Građevinske dozvole koče elektromobilnost u BiH

Anela Karahasan, sekretar Udruženja za elektromobilnost pri Privrednoj komori FBiH, za Business Magazine govori o tempu razvoja elektromobilnosti u našoj zemlji i preprekama koje usporavaju taj proces.

240

Iako je elektromobilnost sastavni dio evropskog puta Bosne i Hercegovine, odnosno njena obaveza preuzeta potpisivanjem Sofijske deklaracije i Zelene agende, rezultati na polju njenog razvoja još uvijek su simbolični. Čime je takvo stanje uvjetovano i koji su najprioritetniji potezi nužni da bi se afirmacija električnih vozila u našoj zemlji intenzivirala, za Business Magazine objašnjava Anela Karahasan, sekretar Udruženja za elektromobilnost pri Privrednoj komori FBiH.

BM: Kako ocjenjujete trenutni stepen razvoja elektromobilnosti u Federaciji BiH, odnosno Bosni i Hercegovini u cjelini – koliko je on blizu ili daleko od evropskog i svjetskog nivoa? Kako na tom polju stoje stvari u poređenju sa zemljama regije, prvenstveno Srbijom i Hrvatskom?

KARAHASAN: Generalno možemo reći da je elektromobilnost u cijeloj Bosni i Hercegovini u protekle dvije godine znatno unaprijeđena, iako sve to možda izgleda minimalno i možemo puno bolje…

Nažalost, još se ne možemo porediti sa zemljama u Evropi, ali ima određenih pomaka, s obzirom da svake godine bilježimo lagani rast ukupnog broja registrovanih električnih vozila.

Na snazi je ukidanje carine na električne automobile, što također doprinosi rastu  interesa građana za tu vrstu vozila, koji sve više prevazilaze predrasude koje su ih odvraćale od električnih vozila.

Nažalost, kada je riječ o zemljama regiona, sa Hrvatskom se  još ne možemo porediti, jer ta zemlja ima puno veći broj električnih vozila i punionica,  prvenstveno zahvaljujući zakonskim olakšicama u vezi sa izgradnjom punionica te subvencija za kupovinu električnih automobila.

Srbiji, Albaniji i Kosovu, pak, BiH može parirati.

Do prošle godine BiH i Kosovo su bile jedine evropske države koje nisu imale nikakve poticaje za kupovinu električnih vozila.

S druge strane, uprkos tome što je Srbija imala takve poticaje, BiH ima veći broj punionica  i registrovanih električnih vozila.

Zaključno s krajem prošle godine, BiH je imala 138 registrovanih električnih automobila, što je, nažalost, svega 0,01 posto od ukupnog broja registrovanih putničkih vozila…

BM: U kontekstu nužnih sistemskih preduvjeta za intenzivniji razvoj elektromobilnosti u BiH, koje dosadašnje iskorake nadležnih institucija biste eventualno izdvojili kao pozitivne primjere?

KARAHASAN: Prošle godine iz federalnog budžeta izdvojeno je ukupno milion konvertibilnih maraka na ime poticaja fizičim licima za kupovinu električnih vozila, u pojedinačnim iznosima od 10.000 KM za kupovinu električnih automobila i po 5.000 KM za hibride i plug-in hibride). Nacrtom federalnog budžeta za ovu godinu također je planirana ista mjera, ali još čekamo konačnu odluku, odnosno usvajanje budžeta.

Na državnom nivou, na osnovu naše inicijative upućene Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Vijeće ministara BiH prošle godine ukinulo je carine na uvoz električnih i smanjilo carine na uvoz hibridnih vozila, a sredinom ovogodišnjeg marta ta odluka je produžena do kraja 2023.godine, što puno olakšava razvoj elektromobilnosti, s obzirom da ovlašteni zastupnici i trgovci automobilima samim tim imaju veći interes za uvoz električnih vozila.

BM: S druge strane, gdje leže najveće manjkavosti koje koče ekspanziju elektromobilnosti?

KARAHASAN: To je svakako infrastruktura!

U BiH imamo oko 200 punionica, za čije povećanje broja otežavajuću okolnost predstavlja zakonska regulativa na osnovu koje je za pravljenje punionice potrebno ishodovanje građevinske dozvole, što podrazumijeva velike administrativne barijere u vidu obimne papirologije i administrativnih procedura. Za dobijanje dozvole za izgradnju , brze punionice potrebno je više od 50 dokumenata, što samo po sebi govori koliko je ta  procedura kompleksna i i u kojoj mjeri usporava razvoj nužne infrastrukrure.

BM: Šta se poduzima na tom planu i ima li naznaka skorih pozitivnih iskoraka?

KARAHASAN: Kada govorimo o Federaciji BiH, ključni problem u nastojanju da se dođe do pojednostavljivanja tih obimnih procedura, odnosno isključivanja nužnosti dobijanja građevinske dozvole za izgradnju punionice, jeste činjenica da je to pitanje spušteno na kantonalni nivo. To znači da se svakom kantonu treba zasebno obratiti te pritom dodatno raditi na promociji i jačanju elektromobilnosti, odnosno osvještavanju javnosti o njenom značaju, jer, nažalost, pojedini su osviješteni u tom smislu, ali pojedini se još boje.

Dakle, postoji više ograničavajućih faktora, a Udruženje je njihovo eliminisanje sebi postavilo kao prioritetan zadatak u predstojećem periodu.

Početkom godine tražili smo i dobili ukidanje, odnosno smanjenje carina, čekamo odluku Vlade FBiH o poticajima, a naš naredni korak je da idemo od kantona do kantona i iniciramo ukidanje građevinskih dozvola za punionice. Naravno, taj put je je dug i spor, ali drugog izlaza nemamo – pritom se ipak nadamo da će uskoro i resorna kantonalna ministarstva iskazati jaču svijest o važnosti elektromobilnosti i sami pokrenuti procedure za ukidanje građevinskih dozvola za punionice, što bi nam jako puno značilo.

BM: Kakvo je raspoloženje šire domaće javnosti prema elektromobilnosti – šta su osnovni faktori koji odvraćaju potencijalne kupce od te vrste vozila?

KARAHASAN: Donekle smo probili prvobitne barijere, jer smo 2020., iako u jeku pandemije, zajedno sa federalnim Udruženjem ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima, po kantonima organizirali prezentacije elektromobilnosti za predstavnike domaćih kompanija i nadležnih institucija pružajući im mogućnost da vide i isprobaju električna vozila. Pritom smo nailazili prvenstveno na pitanja o sigurnosti i dometu električnih vozila, tipa: “Može li taj auto ekplodirati?“ i “Dokle njime mogu stići – gdje ću ga napuniti?“. Nastavljamo raditi na promociji električnih vozila i nastojimo biti što više medijski prisutni te učestvujemo na panel diskusijama i tematskim konferencijama na kojima predstavnicima nadležnih institucija i široj javnosti pobijamo predrasude i  približavamo pojam i značaj elektromobilnosti. U tom kontekstu jako bitno istaknuti nove poslovne prilike koje se otvaraju elektromobilnošću…

BM: Šta treba apostrofirati kada se govori o potencijalu elektromobilnosti za posljedični razvoj drugih industrijskih grana i ekonomije u cjelini, kao i općedruštvenim benefitima poput smanjenja zagađenosti, jačanja sigurnosti u saobraćaju, štednje energije…?

Ipak bilježimo lagani rast, konstatira Karahasan

KARAHASAN: Osim primarnih benefita poput zaštite životne sredine, svakako treba imati u vidu da je elektična energija naš domaći resurs.

Vrijedi spomenuti veliki priliv turista u BiH, što njenih gostiju, što onih u tranzitu, s obzirom na geografski položaj naše zemlje, odnosno činjenicu da ona predstavlja svojevrsni koridor kroz koji turisti putuju u ostale države regije. Pri punjenju vozila, ti turisti će svakako izvršiti i određene druge vrste potrošnje – u trgovinama, restoranima, hotelima…,  što je dodatni prihod koji sa sobom donose punionice.

S ponosom mogu reći da imamo veći broj domaćih kompanija koje su prepoznale taj potencijal – imamo proizvođača prvog električnog dostavnog vozila, električnog bicikla (koje, između ostalih, vozi Cristiano Ronaldo) i motocikla, kao i kompanije koje proizvode komponente za električna vozila, odnosno sklapaju električne automobile. O potencijalu ovlaštenih zastupnika i trgovaca vozilima u smislu otvaranja novih radnih mjesta na krilima rasta prodaje izlišno je govoriti, kao i o benefitima u vidu jačanja budžetskih prihoda zasnovanih na povećanoj potrošnji koju donosi elektromobilnost.

Punionice na autoputu

BM: Logično bi bilo da se istovremeno sa autoputem na Koridoru Vc uz njega grade punionice za električna vozila – koliko je to i realno?

KARAHASAN: S tim u vezi moram pohvaliti Autoceste FBiH, koje su jedna od članica Udruženja i koje su nam se još lani javile jer su samoincijativno prepoznali taj potencijal i problem.

Na posljednjem u nizu sastanka rečeno nam je da će na novim dionicama autoputa nastojati odmah ukalkulisati punionice, odnosno ostavi priključak za njihovu izgradnju na odmorištima, a na postojećim pronaći način kako se ti priključci mogu naknadno instalirati.

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here