerve su svugdje u svijetu, pa i kod nas, državna tajna.

No, istina je da su robne rezerve Federacije BiH vrlo neuređeno područje, a to ne bi trebalo biti tako, jer je pandemija COVID-a, recimo, pokazala koliko je važno da imamo rezerve. Vidjet ćemo šta se na tom planu može poboljšati, sasvim sigurno.

BM: Kojim epilogom Vašeg aktuelnog mandata biste bili zadovoljni u smislu postignutih parametara poput federalnog BDP-a, stope zaposlenosti, prosječnih plata u realnom sektoru, obimu završenih infrastrukturnih projekta…?

NIKŠIĆ: Lako bih ja sada namaštao spisak želja, šta bih volio i kako bi to odlično izgledalo. Danas je teško napraviti realnu procjenu rasta ekonomije i BDP-a, čak i u mnogo razvijenijim ekonomijama i uređenijim zemljama nego što je BiH. Zato ću se suzdržati od procjena, uz jasno izraženu tendenciju da napravimo što je moguće veći iskorak i bolji rezultat na svakom od tih polja.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here