Aerodrom Sarajevo podržava hibridni model koncesije

Iako godišnjim brojem opsluženih putnika značajno premašuje rezultate iz predpandemijskog perioda, sarajevski aerodrom je po prometu još daleko od regionalnog vrha. Kao idealan način za unapređenje poslovanja, u Međunarodnom aerodromu Sarajevo vide koncesijski koncept  koji podrazumijeva da koncesionar investira u povećanje broja destinacija, aviooperacija i putnika, a zauzvrat učestvuje u raspodjeli dobiti, upravljanju i vlasništvu.

36

Piše Armin Zeba


 Aerodrom Sarajevo svrstan je u top 5 aerodroma u Grupi 4 (do pet miliona putnika)

Aerodrom Sarajevo treba ostati vlasništvo Federacije BiH

30 redovnih i čarter aviokompanija će ove godine povezati Sarajevo sa više od 35 destinacija

Nakon dvogodišnjeg zastoja uslijed ograničenja uzrokovanih pandemijom korona virusa, većina komercijalnih aerodroma na području bivše Jugoslavije u potpunosti se poslovno oporavila u 2023. bilježeći rekordne brojeve putnika. Rast prometa u odnosu na predpandemijski period lani je zabilježila i najveća bosanskohercegovačka zračna luka – Međunarodni aerodrom Sarajevo, ali je po broju putnika ostala daleko od regionalnog vrha. Osim beogradskog, na koji se odnosi gotovo četvrtina (7,9 miliona) od oko 35,5 miliona putnika prošle godine evidentiranih u regionalnom zračnom saobraćaju, ispred sarajevskog je i aerodrom u Zagrebu (3,7 miliona), ali i oni u Prištini (3,4 miliona), Splitu (3,4 miliona), Skoplju (2,9 miliona), Dubrovniku (2,4 miliona) I Podgorici (1,7 miliona).

Sistemska podrška

Šta su glavni faktori koji uvjetuju da bh. prijestonica po godišnjem broju putnika u aviosaobraćaju značajno zaostaje za svim regionalnim glavnim gradovima, izuzev Ljubljane, pitanje je na koje iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo odgovaraju prvenstveno opaskom da “svi navedeni aerodromi već duži vremenski period imaju institucionalnu podršku s ciljem širenja mreže destinacija i privlačenja novih aviokompanija“.

U planu su značajna unapređenja infrastrukture sarajevskog aerodroma

Međunarodni aerodrom Sarajevo ovu vrstu podrške ima tek od prethodne godine, na način da su prvi put, zahvaljujući Vladi Kantona, izdvojena sredstva za subvencioniranje aviokompanija.

Bez obzira na tu činjenicu, mi u periodu nakon pandemije bilježimo kontinuiran rast broja putnika. ACI EUROPE (Airports Council International Europe – Udruženje evropskih zračnih luka) je prema statistici za septembar 2022. svrstao Aerodrom Sarajevo u Top 5 aerodroma u Grupi 4 (aerodromi do pet miliona putnika), sa prikazanim povećanjem od 36 posto u odnosu na isti period 2019. godine. Na osnovu podataka koji se odnose na treći kvartal 2022./2019., Bosna i Hercegovina se nalazila na trećem mjestu, sa prikazanim povećanjem od 23 posto. U 2022. godini, koja je za nas bila rekordna, kroz Međunarodni aerodrom Sarajevo prošlo je čak 1.377.348 putnika (već u oktobru smo premašili brojke iz 2019.).

Osim beogradskog i zagrebačkog, po broju putnika ispred sarajevskog aerodroma su i oni u Prištini, Splitu, Skoplju, Dubrovniku i Podgorici

Ukupno poslovanje Međunarodnog aerodroma Sarajevo u 2023. bilo je  izuzetno uspješno. Opsluženo je 1.362.007 putnika, što predstavlja samo jedan procenat manje u odnosu na rekordnu 2022. godinu“, podsjećaju iz Aerodroma Sarajevo u izjavi za Business Magazine, uz napomenu da je prošlogodišnji blagi pad prometa isključivo posljedica zatvaranja baze aviokompanije Wizz Air u novembru 2022. godine.

Broj putnika

Kada je, pak, riječ o spomenutom manjku podrške lokalnih i vlasti na višim nivoima te, s druge strane, efektima novouvedenih subvencija Vlade Kantona, iz Aerodroma, donekle protivrječivši sami sebi, ističu da su “izuzetno zadovoljni, ali i zahvalni na podršci lokalnih i vlasti na višim nivoima usmjerenoj na jačanje kapaciteta Aerodroma Sarajevo“.

“Subvencije Vlade Kantona definitivno su imale pozitivan efekat na poslovanje Aerodroma, pružajući dodatni podsticaj aviokompanijama da prošire svoje aktivnosti u Sarajevu.

Te subvencije su omogućile povećanje broja letova i otvaranje novih ruta, što je direktno doprinijelo povećanju atraktivnosti Sarajeva kao destinacije za strane aviokompanije.

Prave efekte ove saradnje možemo očekivati u periodu od tri godine“, preciziraju iz Aerodroma Sarajevo, odakle, kada je riječ o nešto kratkoročnijim očekivanjima – za tekuću godinu, izražavaju izuzetan optimizam. 

Već sada možemo najaviti da će u ljetnoj sezoni sa sarajevskog aerodroma operirati preko 30 redovnih i čarter aviokompanija, koje će povezivati glavni grad Bosne i Hercegovine sa više od 35 destinacija.

Ako je suditi prema najavama, 2024. bi mogla biti nova rekordna godina za Međunarodni aerodrom Sarajevo“, procjenjuju iz Aerodroma.

Govoreći o planovima na nešto duže staze, prije svega u kontekstu širenja aerodromske infrastrukture, uključujući produženje piste, odnosno zahvatima te vrste koji su najizvjesniji u narednom kratkoročnom i srednjoročnom periodu, iz Aerodroma Sarajevo pojašnjavaju da su za narednih pet godina planirani rekonstrukcija poletno-sletne staze, njeno produženje za 450 metara u pravcu jugoistoka, “čime će se omogućiti slijetanje i polijetanje svih vrsta aviona uz bolju funkcionalnost”, te izgradnja brze izlazne rulnice, blok objekta za smještaj vatrogasne jedince, radionice za održavanje opreme i azilantskog centra.

“Planirana je i realizacija projekta Proširenje platforme – zapad, kojom će se povećati broj parking pozicija za avione na zapadnoj strani aerodromskog kompleksa.

Naša namjera je da, u skladu sa kontinuiranim povećanjem broja putnika na godišnjem nivou, povećamo i nivo usluge, odnosno da omogućimo da se obavljaju aviooperacije i sa većim tipovima aviona, čime se otvara mogućnost za obavljanje dužih letova za druge udaljenije destinacije. U tom pravcu, Aerodrom je iskazao namjeru da se za potrebe proširenja operacija tokom čitave godine omogući slijetanje i polijetanje aviona kategorije E, za šta je sačinjena Aeronautička studija o mogućnostima produženja poletno-sletne staze, kao i povećanje kategorije ILS-a (Instrumental Landing System – Sistem za instrumentalno slijetanje).

U prošloj godini Aerodrom Sarajevo opslužio je 1.362.007 putnika, za jedan posto manje u odnosu na rekordnu 2022.

Loša iskustva

Zasluge za ovakve rezultate svakako treba pripisati predanom radu i zalaganju svih radnika na čelu sa Upravom Društva i Nadzornim odborom, ali i svih ostalih pratećih službi koje učestvuju u realizaciji aviooperacija – BHANSA (Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi), BHDCA (Direkcija za cvilno zrakoplovstvo), Granična policija, UIO (Uprava za indirektno oporezivanje), Profesionalna vatrogasna služba, Hitna pomoć, Sanitarna inspekcija, a posebno moramo istaći podršku koju pružaju Vlada FBiH i resorno ministarstvo”, ističu iz Aerodroma Sarajevo.

Rekordan banjalučki rast

Aerodrom Banja Luka povećao promet za 207 posto

Nakon sarajevskog,  Aerodrom Tuzla lani je bio najprometniji u Bosni i Hercegovini, sa 582.445 putnika, za 1,8 posto manje nego u predpandemijskoj 2019. godini.

Slijedi banjalučki aerodrom, sa 460.720 putnika u prošloj godini, ali uz procentualno ubjedljivo najveći regionalni rast prometa od čak 207 posto (311.027 putnika) u odnosu na 2019. godinu.

Aerodrom Mostar u 2023. zabilježio je 20.544 putnika, za 37,5 posto manje nego u referentnoj 2019. godini.

Komentirajući, pak, ideje o davanju sarajevskog i aerodroma pod koncesiju, na upit o mjeri i načinu na koji bi to zaista unaprijedilo njegovo poslovanje te iskustvima u smislu uspješnosti tog recepta u ostalim zemljama regije, iz Aerodroma Sarajevo izražavaju decidan stav da “potpuna koncesija Međunarodnog aerodroma Sarajevo nije od javnog interesa, posebno uzimajući u obzir činjenicu da smo profitabilno preduzeće od strateške važnosti za državu“.

“U Međunarodni aerodrom Sarajevo se jako puno investiralo, riješeni su decenijski problemi koji su postojali, zbog čega smatramo da on treba ostati vlasništvo Federacije BiH.

Mi smo kao optimalan prepoznali hibridni model koncesije, u kojem koncesionar investira u projekat, a zauzvrat u odgovarajućem procentualnom iznosu učestvuje u raspodjeli dobiti, odnosno upravljanju i vlasništvu. Krajnji cilj investiranja bi bio povećanje broja destinacija, aviooperacija i putnika, za što smo apsolutno opredijeljeni. U tom slučaju Međunarodni aerodrom Sarajevo ostaje operator, zaposlenici se zadržavaju, a po isteku koncesijskog perioda cjelokupna imovina ostaje vlasništvo FBiH.

Hibridnim modelom štiti se javna imovina, interesi države i društva, a crpe se svi benefiti privatne investicije. Dobre primjere upravljanja imamo na aerodromima Dubrovnik i Split, koji, iako su u državnom vlasništvu, odlično posluju, dok sve negativne posljedice potpune koncesije vidimo na aerodromima Zagreb i Beograd, gdje koncesionari više ne vode računa o javnom interesu i stanovništvu, pa imamo scenarij jako puno otkazanih letova i kašnjenja, bez posebnog interesa koncesionara da se ti problemi riješe”, potcrtavaju iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Za narednih pet godina planirani su rekonstrukcija poletno-sletne staze i njeno produženje te izgradnja brze izlazne rulnice, blok objekta za smještaj vatrogasne jedinice, radionice za održavanje opreme i azilantskog centra

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here