Prema podacima državne Agencije za statistiku, u prvih deset mjeseci 2022. godine obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom dostigao je iznos od 39,17 milijardi KM, od čega se na izvoz odnosi 15, 47 milijardi KM (za 31,5 posto više nego u istom prošlogodišnjem periodu), a na uvoz 23,70 milijardi KM (36,7 posto više). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 63,5 posto, dok se vanjskotrgovinski robni deficit popeo na 8,65 milijardi KM.
Glavni partneri
Glavni vanjskotrgovinski partner BiH ostala je Evropska unija, u koju je za deset mjeseci izvezeno robe u vrijednosti od 11,11 milijardi KM, za 31,7 posto više nego u istom lanjskom periodu. Istovremeno, uvoz iz EU povećan je za 30 posto, na 13,44 milijarde KM, što je u konačnici rezultiralo pokrivenošću uvoza izvozom od 82,7 posto.
Pojedinačno, na EU tržištu najviše smo trgovali sa Njemačkom i Hrvatskom, sa kojima je ostvaren obim robne razmjene od od 4,69 milijardi KM, odnosno 4,64 milijarde KM. U Njemačku je izvezena roba vrijedna 2,22 milijarde KM (rast od 28,9 posto), dok je uvoz iznosio 2,46 milijarde KM (17,1 posto), uz pokrivenost uvoza izvozom od 91,7 posto. Izvoz u Hrvatsku, pak, bio je vrijedan 2,25 milijardi KM (rast od 48,7 posto), a uvoz 2,38 milijardi KM (51,4 posto), što znači da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 94,5 posto.
Izvoz u zemlje CEFTA (Srednjoevropski sporazum o slobodnoj trgovini) iznosio je 2,77 milijarde KM (rast od 48,4 posto), dok je u u suprotnom smjeru plasirana roba vrijedna 2,90 milijardi KM (rast od 29,5 posto), čime je pokrivenost uvoza izvozom podignuta na 95,4 posto. Glavni bh. partner u CEFTA regiji i u ovoj godini je Srbija, u koju je izvezeno robe za 1,98 milijardi KM, a iz nje ostvaren uvoz vrijedan 2,56 milijardi KM. Zahvaljujući rastu izvoza za 50,7 posto, nasuprot rastu uvoza za 29,9 posto, pokrivenost uvoza izvozom u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa Srbijom povećana je na 77,3 posto.
Kada je riječ o EFTA (Evropsko udruženje za slobodnu trgovinu) zemljama), bosanskohercegovački izvoz u posmatranom periodu smanjen je za 10 posto, na 257,27 miliona KM, dok je uvoz povećan za 32,2 posto, na 156 miliona KM. Robna razmjena BiH sa EFTA zemljama mahom se odnosila na Švicarsku (208,39 miliona KM izvoza i 127,83 miliona KM uvoza) te Norvešku (42,25 miliona KM izvoza i 25,85 miliona KM uvoza), dok je sa Islandom i Lihtenštajnom trgovano na simboličnom niovu.
U vanjskotrgovinskoj razmjeni sa ostalim globalno značajnim ekonomijama, zabilježeni su uglavnom negativni trendovi. Bh. deficit u robnoj razmjeni sa Sjedinjenim Američkim Državama značajno je povećan rastom uvoza američke robe za čak 116,2 posto, na 822,16 miliona KM, koji je tek djelimično kompenziran povećanjem izvoza za 27,3 posto, na 150 miliona KM. Slična je situacija i u trgovanju između BiH i Turske – bh. izvoz u prvih deset ovogodišnjih mjeseci smanjen je za 6,6 posto, na 261,66 miliona KM, a uvoz iz Turske istovremeno povećan za 37,3 posto, na 1,39 milijardi KM. Podjednako loši trendovi su i u trgovinskim odnosima s Kinom, u koju je izvoz povećan za 19,4 posto, na skromnih 32,63 miliona KM, dok je uvoz kineske robe, rastom od 41,1 posto, skočio na tridesetak puta veću vrijednost u odnosu na izvoz – 1,91 milijardu KM. Ekonomska saradnja BiH sa Rusijom, pak, usporena je samo na polju izvoza, koji je smanjen za 19,6 posto, na 56,91 milion KM, dok je u uvoznom smjeru ona ojačana za 4,5 posto, na 543,83 miliona KM.
Struktura razmjene
Najveći desetomjesečni izvoz BiH je ostvarila u odjeljcima Obični metali i proizvodi od običnih metala (3,50 milijardi KM), Mašine, elektrotehnička oprema, aparati za snimanje i reprodukciju slike i zvuka (2,06 milijardi KM) te Mineralne tvari (1,72 milijarde KM), a iste grupe proizvoda, sa nešto drukčijim redoslijedom, prednjačili su i u uvozu (Mineralne tvari – 4,09 milijardi KM, Obični metali i proizvodi od običnih metala – 3,96 milijardi KM, Mašine, elektrotehnička oprema, aparati za snimanje i reprodukciju slike i zvuka – 3,01 milijarda KM).
Pojedinačno, najprometnija izvozna roba bili su ostali proizvodi od metala (1,52 milijarde KM), obojeni metali (1,08 milijardi KM) i namještaj (983,96 miliona KM), dok je na uvoznoj strani neprikosnovena bila nafta sa svojim derivatima (2,58 milijardi KM).
Posmatrano po djelatnostima, pak, najdinamičnije je bilo u prerađivačkoj industriji, na koju se odnosi 13,1 milijarda KM izvoza i 21,34 milijarde KM uvoza. Na izvoznoj strani slijede proizvodnja električne energije (952,46 miliona KM) i usluge skupljanja, obrade, zbrinjavanja i reciklaže otpada (478,50 miliona KM), a na uvoznoj rudarstvo i vađenje kamena (1,03 milijarde KM) te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (959,54 miliona KM).
Indeksi cijena
Kada je riječ o cijenama proizvoda kojima je trgovano u prvih deset ovogodišnjih mjeseci, prema privremenim podacima za treće tromjesečje 2022. izvozna roba je poskupjela za 24,7 posto, a uvozna za 29,3 posto. Rast izvoznih cijena zabilježen je u područjima Proizvodi prerađivačke industrije (25,1 posto), Proizvodi rudarstva i vađenja kamena (20,9 posto) i Proizvodi poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (20,8 posto), dok su na uvoznoj strani cijene rasle u područjima Proizvodi rudarstva i vađenja kamena (67,4 posto), Proizvodi poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (34,9 posto) i Proizvodi prerađivačke industrije (22,1 posto).
Avgustovsko usporenje izvoza
Posmatrano po mjesecima, najuspješniji su bili mart i april, u kojima je bh. izvoz dostizao po blizu 900 miliona KM, dok je izvozno najlošiji bio avgust, sa 695,38 miliona KM ostvarenog izvoza. Na uvoznoj strani, prednjačio je također mart (1,42 milijarde KM), dok je izvoz manji od milijardu KM ostvaren jedino u januaru.
Najveći godišnji rast izvoza, od 38,8 posto, zabilježen je u januaru, dok je samo u oktobru evidentiran njegov pad za 4,9 posto. Rast uvoza također je bio najizraženiji u januaru (36,3 posto), a najblaži u oktobru (5,5 posto).
Stopa pokrivenosti uvoza izvozom najveća je bila u januaru (77,2 posto), a najmanja u avgustu (57,1 posto).
