Četiri i po godine nakon što je Bosna i Hercegovina od Evropske komisije zvanično zatražila odobrenje za izvoz crvenog mesa na tržište Evropske unije, a tadašnji državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović optimistično najavio da će bosanskohercegovačka govedina, ovčetina i kozletina put Evrope krenuti “najkasnije sredinom 2019. godine“, ta vrsta domaćih proizvoda životinjskog porijekla još čeka briselsko zeleno svjetlo, za koje je i dalje neizvjesno da li će se i kada upaliti.
Tok pregovora
Nakon što su nadležne domaće institucije Evropskoj komisiji dostavile odgovore na 14 dodatnih pitanja iz upitnika za izvoz crvenog mesa na EU tržište, koja su se odnosila na pojašnjenje detalja u vezi sa službenim kontrolama, identifikacijom i registracijom farmi i životinja te životinjskim zdravljem, u maju prošle godine veterinarski inspektori evropskog Direktorata za zdravlje i sigurnost hrane proveli su višednevni monitoring klaonica i mesoprerađivačkih pogona u našoj zemlji, s ciljem utvrđivanja ispunjavanja uslova za plasman njihovih proizvoda u Evropsku uniju. Na osnovu konačnog izvještaja o inspekcijskom nadzoru, kojeg je Direktorat dostavio prošlog avgusta, a u kojem su navedeni uočeni nedostatci i preporuke za njihovo otklanjanje, Evropskoj komisiji krajem 2022. dostavljena su tražena pojašnjenja, prvenstveno u vezi sa obilježavanjem životinja. Loptica je potom prebačena na bh. teren, gdje se usaglašene korekcije sistemskih manjkavosti trebaju provesti u djelo, kako bi se stekli uvjeti za “popravni“ i eventualno finalni monitoring od strane evropskih inspektora. 
“Evropska komisija je razmotrila sve predložene aktivnosti u dopunjenom akcionom planu za ispunjavanje preporuka u vezi izvoza mesa goveda, ovaca i koza u EU i prihvatila većinu njih.
Nadležnim tijelima u Bosni i Hercegovini je dostavljen novi rok za korekciju akcionog plana u oblasti službenih kontrola i veterinarskih laboratorija.
Kada akcioni plan i za ove dvije preporuke bude zadovoljavajući, sljedeći korak je dolazak novog audit tima koji će kontrolisati drugi segment ove oblasti, a koji se odnosi na oblast veterinarskog javnog zdravlja.
Tek nakon pozitivnih izvještaja oba audita, izvoz mesa goveda, ovaca i koza iz BiH u EU može biti odobren“, uobičajeno šturo iz Ureda za veterinarstvo BiH za naš magazin opisuju trenutnu fazu procedure za odobravanje bh. crvenog mesa u EU i redoslijed daljih poteza na tom planu. 
Koje konkretne manjkavosti koče izvoz crvenog mesa iz BiH u EU, koji su rokovi za njihovo otklanjanje i kada bi, u najboljem slučaju, evropsko tržište moglo biti otvoreno za bh. mesoprerađivače, pitanja su na koja i dalje nema odgovora iz Ureda za veterinarstvo, kao ni iz kabineta ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca, koji, valjda zauzet najavama blokada državnih institucija, niti se želi medijski oglašavati o ovoj temi, niti svojim pomoćnicima nadležnim za predmetni resor odobriti tu vrstu javnog istupa.
Ipak, ako je suditi prema saopćenjima iz njegovog kabineta, Košarac ne sjedi potpuno skrštenih ruku i sredinom februara pozvao je direktora Ureda za veterinarstvo Sašu Boškovića na razgovor “u vezi s aktuelnim temama i unapređenjem vanjskotrgovinskog prometa roba životinjskog porijekla“, odnosno “dosadašnjim aktivnostima kada je u pitanju mogućnost izvoza crvnog mesa iz BiH na tržište EU“
“Naglašeno je da BiH do 30. aprila ove godine audit timu Evropske komisije treba dostaviti odgovore na dva dodatna pitanja iz akcionog plana u vezi s ispunjavanjem preporuka iz izvještaja Direktorata za zdravlje i sigurnost hrane o mogućnosti izvoza crvenog mesa u EU.
S tim u vezi, Košarac je zatražio od Ureda da u najkraćem roku obavi konsultacije s Veterinarskim institutom RS Dr. Vaso Butozan i Veterinarskim fakultetom u Sarajevu, s ciljem interlaboratorijskog povezivanja sa referentnom laboratorijom iz Austrije“, saopćeno je nakon sastanka.
Relevantnim informacijama u vezi sa tokom pregovora o izvozu bh. crvenog mesa u EU ne barataju ni u Vanjskotrgovinskoj komori (VTK) BiH, odakle nas za sve odgovore u vezi s tim upućuju na samozatajne Ministarstvo i Ured. Kada je, pak, riječ o stvarnim mogućnostima BiH da crvenim mesom ozbiljnije pokrije EU, koje je također jedna u nizu nepoznanica u kontekstu otvaranja evropskog tržišta za posljednju vrstu domaćih proizvoda animalnog porijekla za koju je ono još uvijek nedostupno, u VTK se slažu da je situacija daleko od ružičaste.
Manjak proizvodnje
“Kada se govori o proizvodnji crvenog mesa u Bosni i Hercegovini, moramo biti objektivni i reći kako je ona zaista mala u odnosu na proizvodnju u EU. U BiH se na godišnjem nivou proizvede nešto viš od 20 hiljada tona crvenog mesa.
No, i kada se dobije dozvola za izvoz na tržište EU, ne znači da će se izvoziti sve što je proizvedeno. Dio proizvodnje zasigurno se plasira i na domaćem tržištu.
Očekivanja da se količinski pokrije tržište EU nisu realna, međutim, domaći proizvođači i potencijalni izvoznici, ukoliko im se pruži prilika i odobri izvoz u EU, mogu biti konkurentni samo kvalitetom. Za svaku proizvodnju, bez obzira na količinski kapacitet, značajno je da postoji mogućnost plasmana proizvoda na više tržišta. Međutim, za povećanje proizvodnje, esencijalno je imati višegodišnje strategije razvoja stočarske proizvodnje, koje uključuju planski pristup proizvodnji i koje će biti harmonizovane na svim nivoima vlasti, praćene poticajima za proizvodnju i izvoz te subvencioniranjem nabavke repromaterijala i drugih inputa za primarnu proizvodnju“, napominju iz VTK.
O izvoznom potencijalu BiH ilustrativno svjedoči primjer govedine, čija godišnja potrošnja se u prosjeku kreće oko 31 hiljade tona, od čega ni polovina nije pokrivena domaćom primarnom proizvodnjom.
Štaviše, u odnosu na 2021. godinu neto težina zaklanih goveda lani je dodatno smanjena – za 13,23 posto, na 10.720 tona (telad – 2.287 tona, junice – 210 tona, bikovi – 6.973 tone, krave – 1.250 tona), a slično je i sa ovcama (pad za 9,53 posto, na 1.205 tona) i svinjama (pad za 4,91 posto, na 7.953 tone). Broj zaklanih goveda smanjen je za 14,94 posto, na 43.424 (15.247 teladi, 787 junica, 22.611 bikova i 4.779 krava), ovaca za 15,78 posto, na 72.878, a svinja za 4,71 posto, na 104.424 grla.
Izvoz mesa i mesnih prerađevina iz BiH u prošloj godini dostigao je vrijednost od 128,6 miliona KM, uz rast od 15,9 posto, dok je uvoz istovremeno povećan za 29,1 posto, na 523,5 miliona KM.
Zabrana za svinjetinu
Prema rapoloživim informacijama, svinjetina uopće nije obuhvaćena pregovorima o izvozu crvenog mesa iz BiH u EU.
Glavni razlog za to je vakcinacija protiv svinjske kuge koja se vrši u BiH, a zbog koje svinjetina proizvedena u BiH ne samo da ne može biti plasirana na evropsko tržište, nego joj je uglavnom zabranjen i tranport preko EU teritorije.
Eliminacioni preduvjet za razmatranje izvoza svinjetine u EU bila je obaveza prekida vakcinacije protiv svinjske kuge, uz osiguravanje budžetskih sredstva za eventualnu nadoknadu štete proizvođačima ukoliko bi došlo po pojave te bolesti, koja bi u tom slučaju prilično izvjesno uslijedila.
