Ekonomske i finansijske krize poput aktuelne, započete pandemijom korona virusa i produbljene ruskom agresijom na Ukrajinu, kao po pravilu transformišu statistiku iz pojma koji šira javnost doživljava kao “tačnog zbira netačnih podataka“ u naučnu disciplinu presudnu za poduzimanje adekvatnih sistemskih antikriznih mjera nadležnih institucija, ali i indikator na osnovu kojeg “obični smrtnici“ nastoje svoje kućne budžete prilagoditi po njih negativnim tržišnim kretanjima. No, za većinu onih kojima statistika nije profesionalno opredijeljenje, zvanični statistički pokazatelji nerijetko predstavljaju svojevrstan izvor zabune, budući da različiti izvori plasiraju naoko međusobno nepodudarne podatke. Gdje leže osnovni uzroci takvog nerazumijevanja statističkih podataka i kako ih treba tumačiti da bi se stekla ispravna slika njima obuhvaćenih ekonomskih i finasijskih kretanja, za Business Magazine objašnjavaju Belma Čolaković, vodeća ekonomistica Centralne banke Bosne i Hercegovine, te Amir Hadžiomeragić, rukovodilac Odjeljenja za statistiku i publikacije CBBiH.
BM: Centralna banka prognozirala je ekonomski rast BiH u 2022. od 5,8 posto, što se značajno razlikuje od projiciranih četiri posto Svjetske banke – u kojoj mjeri su tako različite procjene plod različitih statističkih podataka na kojima su bazirane navedene projekcije?
ČOLAKOVIĆ/HADŽIOMERAGIĆ: Možda je korisno početi sa pojašnjenjem da statističari ne rade projekcije; oni mjere prošle pojave. Svaka projekcija je simplifikacija realnosti, a buduća očekivanja modeliraju analitičari na temelju raspoloživih historijskih statističkih podataka i očekivanja sa tržišta, vodeći računa da je svaki model utemeljen u ekonomskoj teoriji i najboljoj trenutnoj praksi u smislu modeliranja. Dužinom projekcijskog horizonta raste i neizvjesnost vezana za projekcije.
Razlike među projekcijama ne moraju biti posljedica korištenja različitih statističkih podataka. Čak i da je i korišteni model apsolutno identičan, pa čak i identičan izvor statističkih podataka, u periodima značajnih promjena u historijskim trendovima dovoljno je da se projekcije rade sa različitim datumom presjeka podataka pa da budu značajno različite.
Projekcija godišnje promjene realnog BDP-a u 2022. godini, sa kojom smo izašli u novembarskom krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija 2021. godine, iznosila je 3,9 posto. Tada smo projekcije za 2022. radili na temelju raspoloživih zvaničnih statističkih podataka zaključno s drugim kvartalom 2021. godine te raspoloživih informacija i podataka visoke frekvencije do oktobra 2021. godine. U četvrtom kvartalu se desio snažan globalni cjenovni šok, kojeg niko nije mogao predvidjeti. Potom se desio rat u Ukrajini. Tek sada pristižu aprilski mjesečni podaci za 2022. godinu za većinu makroekonomskih serija, a podatke za prvi kvartal sigurno nismo mogli imati prije kraja juna.
Pri izradi srednjoročnih projekcija ključnih makroekonomskih varijabli za period 2022 – 2024. godina, koje smo upravo objavili, korišteni su raspoloživi zvanični statistički podaci zaključno s četvrtim kvartalom 2021. godine, raspoložive informacije i podaci visoke frekvencije do aprila 2022. godine i očekivanja sa međunarodnih tržišta u pogledu budućih cijena hrane i energenata.
Dodatno, svaka institucija koja objavljuje projekcije ima u pravilu, više od jednog modela za makroekonomske projekcije, za različite projekcijske horizonte i svrhe. Svakako da Centralna banka, Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj, Direkcija za ekonomsko planiranja ili neke od bankarskih grupacija imaju svoje modele za makroekonomske projekcije. To je savršeno u redu i uobičajena praksa svugdje u svijetu. Modeli mogu biti potpuno različiti u smislu kompleksnosti, veza među makroekonomskim sektorima i samih varijabli unutar sektora.
U Centralnoj banci nismo primjetili neke dramatične razlike između projekcija bilo koje od pobrojanih institucija, kada se uzme u obzir period obuhvaćen zvaničnim statističkim podacima. U izvještaju Svjetske banke u kojem je objavljena projicirana stopa realnog ekonomskog rasta od četiri posto za 2021. godinu, datum presjeka podataka je bio 29. septembar 2021. godine. Naš presjek podataka za novembarski krug projekcija je bio mjesec kasnije i objavili smo tadašnja očekivanja ekonomskog rasta od 5,8 posto za 2021. godinu. Konkretno, to znači da Svjetska banka nije imala na raspolaganju zvanične statističke podatke o BDP-u za drugi prošlogodišnji kvartal, objavljene 4. oktobra 2021. godine, u kojima je revizija bila znatna. Ovaj četveropostotni rast projiciran od Svjetske banke u 2021. godini je gotovo identičan našem majskom (sa podacima Agencije za statistiku BiH za prvi kvartal, koje je i Svjetska banka imala na raspolaganju kada su radili svoj izvještaj) od 3,9 posto. Dakle, nisu projekcije dramatično različite kako se zaključuje, nego su rađeni sa različitim presjekom podataka, kada su zvanične informacije bile drugačije.
Konačno, bitno je napomenuti i da su redovne revizije projekcija, sa novim saznanjima, informacijama i svježijim zvaničnim podacima sasvim redovne i uobičajene u svim institucijama i zemljama u svijetu. Bitno je samo iskomunicirati zbog čega su razlike u projekcijama između dva uzastopna kruga projekcija i osigurati da karakteristike modela nisu uzrok čestih revizija. Ilustracije radi, Evropska centralna banka nedavno je, u svom redovnom ekonomskom biltenu, objavila informaciju u kojoj pojašnjava razloge značajnih odstupanja njihovih projekcija inflacije.
BM: Ono u čemu se CBBiH i Svjetska banka aposlutno slažu jeste da nam slijede teški inflatorni udari – šta kažu posljednji statistički pokazatelji u smislu trenutnog stanja na tom polju i daljeg razvoja situacije?
ČOLAKOVIĆ/HADŽIOMERAGIĆ: Prema posljednjim statističkim podacima, godišnja inflacija za prva četiri mjeseca 2022. godine u BiH je iznosila 9,6 posto.
U CBBiH inflatorni šok vidimo kao najznačajniji rizik za ekonomsku aktivnost u 2022. godini, mada će se negativni efekti, kroz smanjenje realnog raspoloživog dohotka, osjetiti i u narednim godinama. Trenutno, u 2022. godini očekujemo inflaciju mjerenu potrošačkim cijenama u visini od 7,7 posto.
U kontekstu naših ranijih brzih procjena inflacije za prvo polugodište, očekujemo da će inflatorni pritisci blago slabiti u drugoj polovini godine, ali prvenstveno zbogi baznog efekta. Posljedično, očekujemo ustrajnije inflatorne pritiske u srednjoročnom periodu, što se već potvrđuje i kroz snažan rast indeksa proizvođačkih cijena u BiH, čak i prije rasta potrošačkih cijena.
Kao i u većini drugih zemalja, zbog snažnog inflatornog šoka primjećuju se i naznake spirala između nominalnih plata i inflacije.
Konačno, ne treba zaboraviti i potencijalne pritiske na opšti nivo cijena ukoliko se i cijene električne energije nastave usklađivati sa prosjekom u regionu i trendovima u Evropskoj uniji.
BM: Neslaganje statističkih podataka koji se prezentiraju javnosti prilično je uobičajeno i na unutrašnjem planu, na relaciji CBBiH – agencije za statistiku – privredne komore, što je posebno izraženo u statistikama vezanim za vanjskotrgovinsku razmjenu – da li je riječ isključivo o različitim metodologijama (zašto i po čemu se one razlikuju) ili postoje još neki uzroci takvog razmimoilaženja?
ČOLAKOVIĆ/HADŽIOMERAGIĆ: Zvanični proizvođači statistike na nivou BiH su Agencija za statistiku i Centralna banka, sa podijeljenim nadležnostima.
Statistika robne vanjske trgovine se prezentira prema različitim klasifikacijama i metodologijama, a bazirane su na istim izvornim podacima. Prema Agenciji, vanjska trgovina robama obuhvata ukupnu vrijednost uvoza i izvoza roba u datom periodu i bazirana je na carinskim podacima. Međutim, za statistiku platnog bilansa CBBiH treba izdvojiti vrijednosti usluga (transporta, osiguranja, unutrašnje obrade i slično) iz ukupne vrijednosti roba te se stoga pojavljuju diskrepance. Ovo ne znači da je jedna metodologija ispravna, a druga nije, nego su jednostavno različiti aspekti sagledavanja i prezentiranja vanjskotrgovinskih odnosa između pojedinih ekonomija. Stoga, razlika leži u različitim paritetima – CIF (Cost, Insurance and Freight – cijena, osiguranje i vozarina) paritet u vrijednost uvezene robe uključuje i vrijednost osiguranja i transporta, dok FOB (Free on Board – franko utovareno na brod) paritet ne uključuje. Za poznavatelje ovih statistika razlog je vrlo jednostavan – vrijednost transporta i osiguranja. CBBiH u okviru platnog bilansa ima obavezu osiguranje i transport iskazati na stavkama usluga, jer i jedno i drugo su usluge.
Slično, razlika postoji u pogledu obračuna roba za unutrašnju obradu, jer se različito prezentiraju. Agencija za statistiku vrijednost uvoza robe iskazuje na CIF Incoterms paritetu, a CBBiH u okviru platnog bilansa tu vrijednost uvoza mora iskazati na FOB paritetu.
BM: U kontekstu prethodnog pitanja, koliko je problem u nedovoljnom poznavanju materije od strane onih koji javnosti prenose i tumače statističke pokazatelje?
ČOLAKOVIĆ/HADŽIOMERAGIĆ: Interpretacija statističkih informacija je vrlo zamršen i komplikovan problem, čak i za velike i ugledne institucije.
Velika finansijska kriza iz 2008. djelimično se pripisuje neadekvatnom tumačenju statističkih podataka, kada analitičari nisu na vrijeme prepoznali neke od pokazatelja i nisu ih ispravno protumačili. Stoga je potrebno dobro poznavati suštinu i pozadinu statističkih pokazatelja, da bi se na osnovu njih mogle napraviti odgovarajuća objašnjenja i interpretacije.
CBBiH stoji na raspolaganju svim korisnicima podataka, uključujući medije, za potrebna pojašnjenja, tako da gotovo svakodnevno pružamo dodatne informacije i odgovaramo na upite. Isto tako, vrlo često objašnjavamo analitičarima iz inostranstva kako da bolje razumiju našu statistiku.
BM: S druge strane, koliko su česte greške samih statističara? Primjera radi, korekcija projekcije ekonomske aktivnosti za 2021. obrazložena je konstatacijom da “kako je pad ekonomske aktivnosti u 2020. usljed pandemije bio slabiji od inicijalno procijenjenog za 1,03 milijarde KM, tako je i rast u 2021. godini, zbog baznog efekta, bio intenzivniji”, što zvuči nelogično, jer bi povećanje prošlogodišnje baze valjda trebalo značiti slabiji ovogodišnji rast, a ne obrnuto – da li je i u ovom slučaju riječ o pogrešnom novinarskom tumačenju ili se zaista potkrala omaška?
ČOLAKOVIĆ/HADŽIOMERAGIĆ: Nije se potkrala omaška! Ako pažljivo pročitate saopštenje CBBiH na koje se referirate, posebno rečenicu ispred, govori se o padu ekonomske aktivnosti u 2020. godini i negativnim godišnjim stopama promjene (revizija sa -4,3 na -3,2 posto). Kako je zvanična statistika, po isteku perioda, pokazala da je pad ekonomske aktivnosti u prvoj godini pandemije bio mnogo manji nego se pretpostavilo na samom početku pandemije (za više od jedne milijarde KM), onda je ekonomska aktivnost u 2021. godini bila intenzivnija (5,8 posto, umjesto ranije pretpostavljenih 3,4 posto). Jednostavnim rječnikom, lakše je bilo zabilježiti višu stopu rasta u 2021. godini sa manje negativne vrijednosti.
BM: Ta matematika mi je i dalje nejasna, budući da i logika govori suprotno – da je lakše zabilježiti veći rast ako se krene iz dubljeg minusa. No, ipak ću ostati na slično “klizavom“ terenu i konstatirati da su, sa laičkog aspekta, vrlo upitne i statistike koje tretiraju inflaciju. Naime, cijene robe široke potrošnje posljednjih mjeseci su porasle između 50 i 100 posto, a zvanična inflacija je još uvijek jednocifrena, dok smo prethodnih nekoliko godina zvanično bili u deflaciji, iako se realna vrijednost KM-a kontinuirano topila, tako da javnost stiče utisak da se ova vrste statistike radi po principu “vađenja prosjeka iz pojeftinjenja jahti i poskupljenja hrane“ – kakvu metodologiju za računanje inflacije primjenjuje Centralna banka?
ČOLAKOVIĆ/HADŽIOMERAGIĆ: CBBiH se ne bavi obračunom potrošačkih cijena. Zvanični statistički podatak o inflaciji i svim cjenovnim komponentama, preuzimamo od Agencije za statistiku.
Smatramo da su njihovi zvanični podaci o Indeksu potrošačkih cijena (CPI) kvalitetno prikupljeni i obrađeni te da predstoji dalje unapređenje kroz izradu Harmonizovanog indeksa potrošačkih cijena (HCPI) kakav se koristi unutar Evropske unije.
BM: U cjelini gledano, koliko je metodologija Centralne banke usklađena sa onom koje primjenjuju ostale centralne banke i evropskim standardima u cjelini? Drugim riječima, koliko su statistike CBBiH relevante u međunarodnim finansijskim krugovima?
ČOLAKOVIĆ/HADŽIOMERAGIĆ: CBBiH primjenjuje sve relevantne metodologije, da bi mogla proizvesti kvalitetnu, priznatu i međunarodno uporedivu statistiku, a međunarodne institucije kontinuirano provjeravaju podatke koje im dostavljamo. Stoga se može smatrati da smo u velikoj mjeri harmonizovani te su naši statistički podaci korišteni i uživaju povjerenje mnogih institucija izvan BiH.
Detaljnije je navedeno u skraćenoj metodologiji za kompilaciju statistike vanjskog sektora (u metodologiji za kompilaciju platnog bilansa i u metodologiji za kompilaciju međunarodne investicijske pozicije), a sve je raspoloživo na web stranici centralne banke (https://www.cbbh.ba/content/read/1109.)
Posvećujemo veliku pažnju daljem proširivanju statistike i usvajanju EU standarda, u sklopu procesa integracije i provođenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
