Kandidatski status – pred BiH je još dug put do članstva u EU

Bez obzira za različito tumačenje razloga zbog kojih je BiH dobila kandidatski status od Vijeća Evropske unije 15. decembra prošle godine, svi su složni u jednom – pred institucijama BiH je jako puno posla na ovom putu. Za početak BiH mora ispuniti 14 ključnih kriterija, kako bi pristupila pregovorima o članstvu u EU o 35 poglavlja podijeljenih u šest klastera.

126

Bosna i Hercegovina je dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji 15. decembra 2022. godine. Čelnici Evropske unije jednoglasno su u Briselu donijeli odluku o dodjeli kandidatskog statusa BiH. Formalno je BiH još 15. februara 2016. godine predsjedništvu Vijeća EU podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji. Za jedne je odluka o kandidatskom statusu za BiH prvenstveno rezultat geopolitičkih dešavanja na istoku Evrope, odnosno, invazije Rusije na Ukrajinu i potrebe EU da ojača vlastitu sigurnost. Drugi, pak, podsjećaju da Turska ima kandidatski status više od 30 godina, Sjeverna Makedonija je u kandidatskom statusu otvaranje pregovora o članstvu u EU čekala 17, a Albanija šest godina.

Koliko god se razlikovali u stavovima o razlozima dobijanja kandidatskog statusa za BiH i jedni i drugi su jedinstveni u ocjeni da je pred institucijama BiH na svim nivoima jako puno posla.

Odgovor na pitanje koliko dugo će BiH imati kandidatski status je vrlo jasan. Tačno onoliko vremena koliko će joj trebati da ispuni 14 ključnih prioriteta  iz Mišljenja Evropske komisije koje je usvojeno 29. maja 2019. godine.

Ključni prioriteti se odnose na četiri oblasti: demokratija/funkcionalnost, vladavina prava, osnovna prava i reforma javne uprave. A 14 ključnih prioriteta podijeljenih po oblastima su:

Demokratija/Funkcionalnost
  1. Osigurati da se izbori provode u skladu sa europskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru
  2. Osigurati vidljive rezultate kada je u pitanju funkcionisanje mehanizma koordinacije pitanjima koja se odnose na EU na svim nivoima, uključujući i pripremu i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje acquis-a.
  3. Osigurati pravilno funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.

4. Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom nivou, kako bi se:

a) osigurala pravna sigurnost u smislu podjele nadležnosti između nivoa vlasti;

b) uvela klauzula o zamjeni kako bi se državi nakon pristupanja omogućilo privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih nivoa vlasti radi sprečavanja i otklanjanja povreda prava EU;

c) garantovala nezavisnost pravosuđa, uključujući i njegovu samostalnu instituciju (VSTV)

d) reformisao Ustavni sud, uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudija i osiguralo provođenje njegovih odluka;

e) garantovala pravna sigurnost, uključujući i putem uspostave pravosudnog tijela kojem bi bilo povjereno da osigura dosljedno tumačenje prava u cijeloj Bosni i Hercegovini;

f) osigurala jednakost i nediskriminacija građana, posebno postupanje prema presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci;

g) osiguralo da su svi organi uprave zaduženi za provedbu acquis-a zasnovani isključivo na profesionalizmu i da se ukloni pravo veta u procesu donošenja odluka, u skladu s acquis-em;

5. Poduzeti konkretne korake na unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata.

Vladavina prava
  1. Unaprijediti funkcionisanje pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i sudovima BiH u skladu sa evropskim standardima.
  2. Jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma, prvenstveno putem:

a) usvajanja i provođenja propisa o sukobu interesa i zaštiti uzbunjivača;

osiguravanja djelotvornog funkcionisanja i koordinacije tijela za borbu protiv korupcije;

b) usklađivanja zakonodavstva i jačanje kapaciteta za javne nabavke;

c) osiguravanja efikasne saradnje između tijela za provođenje zakona i tužilaštava;

d) demonstriranja napretka u ostvarivanju rezultata proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, kaznenih progona i pravosnažnih osuđujućih presuda u predmetima organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokom nivou

e) depolitizacije i restrukturiranja javnih preduzeća i osiguravanja transparentnosti procesa privatizacije.

8. Osigurati efikasnu koordinaciju upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama na svim nivoima i osigurati funkcinisanje sistema azila.

Osnovna prava

9. Jačati zaštitu prava svih građana, posebno osiguravanjem provedbe zakona o nediskriminaciji i o rodnoj ravnopravnosti.

10. Osigurati pravo na život i zabranu mučenja, posebno

(a) ukidanjem upućivanja na smrtnu kaznu u Ustavu Republike Srpske i

(b)  imenovanjem nacionalnog mehanizma za prevenciju mučenja i nečovječnog postupanja.

  1. Osigurati poticajno okruženje za civilno društvo, posebno poštujući evropske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja.
  2. Garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno putem

(a) osiguranja odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i upotrebe nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, i

(b) osiguravanja finansijske održivosti sistema javnih RTV servisa.

  1. Unaprijediti zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, posebno osoba sa invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražilaca azila, kao i raseljenih lica i izbjeglica u cilju zatvaranja Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Reforma javne uprave
  1. Završiti neophodne korake u reformi javne uprave s ciljem unapređenja sveukupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politika u cijeloj državi.

Poglavlja i klasteri

Tek nakon što ispunimo ovih 14 ključnih prioriteta možemo očekivati otvaranje pregovora o poglavljima. Do 2020. godine pregovori o članstvu su podrazumijevali 35 pregovaračkih poglavlja i to:

  1. Slobodno kretanje robe,
  2. Slobodno kretanje radnika,
  3. Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga,
  4. Slobodno kretanje kapitala,
  5. Javne nabavke,
  6. Pravo privrednih društava,
  7. Pravo intelektualne svojine,
  8. Politika konkurencije,
  9. Finansijske usluge,
  10. Informaciono društvo i mediji,
  11. Poljoprivreda i ruralni razvoj,
  12. Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika,
  13. Ribarstvo,
  14. Transportna politika,
  15. Energetika,
  16. Oporezivanje,
  17. Ekonomska i monetarna politika,
  18. Statistika,
  19. Socijalna politika i zapošljavanje,
  20. Preduzetništvo i industrijska politika,
  21. Transevropske mreže,
  22. Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata,
  23. Pravosuđe i osnovna prava,
  24. Pravda, sloboda i sigurnost,
  25. Nauka i istraživanje,
  26. Obrazovanje i kultura,
  27. Životna sredina,
  28. Zaštita potrošača i zaštita zdravlja,
  29. Carinska unija,
  30. Vanjski odnosi,
  31. Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika,
  32. Finansijski nadzor,
  33. Finansijske i budžetske odredbe,
  34. Institucije,
  35. Ostalo.

Početkom 2020. godine, nakon što je Evropska unija usvojila novu metodologiju proširenja govori se o otvaranju klastera u pregovaračkom procesu.

Dotadašnjih 35 poglavlja koja su obuhvatala oblasti u kojima zemlja kandidat mora ispuniti kriterije kako bi postala članica EU, grupirano je u šest klastera – vladavina prava, tržište, ekonomija, zelena agenda, poljoprivreda i vanjski odnosi.

Klaster je, u stvari, skup srodnih poglavlja koja se otvaraju zajedno, umjesto da se otvaraju jedno po jedno poglavlje, kao što je ranije bio slučaj. Poglavlja su i dalje prisutna i zatvaraju se svako za sebe.

Da bi određeni klaster bio otvoren, potrebno je da EU prepozna napredak pri usaglašavanju zakona zemlje kandidata sa evropskim zakonima u određenoj oblasti.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here