Business Magazine i Federalno Ministarstvo okoliša i turizma zajedno u projektu
Turistički dragulji BiH
U periodu januar – septembar 2022. Neum je posjetilo 75.278 gostiju, od čega 38.132 domaćih i 37.146 stranih, koji su ostvarili 243.529 noćenja
Nedavno izgrađeni put za Stolac približio je Neum svojim gostima i značajno olakšao pristup do njega
Neum, o kojem najstariji sačuvani zapisi datiraju iz 533. godine, kada se spominje kao rimski municipij Neuense, oduvijek je predstavljao značajnu raskrsnicu puteva koji su vodili od jadranske obale prema unutrašnjosti, zbog čega su se za njega stoljećima otimali razni zavojevači – od Mlečana, preko Turaka, do Autro-Ugara.
Jači od pandemije
Nakon što je po završetku Drugog svjetskog rata definitvno vraćen svojoj matici – Bosni i Hercegovini, u Neumu su se počela graditi prva odmarališta, hoteli i ostali turistički sadržaji, transformirajući taj jedini bosanskohercegovački grad na moru u regionalno vrlo popularnu destinaciju za odmor. Kao jedan od jadranskih gradova sa najvećim brojem sunčanih dana te drugim prirodnim blagodetima, poput izuzetno mirnog mora uslijed zaštićenosti zaliva poluotocima Pelješac i Klek, Neum je izgradio imidž savršenog mjesta za porodični odmor tokom svih godišnjih doba, u prilog čemu govori kontinuirani trend rasta broja turističkih posjeta, koji nije ozbiljno poljuljan čak ni na vrhuncu pandemije korona virusa.
“Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u periodu januar -septembar 2022. godine Neum je posjetilo 75.278 gostiju od čega 38.132 domaćih i 37.146 stranih . Ostvareno je 243.529 noćenja, od čega 110.100 domaćih i 133.429 stranih gostiju.
Dakle, 2022. je bila značajno uspješnija od 2021. godine, kada je bilo 52.658 gostiju (za isti period), od čega 36.837 domaćih i 15.821 stranih. Broj noćenja u 2021. je također bio manji – ostvareno ih je 168.374, od čega 112.494 domaćih i 55.880 stranih gostiju.
Dakle, može reći da su hotelijeri te vlasnici restorana i privatnog smještaja zadovoljni prošlogodišnjom turističkom sezonom”, kažu za Business Magazine iz Turističke zajednica Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Govoreći o glavnim turističkim adutima Neuma i smjeru djelovanja u kontekstu njihovog dodatnog jačanja, iz Turističke zajednice uz mediteransku klimu i čist primorski zrak, ukazuju u prvom redu na šetnje obalom, noćnu zabavu i sportove na vodi, koji “ostaju dugo u lijepom sjećanju“.
“Hercegovačka izvorna kuhinja i razni morski specijaliteti od ribe, rakova i školjki, samo su dio bogate gastro ponude.
Zaleđe Neuma je bogato nasadima maslina i vinograda, idealno područje za ljubitelje agroturizma.
Također, nedavno izgrađeni put Stolac – Neum je približio Neum svojim gostima I značajno olakšao pristup do njega. Blizina Parka prirode Hutovo blato, Mostara, Međugorja, Počitelja i Stoca dodatni su motiv, pored već navedenih, da se provede dio godišnjeg odmora u našem jedinom primorskom gradu“, potcrtavaju iz turističke zajednice HNK.
Jedna od komparativnih prednosti Neuma svakako su smještajni kapaciteti raznih kategorija u hotelima, motelima te privatnim apartmanima i sobama za iznajmljivanje, koji raspolažu sa više od 20.000 kreveta, a čije su cijene usluga znatno povoljnije u odnosu na konkurenciju u ostalim jadranskim turističkim centrima.
Kada je riječ o vanpasionskoj ponudi, gostima koji se ne ograničavaju samo na plivanje i sunčanje Neum pruža priliku za razne “adrenalinske“ aktivnosti, poput vožnje skuterima i gliserima te skijanja na vodi i surfanja, a na raspolaganju su im i brojni košarkaški, fudbalski i odbojkaški tereni.
Mada ne važi za ljetovalište sa burnim noćnim životom, Neum obiluje koncertima i svirkama uživo na otvorenom, kao i diskotekama u kojima se mlađi gosti mogu zabaljati sve do jutra. Tu vrstu turisitičke ponude zaokružuje EtnoFest Neum koji se još od 1996. godine održava se krajem avgusta i do danas je izrastao u jedan od najprepoznatljivijih muzičkih, ali i općenito kulturnih događaja na Jadranu i u BiH, koji okuplja najveće regionalne muzičke zvijezde.
Ljubitelji kulturno-historijskih znamenitosti, pak, mogu uživati u izuzetno bogatoj lepezi artefakata i arheoloških lokaliteta iz različitih perioda – od prahistorijskih naselja, grobnica iz bronzanog i željeznog doba, antičkih iskopina, srednjovjekovnih sela, crkava i nekropole stećaka, do graditeljskog nasljeđa iz novijeg doba, uglanom lociranih u neumskom zaleđu.
Kulturna baština
U novom, priobalnom dijelu Neuma, uspomenu na prohujala vremena čuva dijelom urušena kula u Jazini, o kojoj lokalno stanovništvo čuva predaju da ju je osamdesetih godina 17. stoljeća izgradio čuveni serdar Nikola Nonković iz Zažablja. Na neumskoj obali još leže i tri topa, koji nikada nisu bili u upotrebi, već su služili isključivo za vezivanje brodova. Na Polači, pak, nalazi se Koruntina, kuća u kojoj je u vrijeme kuge bio karantin za posade brodova.
U starom Neumu, sačuvana je historijska jezgra sela, s vrtom Ljanik u kojem se, kako tvrde Neumljani, sadio i uzgajao najkvalitetniji duhan u Hercegovini, “koji se slao na carske dvore u Evropu“. Iznad sela je crkva svetog Ante, izgrađena 1904. godine, čija obnova je počela tek u martu prošle godine, a u novom naselju je župna crkva Gospe od zdravlja, u čijoj kripti je od 2007. smješten Muzej i Galerija Neum, gdje je izloženo više od 500 eksponata arheološkog i etnografskog karaktera, od kojih se najvrednijim smatraju artefakti pronađeni u grobu ilirskih ratnika iz petog stoljeća prije nove ere, te blizu 400 umjetnina nastalih uglavnom u neumskoj umjetničkoj koloniji.
U Gornjem Kleku, odnosno prostoru od Jazine do Stedrice, na granici sa Hrvatskom, uzdižu se Mala, Velika i Maljurića gradina.
Ostaci najstarijeg antičkog naselja na području Neuma, pak, nalaze se na Bubregu, zaravni brda Zrnjeva, kod današnjeg Vranjeva Sela . Riječ je o ostacima rimske vile i naselju osnovanom u prvom stoljeću uz cestu koja je vodila iz Narone (Neretvanske doline) prema Epidauru (Cavtatu). Na ostacima antičke arhitekture u srednjem vijeku nastala je nekropola stećaka, koja je, zajedno sa rimskim naseljem uvšteno na listu nacionalnih spomenika BiH.
Iznad Kiševa također je locirano nekoliko gradina, među kojima se posebno izdvaja Grad, a na području sela je grupa prahistorijskih grobnica te nekropola stećaka. Inače, Kiševo važi za selo sa najvećim potencijalom za etno turizam, čijem razvoju bi trebala doprinijeti nova magistralna cesta koja ga povezuje s Neumom.
Po bogatstvu i raznovrsnosti kulturnog nasljeda neprikosnoveni lider neumskog karaja je selo Gradac, o čijem hiljadugodišnjem kontinuitetu naseljenosti, govore arheološki ostaci iz kamenog doba pronađeni na brdu Glimač, antička naselja na lokalitetimaa Oklaci i Grude, gradine na Malokrnu i Pasjeki, crkva svete Ane, obnovljena 1619. godine, jedan od najstarijih sačuvanih sakralnih objekata u tom dijelu Hercegovine, crkva uznesenja blažene Djevice Marije, sagradene 1887. na ostatcima antičkog naselja, kapele Gospe od Karmela iz 1859. godine, nekropole stećaka Grana greb i Potkaporovina, ali i nekoliko srednjovjekovnih podruma vina…
U neumskom zaleđu su i selo Zukovice, kroz koje prolazi Put soli, koji je povezivao Ston sa Bosnom, i kojim je, prema predanju, bosanska kraljica Katarina pred turskom najezdom pobjegla za Rim, te Hutovo – svojevrsni muzej na otvorenom, sa Hutovskom i drugim gradinama iz bronzanog i željeznog doba, srednjovjjekovnom nekropolom Crkvine i Hutovskim gradom iz 17. stoljeća, Crnoglav – lokacija nekropole sa 84 stećka uz koju je smještena nastarija kapelica u Hercegovini, kao i brojna druga naselja i zaseoci sa obiljem artefakata iz praktično svih historijskih perioda…
Benefiti od Pelješkog mosta
Na pitanje o uticaju otvaranja Pelješkog mosta na neumski turizam, odnosno najvidljiviji m pozitivnim i eventualnim negativnim efekti ma realizacije tog projekta na posjetu Neumu, iz Turističke zajednice HNK odgovoraju u izuzetno optimističnom tonu.
“Smatramo da je Pelješki most Neumu donio puno više dobrog i pozitivnog nego negativnog.
Puštanjem u promet Pelješkog mosta, Neum se prometno rasteretio i turisti su izbjegli nepotrebne gužve koje su stvarale prometni čep od jednog do drugog graničnog prelaza. Pojedini objekti , naročito oni koji se nalaze uz magistralu, osjetit će određeni gubitak, ali smatramo da to neće značajnije uticati na njih”, objašnjavaju iz Turističke zajednice.
