Prema najnovijim podacima, ekonomski barometar je u oktobru smanjen za 5 poena, na 74,3 poena.
U saopštenju je istaknuto da su energetska kriza, visoke stope inflacije i usporavanje globalne ekonomije negativno utjecali na njemačku privredu. Iz DIW-a navode da je energetska kriza i dalje glavni problem, posebno za industriju, koji je uzrokovao visoke troškove proizvodnje.
Guido Baldi, ekonomista u DIW-u, izjavio je da je njemačka ekonomija već ušla u recesiju:
“Osim ako ne bude nestašice sa zalihama gasa, ekonomija će se vjerovatno smanjiti mnogo manje nego tokom finansijske krize 2008. godine ili u prvoj godini pandemije COVID-19. Međutim, rizici za kasniji period i dalje ostaju značajni.”
Njemačka Vlada je 12. oktobra revidirala prognozu rasta za 2022. godinu na 1,4 posto sa prethodnih 2,2 posto, prvenstveno zbog posljedica energetske krize, rasta cijena i poremećaja u lancima snabdijevanja. Vlada je predviđala recesiju naredne godine.
Energetska kriza izazvana rusko-ukrajinskim ratom dovela je do naglog rasta cijena prirodnog gasa u Evropi, a Njemačka bi mogla smanjiti potrošnju za najmanje 30 posto kako bi spriječila nestašicu gasa.
Rezultati studije koju je proveo Institut za istraživanje klimatskih utjecaja u Potsdamu, u kojem je učestvovalo 30 istraživača iz cijele Njemačke, pokazali su da tokom energetske krize njemački građani moraju više da ograniče potrošnju gasa nego ranije u prošlosti.
U studiji se navodi da Njemačka treba smanjiti potrošnju gasa za najmanje 30 posto kako bi izbjegla nestašicu gasa i ispunila Vladine klimatske ciljeve za 2045. godinu.
Visoke cijene energije također uzrokuju pad kupovne moći potrošača i čine proizvodnju neisplativom za mnoge kompanije.
